Angina pektoris (Angina pectoris, stenokardija) je simptom ili skup simptoma, među kojima je vodeći bol (specifične lokalizacije, zračenja, dužina trajanja, provokativni faktori). Bol je najčešće lokalizovan u prekordijumu iza grudne kosti, i nastaje kao posledica narušene ravnoteže između dostupnosti i potrebe srčanog mišića (miokarda) za kiseonikom, usled nemogućnosti koronarne (arterijske) cirkulacije srca da zadovolji sopstvene potrebe.

Po nekim autorima 
je klinički oblik ishemijske bolesti srca (IBS) čija je osnovna karakteristika PREKORDIJALNI BOL koji nastaje usled prolazne ishemije miokarda. Nije svaki bol iza grudne kosti povezan sa anginom pektoris!

Prolazna ishemija miokarda nastaje u angini, usled nesrazmere između potreba i mogućnosti dopremanja kiseonika u miokard. Nesklad može nastati i zbog sniženog dopremanja, ili usled povišenih potreba

  • Sniženo dopremanje: ateroskleroza, spazam krvnih sudova, pad minutnog volumena ili arterijskog protoska, anemija, hipoksemija
  • Povećane potrebe: fizički napor, emocionalni stres (povišena frekvencu srca i arterijski pritisak)

Faktori rizika za anginu pectoris slični su onima za aterosklerozu

PODELA prema uslovima u kojima se javlja:

  1. ANGINA PECTORIS NA NAPOR: 
    prolazne epizode bola u grudima izazvane naporom, tj situacijama koje zahtevaju veću količinu kiseonika. Bol prestaje na nitroglicerin.
  2. SPONTANA ANGINA PECTORIS: 
    bol se javlja bez vidnog uzroka; bol je dužI i intenzivniji; slabo reaguje na nitroglicerin

KLINIČKA SLIKA:

  • Stabilna i
  • nestabilna angina pectoris i
  • Prinzmentalova angina pectorois

 

STABILNA ANGINA PECTORIS:

 

Ovo je forma sa najblažim oblikom bola.

Osnovna karakteristika je ANGINOZNI BOL koji je uvek uslovljen provokativnim faktorom (fizički napor, hladnoća, obilan obrok).

Tegobe u grudima u vidu stezanja, pritiska, težine ili samo nelagodnosti najčešće su lokalizovane retrosternalno. Treba insistirati da bolesnik tačno pokaže to mesto; karakteristično je da će ga pokazati otvorenom šakom, a ne jednim prstom

Bol se širi prema vratu, vilici, ramenima, nadlaktici, podlaktici, u leđa, gornji stomak. Često ga provociraju hladan vazduh, emocionalni sters i varenje. Praćen je malaksalošću i hladnim preznojavanjem

Bol traje 5-10 minuta, retko duže. Prestaje kada se bolesnik odmori ili na nitroglicerin.

Fizikalni nalaz:

  • u samom napadu bola može se registrovati povišen arterijski pritisak, tahikardija i poremećaj ritma

EKG:

  • van napada bola EKG je u granicama normale
  • SAMO u napadu bola registruju se znaci ISHEMIJE MIOKARDA: depresija ST i negativan T talas.
  • Dakle, EKG promene javljaju se samo u fazi bola, tj ishemije

Diferencijalna Dg:

  • Aortna stenoza,
  • akutna plućna embolija,
  • hronični perikarditis,
  • prolaps mitralne valvule

Diferencijalna dijagnoza BOLA U GRUDIMA:

  1. SPAZAM EZOFAGUSA
    lokalizovan slično anginoznom bolu. Širi se u epigastrijum i nekada u levu ruku. 
    Nitroglicerin deluje posle par minuta, jer otklanja spazam jednjaka. 
    Nikada nije provociran naporom.
  2. PERIKARDITIS
    lokalizovan više sa leve strane sternuma. 
    Bol je oštar. Dugo traje, nekoliko sati ili dana. Pojačava se pri dubljem udisaju ili kašlju. 
    Smanjuje se kada je bolesnik nagnut napred.
  3. DIJAFRAGMALNA HERNIJA SA EZOFAGUSNIM REFLUXOM
    javlja se u ležećem položaju. 
    Bol se smnajuje pri ustajanju
  4. ULKUSNI BOL, ŽUčNE KOLIKE 
    mogu da liče na anginu pektoris, ali je ovde bol najjači u odgovarajućem delu stomaka. 
    Pacijent daje podatke o gastrointestinalnim tegobama.
  5. SKELETNOMUSKULARNI BOL
    jačina mu se menja pri pokretima. Lokalizovan je na mestu povrede. 
    Pojačava se na spoljni pritisak
  6. EMOCIONALNI BOL
    kod napetih osoba. 
    Ovaj bol nema osobine anginoznog bola, jer traje satima i danima i nije jak. 
    Pacijent ne može da odredi kada počinje.
  7. PLEURALNI BOL
    kao i perikardni bol (priraslice) pojačava se pri udisaju. 
    Oštar je i lokalizovan na mestu priraslice

