U organizmu postoje različiti oblici Vitamina A. Svi zajedno čine retinoide (derivate retinoične kiseline). Zbog toga Vitamin A često nazivamo retinol. Ovaj vitamin se rastvara u alkoholu i biljnim uljima dok u vodi i glicerolu to nije slučaj. Toplota mu može narušiti delotvornost a brzo se razgrađuje pod uticajem dnevne i ultraljubičaste svetlosti.

Uloga Vitamin  A u našem organizmu je veoma važna. Pre svega učestvuje u u sintezi vidnog pigmenta – rodopsina, te deluje protiv raznih očnih bolesti.

Kao što je slučaj sa Vitaminom C i ovaj vitamin se bori protiv infekcija. Vitamin A sa vitaminom C i cinkom predstavlja najbolju kombinaciju za suzbijanje ranih znakova infekcije. Vitamin A ima ulogu u pojačavanju imunološkog sastava jer se čitav proces događa u sluznici želuca i crevima.

Razne bolesti kože povezuju se sa nedostatkom Vitamina A. On pre svega hrani i neguje kožu zbog čega ga možemo naći u gotovo svim kozmetičkim preparatima. Kod pojava akni može se konstatovati nedostatak ovog vitamina. U slučaju psorijaze unos Vitamina A je važan i može popraviti situaciju sa kožom.

Riznica Vitamina A je pre svega u ribljem ulju, mesu, telećoj džigerici, jajima, dok su mleko i mlečni proizvodi siromašniji količinom ovog vitamina. Životinjska jetra je svakako najveći izvor Vitamin A i predstavlja centralni organ u razgrađivanju svih štetnih materija u organizmu. Neka poslednja istraživanja ukazuju koliko je u stvari korisna upotreba jetre u ljudskom organizmu, pa se dolazi do zaključka da bi je trebalo upotrebljavati najviše 2 puta mesečno.

Prisutnost ribe naročito tunjevine u svakodnevnoj ishrani može biti problem samo ukoliko govorimo o ceni ovog proizvoda ili stepenu podnošljivosti. Sa mlečnim proizvodima naročito treba povesti računa prilikom unosa u organizam zbog visokog sadržaja masti. Jaja npr. mogu poslužiti kao dopuna vitamina uz oprez zbog količine holesterola koji imaju.

Mnoge namirnice biljnog porekla bogate su vitaminom a.

Šargarepa je najveći izvor, dostupna je tokom cele godine i unosom od 100 grama zadovoljava se dnevna potreba. Može se pripremiti na razne načine a toplotom ne gubi svoju delotvornost. U spanaću se nalazi oksalna kiselina pa se još uvek ne može sa sigurnošću reći koliko je i da li je štetan ili od koristi. Salata takođe može biti samo dopunski izvor naročito jer je u pitanju sezonska namirnica.

Razne vrste bundeva, lisnati kelj i maslačak takođe su izvori Vitamina A kao i blitva, endivija i motovilac. Treba samo pronaći način njihovog uzgajanja kako bi bili dostupni tokom cele godine i raznovrsne načine pripremanja. 

Što se voća i ovog vitamin tiče najvažnije je konzumirati kajsije i dinje. Treba maksimalno iskoristiti letnju sezonu kada su i te kako dostupne.

Jako je važno da se u isto vreme ne unosi vitamin E jer negativno utiče na apsorpciju Vitamina A. Kod bubrežnih bolesnika posebno se mora voditi računa sa unosom jer može doći do raznih poremećaja. Zbog toga se preporučuje konsultacija sa lekarom. Preporučena dnevna doza je 5000 IJ. Ponekad je ova doza nedovoljna, naročito kod pušača, zatim dijabetičara, bolesnika koji se oporavljaju od operacija ili osoba koje su često izložene visokim koncetracijama toksičnih materija. Kod trudnica i dojilja, kod raznih infektivnih bolesti ili prilikom napornog rada koji iziskuje veliko naprezanje, količinu Vitamina A treba znatno povećati.

Razni oblici Vitamina A u hrani povećavaju imunitet organizma kako kod laboratorijskih životinja tako i kod čoveka.

 

Izvor

The Vitamin Mag.com 

prilagodio: Boris Washington

Image courtesy of FreeDigitalPhotos.net