Treperenje komora (ventrikularna fibrilacija, VF) – je haotična aktivacija miokarda komora, nastala usled rada ektopičnih fokusa u komorama, sa posledičnim kružnim kretanjem impulsa u Purkinijevim vlaknima. 

To je najteži oblik poremećaja ritma, koji zapravo predstavlja prestanak rada srca, jer ova haotična srčana aktivnost izbacuje krv iz komora Na EKGu se umesto normalnih ventrikularnih kompleksa vide mnogi nepravilni i nejednaki sinusoidni talasići.

Uzrok je najčešće infarkt miokarda i druge kategorije koronarne bolesti; kardiomiopatije, poremećaji elektrolita, lekovi (posebno antiaritmici) i različiti električni akcidenti.

Klinička slika:

  • 8-10 sec mehaničke neaktivnosti srca dovodi do gubitka svesti, a smrt nastaje 3-5 min od početka ventrikularne fibrilacije (zbog ireverzibilnog oštećenja CNS)

Prognoza je dobra kod uspešno defibriliranih bolesnika kojima je to ”primarna fibrilacija komora” (akutni infarkt miokarda), a miokard je dobro očuvan. 
Kod ”sekundarne fibrilacije komora” prognoza je loša

Terapija je urgentna;

  • normalan ritam može nastupiti odmah iza DC šoka (defibrilacija komora);
  • ako se DC ne može primeniti – odmah raditi masažu srca i veštačko disanje;
  • Ako se ne uspostavi srčana aktivnost lekovi izbora su: lidokain ili adrenalin i.v; ili oba zajedno;
  • Lekovi drugog izbora su beta-blokatori, amiodaron ili antiaritmici;
  • Svaki lek treba da bude praćen ponovljenom serijom DC šokova.
  • Ako je bolesnik u kardiogenom šoku mora se primeniti asistirana cirkulacija, jer se jedino tako može sprečiti ponovna pojava šoka, po eventulanom uspostavljanju srčananog rada.

 

 

 

Izvor: MedSkripte, wikipedia.org, mayo.edu, medscape, pubmed, freedigitalphotos.net,