Dijagnoza

Uobičajeni simptomi raka mokraćne bešike su problemi sa mokrenjem, krv u mokraći, bol i nemogućnost mokrenja. Međutim, ovi simptomi nisu specifični samo za rak mokraćne bešike i mogu se javiti i kod mnogih drugih stanja koja nisu povezana sa rakom. Da bi se utvrdilo postojanje raka bešike, obavlja se pregled koji se naziva cistoskopija kojom se vrši uvid u unutrašnjost mokraćne bešike i uretre.

Postoje posebne vrste pregleda koje pomažu u dijagnozi i proceni proširenosti bolesti. Dijagnoza se može potvrditi samo histopatološkim pregledom pri čemu se uzorci tkiva ispituju u laboratoriji. Ovaj pregled otkriva specifične karakteristike tumora i koristi se za utvrđivanje tipa raka bešike.

Lečenje na osnovu proširenosti bolesti (klasifikovane u stadijume)

• Nemišićna invazivna bolest (stadijum 0a, stadijum 0is, stadijum I) obuhvata tumor ograničen na sluznicu (povrsinski sloj tkiva koji oblaže unutrašnjost mokraćne bešike).
  • Nakon cistoskopije, svim pacijentima se tumor uklanja transuretralnom resekcijom (TUR). Ovo bi eventualno moglo predstavljati i definitivno izlečenje ako bi ceo tumor bio uklonjen.
  • Ponekad se može primeniti adjuvantna terapija, kao što su hemioterapija ili imunoterapija direktno u mokraćnu bešiku, u cilju sprečavanja ponovne pojave bolesti.
  • Ukoliko ovi načini lečenja ne uspeju, uklanjanje mokraćne bešike (cistektomija) je naredna opcija.
• Mišićni invanzivni rak mokraćne bešike (stadijum II, stadijum III) uključuje tumor koji zahvata mišićni sloj bešike ili se kroz bešiku proširio na okolna tkiva.
  • Preporučeno lečenje je radikalno uklanjanje mokraćne bešike, uključujući potpuno ili delimično uklanjanje nekih okolnih organa. Ovaj postupak može biti malo modifikovan kako bi se sačuvali organi što je više moguće.
  • Hemioterapija ili radioterapija se preporučuju pre operacije u cilju poboljšanja ishoda lečenja. Ako pacijent odbija operaciju ili ako pacijent nije dobrog opšteg stanja, radioterapija, agresivna transuretralna resekcija tumora mokraćne bešike (TURBT) ili transuretralna resekcija tumora mokraćne bešike u kombinaciji sa radioterapijom i/ili hemioterapijom neke su od opcija lečenja.
• Uznapredovala ili metastatska bolest (stadijum IV) predstavlja širenje tumora kroz mokraćnu bešiku u karlicu ili trbuh ili zahvatanje udaljenih organa.
  • Hemioterapiji se daje prednost, jer je hiruško lečenje u ovoj fazi bolesti neefikasno. Operacija i radioterapija nakon hemioterapije dodatno mogu poboljšati lečenje.
  • Radioterapija se može primeniti za ublažavanje bolova ili krvarenja.
• Lečenje ponovne pojave bolesti (relaps):
  • Hemioterapija lekom vinflunin uz najbolju terapiju simptoma.
  • U slučaju neuspeha, preporučuje se hemioterapija na bazi taksana ili platine.
  • Pacijenti se takođe ohrabruju da učestvuju u kliničkim studijama.

Praćenje

U zavisnosti od stadijuma bolesti i rizika od relapsa, različiti pregledi mogu se obavljati prilikom kontrolnih pregleda. Kod neinvazivnog raka koji ne zahvata mišićni sloj, preglede je potrebno obavljati na svakih 3-6 meseci u prve dve godine, i na svakih 6 do 12 meseci nakon toga (ili kako je preporučio lekar).

