Virusne infekcije povećavaju mukoznu sekreciju u gornjim disajnim putevima i tako omogućavaju aspiraciju klica u donji respiratorni trakt.

Virusi su uzročnici 95% akutnih respiratornih infekcija. Dospevanjem u donje delove respiratornih organa, oni direktno oštećuju kako disajne puteve, tako i plućno tkivo. Stvaraju nekroze i oštećuju cilijarne ćelije.

Virusne infekcije se javljaju najčešće u vidu epidemija ili pandemija.

Fizikalni nalaz nad plućima je često oskudan a laboratorijski nalazi ukazuju na limfocitozu i monocitozu u perifernoj krvi.

Radiološki nalazi obično pokazuju oblačaste infiltrativne promene lokalizovane parahilarno.

 

Od virusnih infekcija najčešće oboljevaju deca i mladi ljudi.

Virusne pneumonije najčešće počinju naglo, slabošću, malaksalošću, glavoboljom, povišenom telesnom temperaturom, groznicom, bolovima u mišićima, suvim nadražajnim kašljem.

  • Zbog oštećenja cilijarnih ćelija, smanjen je klirens disajnih outeva.
  • Virusi inhibišu leukocitarnu fagocitozu bakterija, što je bitan činilac u nastanku bakterijskih superinfekcija.

 

Lečenje:

Iako je u poslednjih decenija postignut značajan napredak na ovom polju, postojeća terapija još uvek ne zadovoljava sve potrebe koje nameće savremena infektivna patologija. Koriste se:

  • Acyclovir (deluje na viruse iz porodice Herpetivirida)
  • Gancyclovir se daje samo kod teskih infekcija CMV (izbegava se davati kod lakših zbog svoje toksičnosti)
  • Ribavirin je delotvoran u infekcijama izazvanim respiratornim sincicijalnim virusom (RSV) i virusima influence

 

 

Izvor
Infektvne bolesti – Skripta za studente medicine
MedSkripte, wikipedia.org, mayo.edu, medscape, pubmed, freedigitalphotos.net,