Neutropenija je ukupni broj neutrofilnih granulocita u perifernoj krvi manji od 1,5×10*9/l. Može biti umerena (više od 1), srednje teška (0,5 do 1) i teška (manje od 0,5). Teška neutropenija naziva se agranulocitoza.

Dijagnostika:

  • Kod bolesnika sa teškom neutropenijom i slikom infekcije sprovesti mikrobiološku obradu.
  • Anamnestički podaci, fizikalni nalaz i sprovođenje dijagnostičkih testova radi otkrivanja uzroka neutropenije.
  • Laboratorijska ispitivanja: kompletna krvna slika i biohemijske analize.
  • Punkcija i biopsija kostne srži.
  • Rtg grafija pluća je potrebna kod bolesnika sa znacima infekcije.
  • UZ pregled abdomena.
  • Imunološko ispitivanje (ANA, AMA, reumatoidni faktori i dr.).
  • Virusološke analize.
  • Ako se ne otkrije uzrok neutropenije uraditi test adrenalinom ili glikokortikoidom.
  • U nekim slučajevima treba odrediti dužinu života granulocita radioaktivnim hromom kao i kulturu ćelija koštane srži.

Lečenje: zavisi od uzroka i stepena neutropenije

  • Teške neutropenije sa znacima infekcije treba lečiti primenom antibiotika, najpre empirijski (do pristizanja mikrobioloških nalaza).
  • Imuloški uzrokovane neutropenije mogu se lečiti imunosupresivnim lekovima.
  • Obustaviti lekove za koje je poznato da mogu biti uzrok neutropenije.
  • Kod hipersplenizma lečenje je splenektomija.
  • Granulocitni faktor rasta.

Izvor: MedSkripte, wikipedia.org, mayo.edu, medscape, pubmed, freedigitalphotos.net, pixabay.com