Angine predstavljaju klinički sindrom koji podrazumeva različite patološke promene na sluzokoži ždrela koje zahvataju i limfatični Waldeyer-ov prsten. Glavni simptom je bol.

Angine se mogu ispoljiti kao:

  • samostalna oboljenja (streptokokna, difterična)
  • prvi znak generalizovane infekcije (virusne osipne bolesti) .

Najčešće oboljevaju deca, adolescenti i mlade odrasle osobe. Angine su blaga oboljenja sa povoljnim tokom i ishodom.

Praktični medicinski značaj:

  • mogućnost čestih recidiva
  • pojava komplikacija
  • mogućnost težih oštećenja drugih organa i nastanak sekvela.

 

Etiologija

BAKTERIJE:

  • piogeni streptokok
  • stafilokok
  • Bacilus fuziformis
  • Francisela tularensis
  • pneumokok
  • difterični bacil
  • Borellia vincenti
  • Treponema pallidum

GLJIVICE:

  • Candida albicans
  • Sporotrichum

VIRUSI:

  • Adenovirusi
  • Virusi influenzae i parainfluenzae
  • Rinovirusi
  • Enterovirusi (Coxsackie A i ECHO)
  • Herpes simplex

 

 

Epidemiologija

Rezervoar infekcije je čovek ili životinja a izvor nazofaringealni sekret. Put prenošenja je kapljični, preko kontaminiranih predmeta ili vektora (insekata). Ulazna vrata predstavlja sluzokoža nazofarinksa, ostale sluzokože i koža. Infekcije su karakteristične za umereni klimatski pojas, javljaju se tokom cele godine, pojedinačno ili epidemijski. Obolevaju uglavnom ljudi do 35-e godine života.

 

Patogeneza

Primarne angine

  • ždrelo sa limfnim aparatom predstavlja zaštitnu barijeru respiratornog trakta (streptokok, b. difterije, f. tularensis, virusne angine).

Sekundarne angine

  • Uzročnici u organizam ulaze drugim putevima a u ždrelo dospevaju putem krvi (angina u II i III stadijumu sifilisa, Dugetova angina u toku trbušnog tifusa).

Angine u toku drugih infektivnih bolesti

  • (virusni respiratorni infekti, morbili, mononukleoza)

Angine kod oboljenja hematopoeznih organa

  • (agranulocitozna, akutna leukemija)

Angine u toku nekritične primene antibiotika

  • Na sluznici ždrela redovno se nalaze saprofiti a često i patogene klice koje u zdravom organizmu stoje u biološkoj ravnoteži.

 

 

Klinička slika

Opšti simptomi

  • Uvek su izraz infekcije, zavise od etiologije i masovnosti infekcije.

 

Lokalni (specijalni) simptomi

  • Subjektivni – gušobolja, otežano gutanje
  • Objektivni – zavise od etiologije

Različiti morfološki oblici angina:

  1. KATARALNA ANGINA

    – Hiperemija sluzokože ždrela i tonzila

  2. LAKUNARNA ANGINA

    – Hiperemija, edem, sekrecija u lakunama

  3. KONFLUENTNA ANGINA

    – Širenje i spajanje gnojnih kolekcija iz folikula

  4. PSEUDOMEMBRANOZNA ANGINA

    – Sivo-žute naslage koje se teško skidaju zbog fibrinozno-nekrotične upale.

  5. ULCEROZNA ANGINA

    – Laka hiperemija, ulceracije

  6. NEKROTIČNA ANGINA

    – Jače izražen zapaljensko-nekrotični proces

  7. VEZIKULOZNA ANGINA

    – Blaga hiperemija, vezikule

  8. MIKOTIČNA ANGINA

    – Sluznica ždrela je jako hiperemična, suva

    Morfološka slika angina nije i etiološki jedinstvena!

 

 

Streptokokna angina

Može imati sve morfološke slike angina. Temperatura je povišena, izraženi su opšti simptomi. Ždrelo je hiperemično, jezik malinast, papile jezika prominiraju.

KOMPLIKACIJE

Septične:

  • lokalne (peritonzilitis, peritonzilarni apsces, otitis)
  • opšte (limfangitična i tromboflebitična sepsa i metastaze u udaljenim organima)

Toksoalergijske

  • reumatska groznica
  • glomerulonefritis

 

 

 

Stafilokokna angina

 

 Stafilokok se može naći na sluzokoži nazo-farinksa zdravih osoba (kliconoše). Intaktna sluzokoža respiratornog trakta je dobra odbrambena barijera stafilokoknoj invaziji. Mehaničke povrede i virusne infekcije mogu oslabiti barijeru. Uzrok može biti i dugotrajna primena antibiotika

Klinički je to membranozna angina.

 

 

Herpangina
(Coxsackie A)

Prisutni znaci opšte infekcije, algični sindrom, intenzivna gušobolja. Morfološki, postoji laka hiperemija sluzokože ždrela i sitne vezikule na površini tonzila i nepčanih lukova. Najčešće obolevaju deca uzrasta 2-7 godina.

 

Angina herpetica 
(Herpes simplex tip1)

Manifestni su znaci opšte infekcije. Na sluzokoži usana, gingiva, jezika, nepčanih lukova se nalaze vezikule i plitke ulceracije. Obično traje 4-7 dana.

 

Angina u toku agranulocitoze

Zbog odsutnosti neutrofilnih leukocita nema zapaljenske reakcije u toku infekcije te se infekcija ispoljava edemom sluzokože. Vrlo brzo dolazi do nekroze, nastaje sepsa i obično letalni ishod.

 

Angina Plaut-Vincenti 
(Angina ulcero-membranacea)

Uzročnik je Bacillus fusiformis sa spirohetom Borelliom vincenti. Lokalno su uočljive promene na jednoj tonzili- duboki ulkusi sa zeleno-sivim naslagama i neznatnim regionalnim limfadenitisom.

 

OSTALE BAKTERIJSKE ANGINE

  • uglavnom ne prave tako karakteristične kliničke slike.
  • Izuzetak su difterična angina, pseudomembranozna tularemična angina, ulcerozna angina sa ogromnim regionalnim limfadenitisom.

 

Mikotična angina

 

  • Najčešće su to sekundarne angine koje se javljaju u toku primene antibiotika širokog spektra.
  • Morfološki, sluznica je jako hiperemična, često sa mnoštvom sitnih, beličastih, tačkastih naslaga.

 

Virusne angine

Imaju blag tok. Morfološki mogu biti kataralne, lakunarne (fibrinske naslage) i vezikulozne.

Dijagnoza angina

  • Postavlja se na osnovu anamneze, epidemiološke ankete, kliničke slike i toka bolesti. 
  • Kod bakterijskih angina se radi kompletna krvna slika (KKS). Prisutna je leukocitoza sa polinukleozom. Dijagnoza se potvrdjuje uzimanjem brisa guše i izolacijom uzročnika.
  • Kod virusnih angina se može raditi serološka dijagnostika.

Terapija

  • Može biti kauzalna i simptomatska.
  • Kod streptokokne i Plaut-Vincentove se daje penicillin a u slučaju mikotične nystatin.
  • Simptomatska terapija je jednaka kod svih angina, nezavisno od etiologije.

 

Izvor:

Dr Slobodan Marković
Infektvne bolesti – Skripta za studente medicine

MedSkripte, wikipedia.org, mayo.edu, medscape, pubmed, freedigitalphotos.net,