Epidemiologija

Ovaj rak je peti najčešći maligni tumor u Evropi. Rak mokraćne bešike se oko pet puta češće javlja kod muškaraca.  Rak mokraćne bešike je po učestalosti četvrti najčešći rak kod muškarca, a trinaesti kod žena. Verovatnoća da će muškarac u Evropskoj Uniji oboleti od raka mokraćne bešike u nekom trenutku svog života je od 1.5 do 2.5%. Za muškarce koji žive u Belgiji, na Malti, u Španiji i Italiji verovatnoća je nešto veća: između 3.1 i 4.2%. Verovatnoća da žena u Evropskoj Uniji dobije rak bešike manja je od 1%. Rizik od razvoja raka bešike raste se godinama: 70% pacijenata obolelih uoči simptome nakon 65. godine života.

Faktori rizika

Danas nije tačno poznato šta dovodi do pojave raka mokraćne bešike. Neki faktori rizika su identifikovani, ali kod mnogih pacijenata izgleda da ni jedan od njih nije prisutan. Faktor rizika povećava mogućnost pojave raka, ali nije neophodan niti dovoljan da izazove rak. Kod pojedinih osoba koje imaju faktore rizika, postoji mogućnost da se rak nikada neće razviti, dok kod drugih koji ih nemaju, moguće je da se rak razvije.

Glavni faktori rizika za pojavu raka bešike su:

• Starosna dob: rak mokračne bešike se najčešće javlja kod starijih osoba. Generalno, 70% pacijenata sa rakom bešike dijagnostikuje se nakon 65- te godine života
• Prethodna istorija raka mokraćne bešike, 
• Pušenje: je najvažniji faktor rizika za pojavu raka mokračne bešike. Prestanak pušenja duže od 4 godine može umanjiti rizik
• Hemijske supstance koje mogu da izazovu rak mokračne bešike:
  • Anilin boje: hemikalije koje se koriste u fabrikama boja
  • Ciklofosfamid: hemioterapeutik, lek koji se koristi u lečenju raka
  • Aromatični amini: izlaganje ovim hemikalijama javlja se u okviru različitih zanimanja, kao sto su slikarstvo, kožna, automobilska industrija, industrija gume, papira, metala, ali i kod vozača kamiona, radnika hemijskog čišćenja, zubnih tehniča i frizera. U tim okolnostima, rak se može javiti 30 do 50 godina nakon izlaganja ovim materijama
  • Arsenik: u jednom regionu Tajvana voda sadrži visok nivo arsenika, što povećava rizik za pojavu raka bešike
  • Aristolochia fangchi: kineska biljka koja se koristi u nekim dijetetskim suplementima i biljnim preparatima. Povećan rizik od pojave raka mokraćne bešike pronađen je kod osoba koje su koristile dijetetski suplement kome je dodata ova biljka
• Zračenje: smatra se da izlaganje jonizujućem zračenju u predelu bešike, npr. tokom radioterapije raka prostate, povećava rizik od raka bešike
• Neki faktori rizika su od posebnog značaja za određeni tip raka mokraćne bešike, odnosno rak skvamoznih ćelija. Ovaj tumor je uzrokovan hroničnom iritacijom ili upalom bešike. U zapadnim zemljama, glavni faktori rizika za skvamocelularni rak su loše funkcionisanje bešike, produženo prisustvo katetera u bešici, kamen u mokraćnoj bešici i hronična infekcija mokraćne bešike. U Africi i na Bliskom istoku, važan faktor rizika za rak skvamoznih ćelija je infekcija Schistosomahematobium-om, mikrobom uobičajenim za ovaj region, koji može da inficira bešiku i dovede do hronične upale
• Dijabetes*: osobe sa dijabetesom tip-2 (šećerna bolest) imaju povećani rizik za razvoj raka mokraćne bešike

Ostali faktori koji se dovode u vezu sa povećanim rizikom za pojavu raka mokraćne bešike, ali za to nema dokaza:

• Kafa, veštački zaslađivači i alkohol: ne postoji dokaz da konzumiranje ovih supstanci povećava rizik za pojavu raka mokraćne bešike.
• Voda iz vodovoda sa visokim nivom trihalometana: ove hemikalije su proizvodi razlaganja hlora koji se koristi za dezinfekciju. Neke studije pokazuju da dugotrajno konzumiranje ove vrste vode sa česme može povećati rizik za nastanak raka mokraćne bešike, ali za to nema dovoljno dokaza
• Genetika: generalno, ako u porodici postoji član porodice oboleo od raka mokraćne bešike, onda postoji nešto veći rizik za pojavu ovog oboljenja. Rak mokraćne bešike koji nastaje kao posledica nasleđa mutiranog gena javlja se veoma retko.
• Telesna težina: jedna studija pokazala je da je prekomerna telesna težina povezana sa većim rizikom za pojavu raka mokraćne bešike, ali druge studije to nisu potvrdile.

