Kako je 2017.godina iza nas, iskoristićemo priliku da sumiramo najznačajnija medicinska istraživanja i dostignuća tokom protekle godine.

I protekla godina nije nas poštedela velikih događaja, tako recimo u politici u januaru bili smo svedoci pobede Donalda Trampa na predsedničkim izborima u SAD, pa potom u martu Velika Britanija je izašla iz EU. Takođe, proteklu godinu obeležile su i prirodne katastrofe poput uragana, poplava i zemljotresa. Simpatično je navesti da je 2017.godinu obeležilo i jedan gedžet-igračka tzv. spinner.

Svedoci smo i vrlo zanimljivih istraživanja i objavljenih podataka, poput onih o procesu odgovornom za gubitak kose i ćelavosti, kao i procesa prenošenja tip 2 šećerne bolesti na sličan način kao i bolest ludih krava.

Pa da krenemo…

Razbijanje mitova o dijetama

Dijetetske smernice za Amerikance 2015-2020.godine sugerišu da zdrava i izbalansirana dijeta uključuje različito voće i povrće, integralne žitarice, mlečne proizvode bez masnoća ili sa niskim sadržaje masnoća, proteinsku hranu, ulja, i ograničenu upotrebu zasićenih masnih i transmasnih kiselina, šećera.

Mnoge dijete tvrde da nude najbolje moguće opcije u ishrani, ali istraživanja teže da nas vrate konzumiranju balansirane ishrane i redovnog vežbanja kao izvora dobrog zdravlja. Jedan od popularnih istraživačkih članaka tokom godine pruža dalje dokaze koji podržavaju činjenicu o značaju voća i povrća u balansiranoj dijeti. To istraživanje zaključuje da redovno uzimanje voća i povrća može popraviti psihološko blagostanje individue u samo 2 nedelje. Ispitanici koju su povećali unos voća i povrća na 3-4 puta dnevno tokom dve nedelje naveli su značajno poboljšanje u motivaciji, vitalnosti i prosperitetu. Takođe tokom protekle godine bilo je nekoliko istraživanja koja su razbila mitove i uverenja popularnih dijeta i ispitivala takože potencijalne neželjene efekte gluten-free dijeta (bezglutenskih dijeta).

Nalazi u suprotnosti sa popularnim uverenjima

Mnogo toga što znamo o dijetama se promenilo ili je stavljeno pod znak pitanja od strane nauke tokom 2017.godine.

Dugo smo vođeni uverenjem da zasićene masti začepljuju arterije i vode koronarnoj bolesti. Istraživanje objavljeno u British Journal of Sports Medicine, ipak, smatra da je pojam začepljenja sudova jednostavno pogrešan. Jedno drugo istraživanje vođeno naučnicima sa University of Connecticut u Mansfield-u pronašlo je da začepljenje arterija mođe biti posledica izvesnih bakterija. Istraživaču su pokazali da masne molekule lokalizovane u plakovima, koji se formiraju u arterijama, ne moraju poticati samo iz hrane koju jedemo, već takođe i od bakterija, koje naseljavaju našu usnu šupljinu i digestivni trakt. U većini slučajeva, medicinska zajednica označava ,,dobar’’ holesterol, ili high-density lipoprotein (HDL) holesterol, kao poželjan jer nas štiti od šloga i srčanih bolesti. Međutim, istraživanje objavljeno avgusta 2017.godine, ukazuje na to da HDL hoelsterol može povećati tizik od prerane smrti.

Veza između unosa soli i visokog krvnog pritiska je takođe dovedena u pitanje. Jedna studija prezentovana na kongresu eksperimentalne biologije 2017, održanom u Čikagu, pokazala je da ne postoje dokazi koji ukazuju na to da dijeta sa niskim unosom soli ima ikakav benefit na krvni pritisak.

