Stalno rashlađujte svoj dom

  • Trudite se da vam životni prostor uvek bude rashlađen. Idealno bi bilo održavati sobnu temperaturu ispod 32C tokom dana, odnosno ispod 24C tokom noći. Ovo je naročito važno za decu uzrasta do 2 godine, osobe starije od 60 godina, kao i za hronične bolesnike.
  • Iskoristite noćni vazduh da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore i držite roletne (šalone, zastore) podignute tokom noći i ranog jutra, kada je spoljašna temperatura niža.
  • Smanjite toplotno opterećenje u svom stanu ili kući u najtoplijem delu dana. Zatvorite prozore i prozorske zastore, posebno one na sunčanoj strani. Isključite veštačko osvetljenje i sve električne uređaje koji vam nisu neophodni.
  • Okačite vlažne čaršave na otvorene prozore kako biste rashladili vazduh u sobi, ukoliko nemate klima uređaj. Ako vam je stambeni prostor klimatizovan, zatvorite vrata i prozore i štedite struju koju ne koristite za rashlađivanje.
  • Ventilatori mogu delimično da rashlade prostoriju, ali pri temperaturi iznad 35C ne mogu da spreče opasnost od pojave poremećaja zdravlja izazvanih toplotom.

 

Ne izlažite se toploti

  • Pređite u najhladniju prostoriju u stanu, pogotovo noću.
  • Ako nemate mogućnosti da rashladite svoj stan/kuću, provodite 2–3 sata dnevno u rashlađenom prostoru van kuće (na primer u klimatizovanim javnim zgradama).
  • Izbegavajte boravak napolju u toku najtoplijeg dela dana (od 10 do 17 časova).
  • Koliko možete, izbegavajte naporne fizičke aktivnosti. Ako morate da ih obavljate, činite to u toku najhladnijeg dela dana, što je obično između 4:00 i 7:00 časova ujutru.
  • Boravite u hladu
  • Ne ostavljajte decu, kao ni životinje, u parkiranim vozilima.

 

Rashlađujte telo i hidrirajte svoj organizam

  • Tuširajte se ili kupajte u rashlađenoj vodi. Možete da primenjujete i hladne obloge, peškire, sunđere, kupke za stopala, itd.
  • Nosite laganu, komotnu odeću od prirodnih materijala, svetlih boja. Ako izlazite napolje, nosite šešir ili kapu sa širokim obodom i naočare za sunce.
  • Koristite pamučnu posteljinu.
  • Redovno unosite tečnost, pre svega vodu. Isključite alkohol i smanjite unos kafe i gaziranih bezalkoholnih pića. Uzimajte manje, a češće obroke. Izbegavajte hranu sa visokim sadržajem proteina.

 

Pomozite drugima

  • Redovno proveravajte kako su vam članovi porodice, prijatelji i susedi, koji žive sami. Osobama koje su pod zdravstvenim rizikom (deca, trudnice i osobe starije od 65 godina) mogla bi da zatreba pomoć tokom vrelih dana. Ako neko od njih uzima lekove, proverite sa njihovim lekarom da li ti lekovi utiču na termoregulaciju.

 

Ako imate zdravstvenih problema

  • Lekove držite na temperaturi ispod 25oC ili u frižideru (pročitajte uputstvo o čuvanju dato uz lek).
  • Zatražite medicinski savet ako patite od nekog hroničnog oboljenja ili istovremeno uzimate više različitih lekova.

 