 

Klinička procena težine stanja (klasifikacija angine pektoris)

  1. stepen: nema ograničenja (bola) pri uobičajenoj fizičkoj aktivnosti
  2. stepen: prisustvo bola pri uobičajenoj fizičkoj aktivnosti
  3. stepen: bol se javlja pri fizičkoj aktivnosti manjoj od uobičajene
  4. stepen: bol se javlja i u miru (nesposobnost za bilo kakave aktivnosti)

 

 

Terapija stabilne angine pectoris:

smanjiti potrebe srca za kiseonikom:

  • NITRATI: Izosorbid-dinitrat (Cornilat)
  • beta blokatori: Inderalatenolol
  • Kalcijumski antagonisti: za anginu pektoris sa spazmima koronarki; Nifelat 3×10 mg

Ako ne regauje na terapiju lekovima – koronarografija, pa hirurgija. 
Danas se sve više koristi PTCA (perkutana transmuralna angioplastika) koja podrazumeva dilataciju krvnih sudova balon-katerterom

Prognoza stabilne angine pectoris je loša ako su zahvaćene sve tri glavne koronarne arterije

 

 

NESTABILNA ANGINA PECTORIS

 

Uzrok je tromb (komplikovana ateromatozna ploča). Tromb je neokluzivan (postoji delimičan protok) za razliku od infarkta, gde tromb potpuno okludira krvni sud i prekida krvotok.

Bolovi se, ovde ne mogu predvideti, za razliku od stabilne angine pektoris. Bol se ovde javlja i pri najmanjem naporu, za vreme odmora, u snu. Ovaj oblik ne reaguje uvek na terapiju.

Prognoza ovog oblika je lošija – produžena ishemija može uvesti u maligne poremećaje ritma i iznenadnu smrt. Ovaj oblik se često javlja u višesudovnoj ishemijskoj bolesti srca, što dodatno otežava situaciju.

Klinička slika nestabilne angine je između slike infarkta i stabilne angine.

  • Bol je intenzivniji nego kod stabilne angine pektoris i traje 10-30 minuta. Bolovi su češćI – po nekoliko puta tokom dana ili nedelje, zbog toga se ovaj oblik angine pektoris naziva i INTERMEDIJARNI SINDROM ILI PREDINFARKTNO STANJE
  • Tokom napada, pored malaksalosti i preznojavanja, javlja se i mučnina, gušenje, kašalj, povraćanje, gubitak svesti, osećaj bliske smrti
  • Tokom napada moguće je otkriti POREMEĆAJE RITMA, SISTOLNI ŠUM MITRALNE INSUFICIJENCIJE, povišen arterijski pritisak
  • Ređe se u napadu razvija akutni edem pluća

 

EKG:

  • još uvek je samo ishemija, nema lezije (nekroze) tj, nema elevacije ST segmenta; ali postoje (mada ne moraju) depresija ST segmenta i negativan T talas
  • Karakteristična je ”pseudo-normalizacija” u toku bola prethodno negativnog T talasa ili ST depresije

Laboratorija:

  • enzimi su normalni, ako su povećani kreatin-kinaza (CK) i laktat-dehidrogenaza (LDH), to je znak da se razvija infarkt

Dijagnoza:

  • anamneza,
  • laboratorija – ispitivanje postojanja nekroze;
  • EKG promene ako postoje

 

 

PRINZMENTALOVA ANGINA PEKTORIS

 

 

  •  je poseban oblik angine pektoris, najčešće uslovljen spazmom koronarnih krvnih sudova


Klinička slika:

  • Napad se uvek javlja u isto doba dana ili noći, nevezano za napor.
  • Napad bola kod ovog oblika angine pektoris uslovljava podizanje (elevaciju) ST segmenta.
  • Ova elevacija iščezava po prestanku bola, pri čemu je to razlika od akutnog infarkta miokarda, kod kojeg je elevacija trajna nekoliko sati ili dana.
  • Ovde nije prisutan nalaz enzima kao kod infarkta.

Terapija:

Hospitalizacija kod nestabilne (+ heparin i sve dole navedeno)

  • Nitroglicerin sublingvalno (i.v u teškom slučaju)
  • Nifelat, Bensedin
  • Aspirin (smanjuje učestalost akutnog infarkta miokarda)

Hiruško lečenje ili PTCA, ako lekovi ne pomažu

 

 

Izvor: MedSkripte, wikipedia.org, mayoclinic.com,