Bezglutenske dijete

Osobe sa celijakijom ili one sa intolerancijom na gluten obično povoljno reaguju na bezglutenske dijete. Ipak, dosta osoba koje nemaju ove poremećaje često prihvataju bezglutensku dijetu kao način ishrane u nadi da će imati zdravstveni benefit na neki način.

Novo istraživanje u 2017.godinu ukazuje na to da dijete sa niskim unosom glutena (iz nemedicinskih razloga) mogu imati neželjene posledice. Bezglutenske dijete mogu povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i lišiti ljude integralnih žitarica, za koje se smatra da snižavaju rizik od srčanih oboljenja.

Takođe, bezglutenske dijete mogu povećati izloženost toksičnim metalima. Pirinčano brašno se obično koristi kao zamena za gluten a ono može bioakumulirati arsen i živu iz vode, zemljišta i đubriva. Istraživači su pronašli da u populaciji koja koristi bezglutensku dijetu, u laboratorijskim nalazima, postoji povišen nivo žive (u krvi, i do 70%) i nivo arsena (u urinu, gotovo dvostruko povišen).

I minimalna fizička aktivnost pomaže

Iako se za više od trećine odraslih u SAD smatra da su gojazni, gotovo polovina odraslih ima određenu aerobnu aktivnost prema smernicama za fizički aktivnost odraslih u SAD.

Ove smernice navode da većina zdravstenih benefita vežbanja se javlja najmanje posle 150 minuta umerene fizičke aktivnosti svake nedelje.

Jedna od objavljenih studija tokom septembra meseca 2017. godine naglašava da vežbanje po 30 minuta 5 puta nedeljno, može da prevenira 1 u 12 smrtnih isoda i 1 u 20 slučajeva kardiovaskularnih oboljenja, uključujući srčani udar, srčano popuštanje i šlog. U idealnom svetu, svako bi se trudio da postigne i prevaziđe ove preporučene kriterijume za fizičku aktivnost kako bi poboljšao svoje zdravstveno stanje i ostao u formi. Za one koji su prezauzeti ili imaju previše obaveza (ili izgovora) da se uklope u 150 minuta, dosta skorije objavljenih studija ističe da čak i manja fizička aktivnost može imati pozitivan uticaj na zdravstveno stanje. Studije pokazuju da je, u poređenju sa neaktivnošću, šetnja od svega 2 sata nedeljno povezana sa smanjenim rizikom od većine uzročnika mortaliteta (smrtnosti). Šta više, svega jedan sat vežbanja nedeljno može da prevenira depresiju, a svega 20 minuta vežbanja smanjuje telesni inflamatorni odgovor.

Bez obzira na to koliko vremena možete da posvetite vežbanju, i ako je to i makar minimalno, može imati izvestan benefit. Redovno vežbanje koje odgovara smernicama ili ih prevazilazi može da Vam pruži još više pozitivnog učinka na zdravstveno stanje.

Može li povremeni post rešiti pitanje gojaznosti?

Pored različitih dijeta i saveta o redovnom vežbanju, strategije za gubitak kilograma su takođe bili popularna tema tokom 2017. godine, naravno kao podrška u borbi protiv gojaznosti. Jedna od najčitanijih i tema se najviše komentara je bila ona u kojoj se govorilo o povremenom postu, kao vidu dijete. Ovaj tip dijete pokazao se da pruža brojne benefite, poput smanjenja oksidativnog stresa i inflmacije, protekcije nervnih ćelija od određenih tipova oštećenja, usporava starenje, i smanjuje rizik od određenih oboljenja vezanih starosnu dob. Oktobra meseca 2017. godine, grupa naučnika sa Univerziteta u Torontu, Kanada, objavila je istraživanje koje se bavilo ispitivanjem molekularnih promena kod povremenog posta. Naravno, istraživanje je sprovedeno na miševima, koji su podeljeni u dve grpe, pri čemu je grupa sa povremenim postom dobijala hranu 2 dana zaredom, pa potom nije dobijala hranu jedan dan (post), a kontrolna grupa je hranjena svakodnevno. Ovakav vid ishrane je traja 4 meseca, pri čemu su miševi konzumirali istu količinu kalorija. Na kraju ovo istraživanja, miševi koji su ,,postili’’ su imali značajno manju težinu od kontrolne grupe. Šta više, među miševima koji su ,,postili’’, metabolizam glukoze je bio stabilniji, jetra značajno zdravija, i imali su značajno manji procenat belog masnog tkiva. Kada su slično istraživanje sproveli na gojaznim miševima, istraživači su primetili slične benefite posle svega 6 nedelja od povremenog ,,posta’’. Primećeno je da se tokom ,,posta’’ povećavala koncentracija vaskularnog faktora rasta, koji doprinosi formiranju krvnih sudova i oslobađanju antiinflamatornih makrofaga. Sve ovo omogućuje da ćelija troši masti.