Ako se vi ili neko drugi ne oseća dobro

  • Potražite pomoć ako osećate vrtoglavicu, slabost, uznemirenost, intenzivnu žeđ ili imate glavobolju; što je pre moguće pređite u ohlađen prostor i izmerite telesnu temperaturu.
  • Popijte nekoliko gutljaja vode ili voćnog soka sobne temperature.
  • Ako vam se jave bolni grčevi u mišićima (oni su, inače, često posledica dužeg vežbanja po veoma toplom vremenu, posebno ako su se javili u mišićima nogu, ruku ili stomaka), sklonite se u hlad ili uđite u rashlađeni prostor. Počnite postepeno da unosite tečnost, najbolje vodu. Ako toplotni grčevi potraju duže od jednog sata treba da potražite lekarsku pomoć.
  • Obratite se lekaru ako osetite neuobičajene simptome ili ako simptomi dugo traju.
  • Ako primetite da kod nekog od članova vaše porodice ili ljudi kojima pomažete toplu, suvu kožu i buncanje, pojavu grčeva i/ili nesvesticu, odnosno gubitak svesti, odmah pozovite lekara/hitnu pomoć. Dok čekate na pomoć, pokušajte osobu da rashladite hladnim oblogama, dajte joj da pije tečnost, oslobodite je viška odeće.

 

Saveti za zaštitu zdravlja dece tokom toplotnog talasa

  • Novorođenčad, odojčad i deca uzrasta do 4 godine posebno su osetljiva na visoke temperature vazduha, pri čemu često ne ispoljavaju brzo znake i simptome kao odrasli.

 

Oblačenje

  • Koristite pamučnu odeću svetlih boja koja nije tesna.
  • Bebama je dovoljna pelena i benkica bez rukava.

 

Ishrana i unos tečnosti

  • Bebe i mala deca neće vam reći da su žedni, zato je veoma važno da im redovno dajete vodu.
  • Najbolje piće je voda: nemojte deci davati zašećerene sokove ili gazirana bezalkoholna pića!
  • Tokom toplotnih talasa bebama koje sisaju biće potrebni dodatni podoji. Između podoja možete im ponuditi vodu u kašičici.
  • Deci uzrasta godinu dana i starijoj možete ponuditi komade zaleđenog voća na primer lubenice koje mogu da sisaju i tako unesu dodatno tečnost i istovremeno se rashlade.

 

Boravak u kući

  • Redovno provetravajte prostorije u kojima boravite najbolje u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.
  • U najtoplijem delu dana zatvorite prozore, spustite roletne kako biste stvorili prijatnu hladovinu u stanu.
  • Ukoliko koristite ventilator nikada ga ne usmeravajte direktno na bebu odnosno dete.
  • Ukoliko imate klima uređaj postarajte se da previše ne rashladite odnosno da temperatura u prostoriji ne bude ispod 24C.

 

Izlaganje Suncu

  • Izbegavajte da izvodite bebe i decu napolje za vreme toplotnog talasa. Ako ih izvodite, činite to samo u ranim jutarnjim ili večernjim satima.
  • Kada boravite napolju bebe i decu uzrasta do godinu dana uvek držite u hladovini.
  • Izbegavajte boravak na otvorenom u najtoplijem delu dana od 10 do 17 sati.
  • Kada su napolju, potrebna je odgovarajuća zaštita od Sunca: pamučna široka garderoba koja ne steže, svetlih boja, šeširić, krema sa zaštitnim UV faktorom.

 

Putovanje

  • Ukoliko krećete na put, činite to u ranim jutarnjim satima.
  • Zaštitite prozorska stakla kola tamnim folijama ili zastorima kako bi sprečili kontakt sa sunčevim zracima.
  • Ne prekrivajte stolicu za bebe peškirom ili pamučnim ćebetom jer to sprečava kretanje vazduha
  • Nikada ne ostavljajte bebe i decu same u zatvorenim kolima.
  • Tokom putovanja pravite česte pauze i obezbedite dovoljan unos vode.

 

Znaci toplotnog stresa

  • Vrlo često nema jasnih znakova i simptoma toplotnog stresa: izgledaju umorno ili su više uznemireni nego obično.
  • Suva koža i sluzokože
  • Odbijaju da unose tečnost
  • Ređe menjate pelene, a pelena je manje teška
  • Meki deo bebine glave na temenu je udubljen

 

Ukoliko primetite neki od navedenih znakova odmah pozovite lekara!

