Arterijska hipertenzija (povišen krvni pritisak, hypertensio arterialis) je najčešće hronično oboljenje savremenog čoveka; udružena je sa porastom oboljevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i bubrežnih bolesti.
Postoje dve osnovne grupe regulatornih mehanizama i nekoliko sporednih:
- NERVNI MEHANIZMI:
– Baroreceptori u aorti i karotidnim arterijama (na istezanje oni reaguju povišenjem frekvencije)
– Hemoreceptori (karotidna i aortna telašca)
– Refleksi pretkomora i a.pulmonalis (venski reflexksi)
– Mehanička reakcija centralnog nervnog sistema (CNS-a) - HUMORALNI MEHANIZMI:
– Noradrenalin
– Adrenalin
– ADH (antidiuretski hormon)Ovi mehanizmi (pod 1 i 2) deluju za nekoliko sekundi, Kroz nekoliko minuta ili sati, deluju sledeći mehanizmi:
- STRES RELAKSACIJA KRVNIH SUDOVA:
– Mehanizam pomeranja tečnosti (centralizacija krvotoka)
– Promena volumena cirkulišuće tečnosti (atrijalni natriuretski peptid) - RENIN–ANGIOTENZIN–ALDOSTERON
je mehanizam koji se uključuje posle nekoliko sati
Arterijska hipertenzija je stanje povećanog arterijskog pritiska iznad 140/90 mmHg. Vrednosti između 141-159 mmHg za sistolni i 90-94 mmHg za dijastolni pritisak nazivaju se GRANIČNE VREDNOSTI (granična hipertenzija); tj LABILNA HIPERTENZIJA
KLINIČKA HIPERTENZIJA postoji samo ako su vrednosti sistolnog pritiska preko160 mmHg, a dijastolnog preko 95 mmHg
ETIOLOŠKA PODELA:
- FUNKCIONALNA HIPERTENZIJA:
javlja se u trudnoćI, hipertireozi, cirozi jetre, anemiji, starosti, kod dece, u kompletnom AV bloku - SEKUNDARNA (SIMPTOMATSKA) HIPERTENZIJA nastaje usled:
2.1. Bolesti bubrega: renovaskularna hipertenzija (bolesti a.renalis), glomerulonefritisi, policistični bubrezi, TBC bubrega, tumori koji luče renin2.2. Endokrine bolesti: Kušingov sindrom (Syndroma Cushing), primarni aldosteronizam, feohromocitom, akromegalija, dijabetes, hiperparatireoidizam2.3. Bolesti kardiovaskularnog sistema: koarktacija aorte2.4. Neuropsihijatrijski poremećaji: povišenje intrakranijalnog pritiska, psihogeni poremećaji2.5. Jatrogeni uzroci: terapija kortikosteroidima, tiroksinom, amfetaminima, kontaceptivi
- ESENCIJALNA HIPERTENZIJA
– Preveliki unos Na
– Nenormalna regulacija zapremine telesne tečnosti
– Disregulacija sistema renin-angiotenzin
– Oštećena sinteza aldosterona
– Bubrežne anomalije
– Porast UD
– Primarni defekt na nivou arteriola
KLINIČKA SLIKA:
- POČETNA, LABILNA ILI GRANIČNA HIPERTENZIJA: najčešće bez simptoma ili su oni oskudni i postoje samo u periodu rasta arterijskog pritiska:
– Uznemirenost, glavobolja, zamor
– Epistaksa, dispnea na napor - UMERENA HIPERTENZIJA: uz gore navedene znake javljaju se i:
zujanje u ušima, palpitacije, tahikardija,
osećaj pritiska u grudima (zbog opterećenja leve komore porastom arterijskog pritiska) - TEŠKA, KLINIČKI IZRAŽENA HIPERTENZIJA: uz sve navedeno, postoje i znaci komplikovane hipertenzije:
– Srce: bol u grudima anginoznog tipa (opterećena leva komora ili pridružena koronarna bolest)
– Periferne arterije: suženje arterija, pa klaudikacije
– CNS: glavobolja (potiljačna, pulsirajuća) koja ne reaguje na terapiju; konfuzno stanje, poremećaj vida, neurološki ispadi (hemipareze, hemiplegije; zbog krvarenja, tromboza ili embolija); hipertenzivna encefalopatija
– Bubrezi: u malignoj hipertenziji dolazi do insuficijencije bubrega pa potom i do smrt
EKG:
- ograničena i labilna hipertenzija – tahikardija
- Čuje se S4 tj atrijalni srčani galop
- znaci slabljenja leve komore (zbog opterećenja)
- znaci hipertrofije leve komore;
- naglašen A2
PALPATORNO:
- nalazimo proširen ictus, poremen ulevo za 2-3 prsta.
