Angine predstavljaju klinički sindrom koji podrazumeva različite patološke promene na sluzokoži ždrela koje zahvataju i limfatični Waldeyer-ov prsten. Glavni simptom je bol.
Angine se mogu ispoljiti kao:
- samostalna oboljenja (streptokokna, difterična)
- prvi znak generalizovane infekcije (virusne osipne bolesti) .
Najčešće oboljevaju deca, adolescenti i mlade odrasle osobe. Angine su blaga oboljenja sa povoljnim tokom i ishodom.
Praktični medicinski značaj:
- mogućnost čestih recidiva
- pojava komplikacija
- mogućnost težih oštećenja drugih organa i nastanak sekvela.
Etiologija
BAKTERIJE:
- piogeni streptokok
- stafilokok
- Bacilus fuziformis
- Francisela tularensis
- pneumokok
- difterični bacil
- Borellia vincenti
- Treponema pallidum
GLJIVICE:
- Candida albicans
- Sporotrichum
VIRUSI:
- Adenovirusi
- Virusi influenzae i parainfluenzae
- Rinovirusi
- Enterovirusi (Coxsackie A i ECHO)
- Herpes simplex
Epidemiologija
Rezervoar infekcije je čovek ili životinja a izvor nazofaringealni sekret. Put prenošenja je kapljični, preko kontaminiranih predmeta ili vektora (insekata). Ulazna vrata predstavlja sluzokoža nazofarinksa, ostale sluzokože i koža. Infekcije su karakteristične za umereni klimatski pojas, javljaju se tokom cele godine, pojedinačno ili epidemijski. Obolevaju uglavnom ljudi do 35-e godine života.
Patogeneza
Primarne angine
- ždrelo sa limfnim aparatom predstavlja zaštitnu barijeru respiratornog trakta (streptokok, b. difterije, f. tularensis, virusne angine).
Sekundarne angine
- Uzročnici u organizam ulaze drugim putevima a u ždrelo dospevaju putem krvi (angina u II i III stadijumu sifilisa, Dugetova angina u toku trbušnog tifusa).
Angine u toku drugih infektivnih bolesti
- (virusni respiratorni infekti, morbili, mononukleoza)
Angine kod oboljenja hematopoeznih organa
- (agranulocitozna, akutna leukemija)
Angine u toku nekritične primene antibiotika
- Na sluznici ždrela redovno se nalaze saprofiti a često i patogene klice koje u zdravom organizmu stoje u biološkoj ravnoteži.
Klinička slika
Opšti simptomi
- Uvek su izraz infekcije, zavise od etiologije i masovnosti infekcije.
Lokalni (specijalni) simptomi
- Subjektivni – gušobolja, otežano gutanje
- Objektivni – zavise od etiologije
Različiti morfološki oblici angina:
- KATARALNA ANGINA – Hiperemija sluzokože ždrela i tonzila
- LAKUNARNA ANGINA – Hiperemija, edem, sekrecija u lakunama
- KONFLUENTNA ANGINA – Širenje i spajanje gnojnih kolekcija iz folikula
- PSEUDOMEMBRANOZNA ANGINA – Sivo-žute naslage koje se teško skidaju zbog fibrinozno-nekrotične upale.
- ULCEROZNA ANGINA – Laka hiperemija, ulceracije
- NEKROTIČNA ANGINA – Jače izražen zapaljensko-nekrotični proces
- VEZIKULOZNA ANGINA – Blaga hiperemija, vezikule
- MIKOTIČNA ANGINA – Sluznica ždrela je jako hiperemična, suva Morfološka slika angina nije i etiološki jedinstvena!
Streptokokna angina
Može imati sve morfološke slike angina. Temperatura je povišena, izraženi su opšti simptomi. Ždrelo je hiperemično, jezik malinast, papile jezika prominiraju.
KOMPLIKACIJE
Septične:
- lokalne (peritonzilitis, peritonzilarni apsces, otitis)
- opšte (limfangitična i tromboflebitična sepsa i metastaze u udaljenim organima)
Toksoalergijske
- reumatska groznica
- glomerulonefritis
Stafilokokna angina
Stafilokok se može naći na sluzokoži nazo-farinksa zdravih osoba (kliconoše). Intaktna sluzokoža respiratornog trakta je dobra odbrambena barijera stafilokoknoj invaziji. Mehaničke povrede i virusne infekcije mogu oslabiti barijeru. Uzrok može biti i dugotrajna primena antibiotika
Klinički je to membranozna angina.
Herpangina
(Coxsackie A)
Prisutni znaci opšte infekcije, algični sindrom, intenzivna gušobolja. Morfološki, postoji laka hiperemija sluzokože ždrela i sitne vezikule na površini tonzila i nepčanih lukova. Najčešće obolevaju deca uzrasta 2-7 godina.
Angina herpetica
(Herpes simplex tip1)
Manifestni su znaci opšte infekcije. Na sluzokoži usana, gingiva, jezika, nepčanih lukova se nalaze vezikule i plitke ulceracije. Obično traje 4-7 dana.
Angina u toku agranulocitoze
Zbog odsutnosti neutrofilnih leukocita nema zapaljenske reakcije u toku infekcije te se infekcija ispoljava edemom sluzokože. Vrlo brzo dolazi do nekroze, nastaje sepsa i obično letalni ishod.
Angina Plaut-Vincenti
(Angina ulcero-membranacea)
Uzročnik je Bacillus fusiformis sa spirohetom Borelliom vincenti. Lokalno su uočljive promene na jednoj tonzili- duboki ulkusi sa zeleno-sivim naslagama i neznatnim regionalnim limfadenitisom.
OSTALE BAKTERIJSKE ANGINE
- uglavnom ne prave tako karakteristične kliničke slike.
- Izuzetak su difterična angina, pseudomembranozna tularemična angina, ulcerozna angina sa ogromnim regionalnim limfadenitisom.
Mikotična angina
- Najčešće su to sekundarne angine koje se javljaju u toku primene antibiotika širokog spektra.
- Morfološki, sluznica je jako hiperemična, često sa mnoštvom sitnih, beličastih, tačkastih naslaga.
Virusne angine
Imaju blag tok. Morfološki mogu biti kataralne, lakunarne (fibrinske naslage) i vezikulozne.
Dijagnoza angina
- Postavlja se na osnovu anamneze, epidemiološke ankete, kliničke slike i toka bolesti.
- Kod bakterijskih angina se radi kompletna krvna slika (KKS). Prisutna je leukocitoza sa polinukleozom. Dijagnoza se potvrdjuje uzimanjem brisa guše i izolacijom uzročnika.
- Kod virusnih angina se može raditi serološka dijagnostika.
Terapija
- Može biti kauzalna i simptomatska.
- Kod streptokokne i Plaut-Vincentove se daje penicillin a u slučaju mikotične nystatin.
- Simptomatska terapija je jednaka kod svih angina, nezavisno od etiologije.
Izvor:
Dr Slobodan Marković
Infektvne bolesti – Skripta za studente medicine
MedSkripte, wikipedia.org, mayo.edu, medscape, pubmed, freedigitalphotos.net,