 

Ishrana u letnjem periodu

  • Na izbor namirnica koje koristimo u ishrani utiče više različitih činilaca, kao što su pol, uzrast, fizička (ne)aktivnost, zdravstveno stanje. Zavisno od godišnjeg doba, dostupne su nam i različite vrste namirnica, a osim toga, klimatski uslovi utiču i na potrebe organizma za određenim vrstama hrane. U letnjem periodu za koji su karakteristične visoke dnevne temperature, organizam nema potrebu za velikim energetskim unosom, s obzirom da se određen deo unete hrane u telu troši za stvaranje toplote, već na prvom mestu za odgovarajućim unosom tečnosti. Dnevne potrebe se kreću od 6-8 čaša vode, odnosno jedan i po do dva litra, nekada i više zavisno od stepena fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja. Ne preporučuje se nadoknada tečnosti samo unosom sokova bez obzira na njihov sadržaj šećera ili veštačkih zaslađivača. Poželjni su osvežavajući napici poput hladnog čaja (biljni čaj pripremljen na uobičajen način i ohlađen u frižideru, na primer čaj od nane osvežava na visokim temperaturama) ili sveže ceđenog voćnog soka. Neophodno je izbegavati gazirane napitke i veću količinu kafe, a alkoholna pića su zabranjena. Hladni napici za kojima obično posežemo kada su velike vrućine prija nam samo trenutno uz opasnost da, ukoliko smo pregrejani i znojavi, hladnom vodom iz frižidera mehanički oštetimo sluzokožu ždrela te se može javiti bol u grlu i prehlada.

     

  • Kada je u pitanju izbor vrste hrane, savetuje se pre svega veći unos povrća – svežeg ili spremljenog kuvanjem (na pari ili u vodi) ili grilovanjem, kao i svežeg voća. Od mlečnih proizvoda pre svega mlad sir od obranog mleka, jogurt i obrano mleko, uz izbegavanje jakih sireva, kajmaka, pavlake i butera zbog velike količine masnoće koju sadrže. Smanjiti unos mesa, uz preporuku za korišćenje pre svega ribe, piletine i ćuretine. Ne savetuje se prženje i pohovanje za pripremu mesa, kao ni uzimanje suhomesnatih proizvoda. Žitarice treba unositi svakodnevno u manjoj količini, kao hleb i cerealije (musli), a smanjiti ili isključiti upotrebu lisnatih testa i pekarskih peciva koja sadrže velike količine masnoće.

     

  • I tokom leta ishrana treba da je redovna, što podrazumeva određen ritam obroka u toku dana. Često preko dana zbog velikih vrućina izbegavamo obroke, da bi u večernjim satima pojeli jedan obilan obrok što je nepoželjno pre svega zato što se unosom veće količine hrane opterećuju organi za varenje, hrana se sporije vari i slabija je iskoristljivost hranljivih sastojaka. Poželjni su češći, manje obilni obroci. U trci za preplanulim tenom ima i onih koji veruju da im konzumiranje namirnica koje sadrže karoten (žuto narandžasti pigment) u većoj meri, može biti od pomoći.

     

  • Pojedine vrste voća i povrća u sebi sadrže velike količine karotena, na primer šargarepa, narandžasto voće kao kajsije i breskve. Ukoliko se unose redovno u većoj količini mogu dovesti do prebojenosti kože koju, međutim, ne bi trebalo zameniti sa preplanulošću kože koja nastaje zbog prisustva pigmenta melanina prilikom izlaganja Suncu. Jedino raznovrsna ishrana obezbeđuje unos svih organizmu potrebnih hranljivih sastojaka i time čuva i zdravlje kože.

     

  • Posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom čuvanju namirnica koje se tokom leta brže kvare i to pre svega namirnica životinjskog porekla s obzirom da predstavljaju dobru podlogu za rast bakterija, a najosetljivije su meso i prerađevine, riba, jaja, mleko i mlečni proizvodi pa ih obavezno treba čuvati u frižideru. Od svih mlečnih proizvoda sladoled je najčešći krivac za nastanak trovanja hranom u letnjem periodu. Po svom sastavu jaje predstavlja idealnu sredinu za razvoj Salmonele te je neophodna dobra termička obrada, odnosno izbegavati korišćenje proizvoda, na primer kolača, kremova, sladoleda koji sadrže sveža – sirova jaja.

 

 

Dodatne informacije možete naći i na sajtu Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”.