Difterija (dyphteriacroup, krup, gušobolja) je podmukla i opasna zarazna (infektivna) bolest koju uzrokuje Corynebacterium diphteriaeBacil na mestu ulaska u organizam produkuje toksin nakon čije resorpcije i diseminacije nastaju znaci bolesti.

Etiologija

Corynebacterium diphtheriae (gravis, intermedius i mitis) je Gram (+) pozitivna nepokretna aerobna bakterija. Izuzetno je otporna. Luči toksin.

 

Epidemiologija

 

  • Difterija je kosmopolitsko oboljenje, javlja se u svim geografskim područjima. Čovek je jedini rezervoar Corynebacterium diphteriae.
  • Difterija ne spada u visoko kontagiozne bolesti.
  • Ima sezonski karakter javljanja.
  • Rezervoar infekcije je bolesnik (već pred kraj inkubacije) i kliconoša (više sedmica).
  • Put širenja je kapljični. Može biti direktan (preko poljupca) ili indirektan, preko kontaminiranih predmeta.
  • Ulazna vrata infekcije su:
    – gornji respiratorni putevi
    – opekotine, rane
    – genitalije, oko (konjunktive)

 

Patogeneza

Bakterije se na mestu ulaska razmnožavaju i luče toksin koji se resorbuje i dovodi do nekroze tkiva. Lokalno se javljaju inflamacija i eksudacija i dolazi do stvaranja pseudomembrana.

Simptomi se javljaju na mestu infekcije (lokalni simptomi) i na nivou celokupnog organizma (sistemska intoksikacija).

Infekcija se najčešće prenosi putem iskašljanih kapljica tečnosti, lokalni simptomi se javljaju na mestim ulaska u organizam (ždrelo, nosna sluzokoža, grkljan, krajnici, konjuktiva,takođe ulazna vrata bolesti mogu biti i rane, jer se javlja defekt zaštitnog sloja kože).

Posle inkubacije, koja traje od 1-6 dana javljaju se znaci infekcije i specifične pseudomembrane (sivo-bele boje, građene su iz fibrina, belih krvnih zrnaca i epitelnih ćelija, čvrsto se drže za površinu sluzokože i pri pokušaju da se odstrane dolazi do krvarenja). Temperatura je takođe povećana, a zadah iz usta ima sladunjav miris. Limfni čvorovi u okolini su jako uvećani.

Nekoliko dana posle početka infekcije javljaju se i sistemski znaci, usled dejstva toksina. Može se javiti miokarditis praćen poremećajima srčanog ritma, poremećaji bubrega. Poremećaji se javljaju i u nervnom sistemu, najčešće u vidu pareza motornih nerava glave i vrata.

Zahvaljujući vakcinaciji (obično kao difterija-tetanus-pertusis (veliki kašalj) DTP), bolest je postala ređa. Međutim u novije vreme u Istočnoj Evropi (Rusiji), postojale su epidemije većih razmera.

 

TOKSIN →KRVOTOK → vezuje se za:

→ MIOKARD
→ NERVNO TKIVO
→ NADBUBREžNE ŽLEZDE
→ JETRU, BUBREG, RES

 

  • Ireverzibilan spoj

 

Klinička slika

 

  1.  RESPIRATORNA DIFTERIJA

    a) TONZILARNA DIFTERIJA
    b) LARINGEALNA DIFTERIJA
    c) DIFTERIJA NOSA

  2. EKSTRARESPIRATORNA DIFTERIJA

    a) DIFTERIJA OKA
    b) DIFTERIJA KOŽE I RANA
    c) DIFTERIJA GENITALNIH ORGANA

 

TONZILARNA DIFTERIJA

 

  • “OBIČNA″ DIFTERIČNA ANGINA
  • SUBMALIGNA DIFTERIĈNA ANGINA
  • MALIGNA DIFTERIJA

 

“OBIČNA″ DIFTERIČNA ANGINA

  • Inkubacija 2 do 5 dana
  • Bolest počinje postepeno
  • Trećeg dana skrame postaju sedefasto-porcelanskog izgleda

SUBMALIGNA DIFTERIĈNA ANGINA

  • Može nastati primarno ili sekundarno
  • Opšti znaci su izraženiji
  • Skrame se šire preko granice tonzila
  • Zadah neprijatan, sladunjav
  • Puls filiforman, hipotenzija

MALIGNA DIFTERIJA

  • Takođe primarno ili sekundarno
  • Inkubacija 2 do 3 dana
  • Znaci intoksikacije veoma izraženi, malaksalost do prostracije, nezainteresovanost, pospanost
  • Obilne epistakse, krvni podlivi
  • Vrat voluminozniji – Collum Caesareum

KOMPLIKACIJE

Komplikacije od strane kardiovaskularnog sistema

  • Rane – prva nedelja
  • Kasne – od 3. do 6. nedelje
  • Pad arterijske tenzije, Tahikardija, bradikardija, aritmije, galop, tmuli tonovi, na vrhu srca sistolni šum, udvojenost srčanih tonova
  • EKG – nespecifične promene ST i T talasa ali i blok leve grane
  • Promene su reverzibilne

Neurološke komplikacije

  • Rane – teške, pre 20. dana bolesti
  • Kasne – benigne
  • Javljaju se određenim redom i prethodi im latentni period
  • Između pojave pojedinih paraliza postoji vremenski interval
  • Uvek su simetrične, motorne
  • Javljaju se u afebrilnoj fazi (bezbolne su)
  • Promene su reverzibilne

 

LARINGEALNA DIFTERIJA
CROUP (tip mitis)

 

  1. Disfonički stadijum
  2. Dispnoički stadijum
  3. Asfiktični stadijum

 

Dijagnoza difterije

  • Klinička: Anamneza, epidemiološka anketa
  • Klinička slika
  • Bakteriološka potvrda – Za identifikaciju bakterije koristi se njeno uzgajanje na specijalnim hranljivim podlogama, a može se identifikovati i njen toksin.
  • Rutinski laboratorijski nalazi nemaju primenu u postavljanju dijagnoze.

 

Lečenje

 

  • Antidifterični serum, što pre, u dovoljnoj količini.

 

  • ″OBIČNA″ DIFTERIČNA ANGINA   →       40 – 60 000 JED.
  • SUBMALIGNA                                          60 – 100 000 JED.
  • MALIGNA                                                 100 – 300 000 JED.

od ukupne doze 1/3 i.v.

 

  • DIFTERIJA NOSA                            →        40 000 JED.
  • KRUP                                                →         60 – 80 000 JED.

 

  1. Antibiotici
  2. Kortikosteroidi

 

Zahvaljujući vakcinaciji (obično kao difterija-tetanus-pertusis (veliki kašalj) – DiTePer), bolest je postala ređa.

 

 

 

Izvor:

Infektvne bolesti – Skripta za studente medicine

MedSkripte, wikipedia.org, mayo.edu, medscape, pubmed, freedigitalphotos.net,