Lasa groznica ili Lasa hemoragijska groznica (Lassa fever, Lassa hemorrhagic fever (LHF)) predstavlja akutnu virusnu hemoragijsku groznicu koju uzrokuje Lasa virus (virus iz familije Arenaviridae), a prvi put je opisana 1969.godine u gradiću Lasa, u Nigeriji.

Smatra se da predstavlja tešku kontagioznu bolest.


ETIOLOGIJA:

  • Virus iz familije ARENAVIRIDAE

REZERVOAR INFEKCIJE:

  • afrički glodar Mastomyus natalensis

IZVOR INFEKCIJE:

  • zaraženi urin i feces

 

NAČIN PRENOŠENJA INFEKCIJE:

  • direktno → kontakt sa glodarima
  • indirektno → kontaminirana hrana, voda

     

  • MOGUĆ INTERHUMANI PRENOS INFEKCIJE
    direktnim kontaktom ili indirektno !

 

 

KLINIČKA SLIKA I TOK BOLESTI

 

 

  • Nagao početak, povišena telesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima,
  • gušobolja, mučnina i povraćanje (hemoptizija), dijareja
  • 8-10 dana posle početka bolesti dolazi do pogoršanja:
  • Pojava hemoragičnog sindroma koji prate:
    – anemija, leukopenija i trombocitopenija
    – ikterus, serozni izlivi
  • razvoj šoknog stanja i bubrežne insuficijencije

 

 

POTVRDA DIJAGNOZE

 

  1. Direktna potvrda dijagnoze
    IZOLACIJA VIRUSA (LABORATORIJE SA VISOKIM STEPENOM BIOLOŠKE SIGURNOSTI) 
    (krv, ždrelo, pljuvačka, pleuralni izliv, peritonealni i trbušni eksudat, urin, organi umrlih)

     

  2. Indirektna potvrda dijanoze
    PARNI UZORCI SERUMA 
    1. ELISA test ( detekcija IgM antitela )
    2. IFT – četvorostruki porast antitela na virus Lassaparnim uzorcima seruma (akutna faza / faza rekonvalescencije)
        Dijagnoza nije sigurna ako se IgM antitela ne mogu dokazati u prvih 14 dana

 

 

TERAPIJA

  • Obavezna izolacija i hospitalizacija
  • Sprovođenje supstitucione i simptomatske terapije
  • kontrola koagulacionog statusa
  • Transfuzije sveže krvi i plazme i činilaca koagulacije
  •  Plazma rekonvalescenata ima povoljne efekte
  •  RIBAVIRIN i INTERFERON su pokazali povoljne efekte (porast procenta preživelih)

 

Prevencija

  • Prevencija respiratornog puta širenja infekcije u bolničkim uslovima
    (higijensko-tehničke mere prevencije, naročito u periodu pojave angine i faringitisa kod bolesnika)
  • Dezinfekcija zaraznog materijala pre otklanjanja sa odeljenja
    (Krv, pljuvačka, pleuralni izliv, peritonealni i trbušni eksudat, urin, organi umrlih).

 

 Izvor:
Infektvne bolesti – Skripta za studente medicine
MedSkripte, wikipedia.org, mayo.edu, medscape, pubmed, freedigitalphotos.net,