MSK mRNK vakcina protiv karcinoma pankreasa – nova studija sa obećavajućim rezultatima

mRNK vakcine su u ovom trenutku u nauci nešto što je najzanimljivija tema ili što bi se žargonski reklo HIT, jer su potpomogle da se preokrene talas protiv COVID-19 infekcije. I pre nego je počela pandemija, naučnici iz MSK istraživačkog centra (Memorial Sloan Kettering Cancer Center – MSK) su testirali mRNK tehnologiju spravljanja vakcina u različite svrhe, poput one u tretmanu karcinoma.

Pankreasni hirurg dr Balachandran je predvodio prvu kliničku studiju koja je testirala mRNK vakcine kao potencijalni tretman kod karcinoma pankreasa. Vakcine su spravljane za svakog bolesnika ponaosob. Koriste se proteini pankreasnih tumora, neoantigeni, u alarmiranju imunskog sistema da prepozna karcinomske ćelije kao strano telo. Nada je da će vakcina smanjiti rizik od povratka karcinoma nakon što je karcinom hirurški odstranjen. mRNK vakcine treniraju telo da se brani od sopstvenih abnormalnih kancerskih ćellija.


Rezultati faze 1 studije pankreasne vakcine


Rezultati faze 1 studije, objavljeni u časopisu Nature, ukazuju da vakcina uzrokuje imunski odgovor koji je efektivan i trajan. Kod 8 od 16 bolesnika vakcina je aktivirala snažan imunski odgovor T ćelija, koje mogu da prepoznaju karcinom pankreasa koji je specifičan za određenog bolesnika. Kod ovih bolesnika takođe je uočeno i odloženo ponovno javljanje bolesti, što sugeriše da T ćelije aktivirane vakcinom mogu imati željeni efekat – da drže pod kontrolom karcinom pankreasa. Dr Balachandran izjavljuje da ovi rezultati mogu ukazivati na to da jednog dana možemo biti u mogućnosti da koristimo vakcinu u terapiji karcinoma pankreasa; a ovi dokazi podržavaju strategiju individualizacije u terapiji karcinoma. Ono što je dalje potrebno jesu veće randomizovane studije koje uključuju bolesnike iz različitih centara i različitih delova sveta.


Na šta nam ova nova dostignuća ukazuju oko korišćenja mRNK vakcina u tretmanu karcinoma pankreasa?

Pa zasigurno da sno na pravom putu: mRNK vakcina može da aktivira T ćelije da prepoznaju ćelije karcinoma pankreasa kao strane. Šta više, vakcina stimuliše veći broj T ćelija, a ove T ćelije mogu biti aktivne i do 2 godine u organizmu, i pored toga što bolesnici dobijaju hemioterapiju nakon vakcinacije. Srednje vreme praćenja od 18 meseci kod ovih bolesnika ukazuje da se karcinom nije vratio. Nasuprot tome, karcinom se vratio u proseku oko 13 meseci nakon hirurgije kod bolesnika kod kojih vakcina nije aktivirala T ćelije.

Uzbudljivo je videti da personalizovana vakcina može pokrenuti imunski sistem u borbi protiv karcinoma pankreasa.

Koji su sledeći koraci da mRNK vakcinu protiv karcinoma učinimo još efektivnijom?

Pre svega potrebno je analizirati podatke iz studije karcinoma pankreasa kako bi se bolje razumelo koji faktori potpomažu da vakcina deluje kod bolesnika. Naravno, potrebno je i razumeti iz kojih razloga neki bolesnici sa karcinomom pankreasa ne reaguju da primenu vakcine i zašto.


Postoji veliki interes u korišćenju imunoterapije kod karcinoma pankreasa jer ništa do sada nije pokazalo zadovoljavajući efekat. Istraživački tim je pratio mali broj bolesnika sa karcinomom pankreasa koji su nakon hirurške resekcije uspeli da pobede male šanse i prežive. Pregledali su tumore koji su odstranjeni i uvideli da je u tumorskom tkivu bio naročito veliki broj imunskih ćelija, naročito T ćelija. Nešto iz ovih tumorskih ćelija je slalo signal da alarmira T ćelije i privuče ih. Nakon toga su pronašli da su ovi signali proteini – neoantigeni, koje T ćelije prepoznaju kao strano telo, što predstavlja okidač da imunski sistem napada. Kada se tumorske ćelije dele, one akumuliraju ove neoantigene, koji su posledica genetskih mutacija. Kod većine bolesnika sa karcinomom pankreasa, ove neoantigene ne detektuju imunske ćelije, tako da imunski sistem ne doživljava tumorske ćelije kao pretnju. Ali u ovoj studiji istraživači su uvideli da su neoantigeni drugačiji kod preživelih od karcinoma pankreasa – oni otkrivaju tumor T ćelijama, dovodeći do toga da ih T ćelije prepoznaju, i to čak i nakon 12 godina od operacije. T ćelije imaju u svojoj memoriji ove neoantigene kao pretnju.

Spravljanje vakcine koja je personalizovana, kreirana za svakog bolesnika ponaosob, je jako kompleksan proces. S obzirom na to da ćelije karcinoma proizilaze iz naših sopstvenih ćellija, za naš imunski sistem je jako teško da razlikuje proteine ćelija karcinoma kao strane u poređenju sa proteinima patogena poput virusa. Svavako da napredak u genomskom sekvencionisanju i ćelijskoj biologiji sada čine mogućim dizajniranje vakcine koja može da spozna razliku.


Kako funkcioniše eksperimentalna mRNK vakcina protiv karcinoma pankresa? Kako je personalizovana za svaki individualni tumor?


Nakon što se hirurški odstrani karcinom pankreasa, tumor se genetski sekvencioniše kako bi se tražile mutacije koje produkuju najbolje neoantigenske proteine – one koji izgledaju najnepoznatije imunskom sistemu. Vakcina se proizvodi sa mRNK specifičnoj za ove proteine u individualnom tumoru. Dok se vakcina spravlja, bolesnik dobija terapiju checkpoint inhibitorima, jer se smatra da ovi lekovi mogu da pojačaju imunski odgovor.


mRNK vakcina se daje u 9 injekcija. Kada se vakcina ubrizgava u krvotok, uzrokuje da imunske ćelije (dendritske ćelije) stvaraju neoantigenske proteine. Dendritske ćelije takođe treniraju ostatak imunskog sistema, uključujući T ćelije, da prepoznaju i napadaju tumorske ćelije koje nose ove proteine, što smanjuje mogućnost ponovnog javljanja karcinoma.

  • Neki bolesnici sa karcinomom pankreasa preživljavaju više godina nakon postavljanja dijagnoze
  • Kod ovih bolesnika, imunski sistem sprečava vraćanje karcinoma
  • mRNK vakcina bazirana na ovom konceptu se testira u kombinaciji sa drugim tipom imunoterapije
  • Prvi rezulati ukazuju da vakcina ima željeni efekat na imunski sistem.

Izvor: https://www.mskcc.org/news/can-mrna-vaccines-fight-pancreatic-cancer-msk-clinical-researchers-are-trying-find-out