- Vremenom dolazi do insuficijencije leve komore, pa bolesnik se nalazi često kraj otvorenog prozora (kao se bori za vazduh) sa pepeljasto-cijanotičnom bojom lica, dispneom i tahipneom, a u najtežim slučajevima znaci edema pluća (penušav-sukrvičav ispljuvak)
RTG:
- hipertrofija levog srca
EHOKARDIOGRAFIJA/ANGIOGRAFIJA:
Pregled sudova očnog dna (Fundus hipertonicus):
- stepen: početna stenoza, izvijuganost sa segmentnim suženjima
- stepen: izraženo suženje arterija
- stepen: hemoragije i eksudati
- stepen: edem papile
LABORATORIJA:
- stanje bubrega (diureza, proteinurija, elektoliti),
- glikemija, trigliceridi
PODELA PREMA KLINIČKOJ SLICI:
- GRANIČNA HIPERTENZIJA (140-160 / 90-95 mmHg)
Bez promena na očnom dnu, EKG-u i bubrezima
- BLAGA HIPERTENZIJA (160-180 / 95-114)
Fundus hipertonicus 1. ili 2.stepena
EKG: umerena hipertrofija leve komore
Bubreg je normalan - SREDNJE TEŠKA HIPERTENZIJA (181-191 / 115-130)
Fundus hipertonicus 1. ili 2. stepena
EKG: Izražena hipertrofija leve komore
Proteinurija, pad glomeluralne filtracije - TEŠKA HIPERTENZIJA (191 i više / 131 i više)
Fundus hipertonicu 3.stepena
EKG: Jako izražena hipertrofija leve komore
Bubreg ozbiljno oštećen - MALIGNA HIPERENZIJA (191 i više / 131 i više)
Fundus hipertonicu 4.stepena
Insuficijencija srca
Insuficijencija bubrega
KOMPLIKACIJE:
- Srce i koronarne arterije: hipertrofija leve komore i leve pretkomore, insuficijencija leve komore koja prerasta u globalnu insuficijenciju, poremećaji ritma, koronarna bolest
- Ateromatozne promene na krvnim sudovima
- Disekcija aorte
- Cerebralni krvni sudovi: tromboze, embolije, hemoragije, infarkt mozga
- Bubrežni krvni sudovi: tromboze, embolije, hemoragije, infarkt bubrega
- Krvni sudovi ekstremiteta: klaudikacije, gangrena
- Krvni sudovi očnog dna: fundus hipertonicus do slepila
TERAPIJA
– je potrebna ako je dijastolni Pa > 104 mmHg
- 1. HIGIJENSKO-DIJETETSKI REŽIM:
– smanjiti unos soli
– redukcija telesne mase
– prestanak pušenja
– umerena fizička aktivnost - Ovim merama koriguje se granična, labila hipertenzija; ako se za 3-6 meseci dijastolni pritisak ne smanji ispod 90 mmHg, započinje se medikamentozna terapijom
- 2. MEDIKAMENTOZNA TERAPIJA:
Najčešće se počinje jednim lekom (diuretik ili beta blokator) koji se daje od dve do nekoliko nedelja, ako izostane efekat, uvodi se drugi lek (npr ACE inhibitor), a ako ni on ne daje rezulatate, kroz dve nedelje uvodi se i trećI lek (vazodilatator, ganglijski blokator)*1* Diuretici: Arifon, Lasix, Triamteren, Aldactone A*2* Inhibitori ugljene anhidraze: Acetazolamid*3* Adrenergički blokatori:
ALFA blokatori (Fentolamin, Prazosin)
BETA blokatori (Inderal, Prinorm)
Blokatori adrenegr.neurona (Gvanetidin)*4* Ganglijski blokatori: Pentolinijum*5* Vazodilatatori: Diazoxid, Hidralazin, Dilatiazem, Verapamil*6* ACE inhibitori: Kaptopril, Enalapril

Izvor: MedSkripte, wikipedia.org, mayo.edu, medscape,