Napredak u istraživanju karcinoma

Svake godine gotovo na stotine istraživačih radova se objavi sa temom karcinoma. Naravno i 2017. godina nije izuzetak. Kao i prethodnih godina bilo je fascinantnih pokušaja u cilju iznalaženja novih strategija u prevenciji i lečenju karcinoma. Samo u SAD oko 1,6 miliona novih slučajeva karcinoma se beleži svake godine, a oko 600.000 ljudi umire. Iako se hemioterapija, radioterapija i imunoterapija obično koriste u borbi protiv karcinoma, moramo istaći da, ipak, ovi oblici terapije nemaju efekta baš na svakog pacijenta. Naučnici kontinuirano ispituju najefikasnije metode u borbi sa karcinomskim ćelijama, a nekoliko metoda je u posledjih godinu dana vrlo značajno. Od nekolicine ovih metoda dve su uspele da podstaknu sistemski imunski odgovor na borbu protiv karcinoma.

U naučnom časopisu Science Translational Medicine objavljeno je istraživanje koje ukazuje da poliovirus ubija ćelije raka i inhibiše tumorski rast. Još jedna od tehnika ubijanja kancerskih ćelija najavljuje da je više nego efikasnija u poređenju sa konvencionalnim terapijama, tzv. proces nazvan kaspaza-nezavisna ćelijska smrt (CICD). Kako ćelije raka umiru od CICD, imunski sistem deluje tako da napada sve one koje su preostale a uspele su da izbegnu CICD. Ova metoda je testirana u laboratorijskim uslovima na kolorektalni karcinom i pokazala se efikasnom, tj. gotovo sve karcinomske ćelije su ubijene.

Jedna iznenađujuća vest ove godine jeste da je vitamin C skoro 10 puta efektivniji nego eksperimentalni lekovi na preveniranje formiranja karcinomskih stem ćelija.

 

Karcinomske ćelije odlikuje sposobnost metastaziranja, i to predstavlja jednu od prepreka u tretmanu karcinoma. Tokom 2017. godine istraživači su steklini novi uvid u to kako metastaziranje može biti stopirano.

Metabolit zvan 20-HETE je targetiran kao značajan u prevenciji širenja karcinoma. On snabdeva karcinom svime što mu je neophodno kako bi metastazirao. Jedna od studija objavljenih u PLOS ONE sa miševima koji imaju kacinomske ćeliju u mamarnom masnom tkivu pokazala je da injekcija molekule zvane HET0016 inhibira akciju 20-HETE i prevenira karcinomske ćelije da se slobodno kreću unutar 48 časova. Takođe druga istraživanja obelodanila su broj mutacija potrebnih da se karcinomo pojavi kao i 27 novih gena koji mogu zaustaviti karcinom u njegovim putevima.

Usporavanje starenja

Naučnici i dalje tragaju za eliksirom mladosti i života, a ove godine takođe je u epicentru zbivanja bilo usporavanje procesa starenja. U stvari, u studiji objavljenoj u BMC Cell Biology ukazuje se na to da hemikalija slična resveratrolu – supstanca koju nalazimo u crnoj čokoladi i crvenom vinu – može podmladiti stare ćelije. Supstanca čini ne samo straije ćelije mlađim, već im omogućuje da se dele poput mlažih ćelija.


Jula meseca 2017. godine grupa naučnika sa Albert Einstein College of Medicine u Njujorku, SAD, istraživala je da li stem ćelije iz hipotalamusa mogu imati ulogu u ljudskom starenju. Moždane stem ćelije tokom vremena propadaju, što utiče i na brzinu procesa starenja. Grupa naučnika je otkrila da dodavanjem novih stem ćelija u regiju hipotalamusa miševa, možemo usporiti proces starenja.

Na korak bliže od preokreta u MS

Multipla skreloza(MS) je potencijalno onesposobljavajuća autoimuna bolest koja globalno zahvata oko 2,3 miliona ljudi. Kod MS, imunski sistem napada omotače nerava, što dovodi do problema u komunikaciji (prenošenju signala) između mozga i ostatka tela. Trenutni terapijski protokoli se fokusiraju na to da preveniraju dalja oštećenja imunskog sistema, ali, za sada, nijedan lek nije dostupan koji bi potpomogao obnavljanje mijelina. Otrivanje terapije koja bi potpomogla obnavljanje oštećenog mijelina bila bi veliki iskorak u istraživanju MS, a prema objavljenim studijama tokom 2017, čini se, da smo na krak od toga.

Studija objavljenja u The Lancet oktobra meseca istraživala je efekte antialergijskog leka clemastine fumarate kod osoba sa dugogodišnjom MS. Ukratko, clemastine fumarate popravlja funkciju nervnog sistema povećavajući brzinu prenosa nervnog signala između oka i mozga. Takođe postoje i jasna uverenja da se može javiti i re-mijelinizacija.

Jedna od kliničkih studija iz Denvera, SAD, ukazuje na to da se dugotrajna remisija može postići resetovanjem imunskog sistema. Osobe sa dužim relapsima MS tretirane se visokim dozama hemioterapije i transplantacije stem ćelijama. Nakon 5 godina tretmana gotovo 70% njih je i dalje u remisiji bez relapsa, progresivne onesposobljenosti ili novih moždanih lezija.

Smanjenje rizika od šećerne bolesti

Vredno pominjanja je i vest da se rizik od šećerne bolesti (dijabetesa) može smanjiti sa nečim što je relativno jednostavno a to je uzimanje dovoljno vitamina D i omega-6. Istraživanje objavljeno oktobra meseca ukazalo je da deca podložna tipu 1 dijabetesa mogu smanjiti rizik od dijabeta uzimanjem dovoljnih količina vitamina D, koji je takođe prisutan u ribi, siru, žumancetu. Analiza oko 40.000 odraslih osoba koji konzumiraju dijetu bogatu omega-6 ukazuje da se rizik od dijabetesa tipa 2 smanjuje za oko 35%.

Može li se Alchajmer prevenirati?

Iako je očigledno mala verovatnoća da postojijedna metoda u preveniraju Alchajmerove bolesti, otkrivanje faktora rizika za Alchajmerovu bolest omogućava istraživačima da odrede načine na koje ljudi mogu smanjiti rizik od tog stanja. Istraživači iz Velike Britanije i Švajcarske izumeli su vakcinu koja može prevenirati Alchajmerovu bolest. Na modelu miša sa Alchajmerovom bolešću, vakcina je podigla nivo antitela za koje se smatra da štite od neuroloških oboljenja. Čitav set studija ispitivao je uticaje zeleong čaja, jagoda, maslilnovog ulja u borbi protiv Alchajmera. Polifenol zelenog čaja epigallocatechin gallate učestviuje u zaustavljanju formiranja beta-amiloidnih plakova, koji su prisutni u Alchajmerovoj bolesti. Komponenta jagoda, fisetin, može prevenirati neurološka oboljenja povezana sa starosnim dobom pacijenata, poput Alchajmera, i to zaustavljanjem stresa, inflamacije i kognitivnog propadanja. Studija objavljena u časopisu Annals of Clinical and Translational Neurology ukazuje da maslinovo ulje može imati protektivan uticaj na određene regije mozga (uključene u komunikaciju među neuronima).

Porast editovanja gena

Editovanje gena je takođe bila vrlo interesantna oblast u 2017. godini. Različiti istraživački timovi su eksperimentisali sa editovanjem gena proteklih godina u cilju eliminacije genskih mutacija kao uzročnika bolesti.

Avgusta meseca objavljeno je istraživanje internacionalne grupe istraživača koji su napravili značajan pomak u oblasti editovanja gena. Po prvi put, naučnici su koristili editovanje gena kako bi ispravili određene mutacije u humanom embrionu: eksperiment koji je bio uspešan i označen kao značajan iskorak napred u prevenciji naslednih bolesti.

Takođe, tokom godine naučnici su napravili značajne korake i u HIV-1 infekciji i Huntington-ovoj bolesti, naravno koristeći ovaj snažan alat u editovanju gena na modelima miševa.

Potencijalna terapija depresije

Dosadašnji vidovi terapije depresije koncentrišu se na razgovoru, poput kognitivne rerapije, i lekovima kao što su SSRI (selektivni inhibitori preuzimanja serotonina). Studija objavljena u Psychotherapy and Psychosomatics pozabavila se time koliko dobro savremeni terapijski protokoli za depresiju zaista i funkcionišu i imaju efekta, te došla do zaključka da iako terapija ima pozitivnog kratkoročnog benefita, na duže staze, može doći do egzacerbacije depresije. Ukolilko trenutne terapijske opcije nisu odogovor na depresiju, šta onda jeste??? Istraživači su ispitivali poslednjih godinu dana veći broj potencijalnih terapijskih strategija za depresiju. Individue koje ne reaguju na konvencionalne terapijske protokole, na primer, mogu naći psihoaktivnu supstancu u pečurkama kao korisnu, navodi se u jednom istraživanju Imperial College London, Velika Britanija. Jedna japanska studija kaže da korišćenje niskokaloričnih proizvoda, u odnosu na visokokalorične, može držati simptome pod kontrolom. Ima studija koje naglašavaju da svega jedan sat vežbanja nedeljno značajno štiti od depresije, nezavisno od intenziteta, kao i da joga može značajno smanjti simptome ovog oboljenja.

Istraživanje efekata marihuane

Tokom 2017. godine marihuana je podstakla debate i diskusije naučnika, sa ispitivanjem pozitivnih i negativnih efekata. Dok su kanabinoidi – aktivna komponenta marihuane – prihvaćani kao mogući tretman u prevenciji migrena, kod kognitivnog propadanja, kod određenih oblika shizofrenije i epilepsije, s druge strane naučnici takođe ističu i veli broj neželjenih efekata. Pa čak imamo istraživanje sa Univerziteta u Tsukuba, Japan koje navodi da kanabinoidi mogu čak i aktivirati epileptične napade. Takođe, studije su navodile da marihuana može biti gora nego pušenje po srčano zdravlje i da može voditi većem riziku od psihoza kod tinejdžera, kao i povećanju rizika za srčano popuštanje i šlogu.

Ovim možemo privesti kraju kratki pregled medicinskih istraživanja koja su obeležila 2017.godinu. Nesumnjivo je da će 2018. godina biti puta intriga, debata i otrkića. Trudićemo se da našim čitaocima prenesemo sva relevantna medicinska dostignuća i tokom 2018. godine.

ŽELIMO VAM SREĆNE NOVOGODIŠNJE I BOŽIĆNE PRAZNIKE!