Predloženi su neki faktori kao zaštita od razvoja raka mokraćne bešike, ali jasni dokazi za to ne postoje:

• Unos tečnosti: predloženo je da veći unos tečnosti može smanjiti rizik za razvoj raka mokraćne bešike kod muškaraca, ali između studija postoje nesuglasice.
• Voće i povrće: smatra se da konzumiranje voća i povrća ima protektivno dejstvo na pojavu raka mokraćne bešike.

Dijagnostika

Rak mokraćne bešike može biti otkriven tokom rutinskog pregleda, ili se na njega može posumnjati na osnovu specifičnih simptoma. Glavni simptomi su:

• Krv u urinu (hematurija): ova pojava je obično bezbolna i javlja se kod 85% obolelih
• Problemi sa mokrenjem: češća potreba za mokrenjem nego uobičajeno (učestalo mokrenje), potreba za neodložnim mokrenjem (urgentno mokrenje) ili bol prilikom mokrenja (dizurija)

Međutim, ovi simptomi nisu specifični samo za rak mokraćne bešike i mogu se javiti i u drugim stanjima koja nisu povezana sa rakom, kao što su urinarna infekcija, kamen u bubregu ili benigna hiperplazija prostate.

Rak mokraćne bešike može blokirati protok urina iz bubrega. Nagomilavanje urina unutar bubrega može dovesti do rastezanja bubrega (hidronefroza) i bola. Osim pitanja u vezi sa navedenim simptomima, doktor će obaviti celokupni klinički pregled i zatražiti laboratorijski pregled krvi kako bi stekao uvid u krvnu sliku i rad bubrega.

Dijagnoza raka mokraćne bešike zasniva na sledećim pregledima:

1. Kliničko ispitivanje

Fizikalni pregled pruža informacije o znacima raka mokraćne bešike i drugim zdravstvenim problemima. Lekar može pregledati rektum i vaginu kod žena, kako bi odredio veličinu tumora bešike i video da li se i koliko proširio.

2. Cistoskopija

Cistoskopija je pregled mokraćne bešike: doktor ubacuje osvetljenu cev sa kamerom u uretru da bi pregledao unutrašnjost bešike i mokraćne cevi i otkrio tumor. Cistoskopija može biti obavljena u ordinaciji; uz upotrebu lokalnog anestetika u gelu, ova procedura se obično dobro podnosi. Cistoskopija se takođe može obaviti i u opštoj anesteziji zajedno sa kliničkim bimanuelnim pregledom mokraćne bešike. Lekar može ubaciti precizan hiruški instrument u cev cistoskopa kako bi direktnim uvidom uzeo uzorke tkiva tumora ili sa bilo kog drugog sumnjivog dela. Ovaj postupak zove se biopsija. U nekim slučajevima, lekar može odmah odstraniti ceo tumor, postupkom koji se naziva transuretralna resekcija tumora mokraćne bešike (TURBT). U tom slučaju, cistoskopija takođe predstavlja prvi korak u lečenju.

U posebnim okolnostima, lekar će pregledati i uretere (mokraćovode), procedurom koja se zove ureteroskopija. U drugim okolnostima, cistoskopija takođe uključuje i biopsiju uzoraka iz uretre.

3. Citološki pregled mokraće (urina)

Ovo je laboratorijski test kojim se proverava prisustvo ćelija tumora u mokraći.

4. Histopatološki pregled

Laboratorijsko ispitivanje tumorskog tkiva uklonjenog tokom cistoskopije. Histopatološki nalaz će potvrditi dijagnozu raka mokraćne bešike i obezbediti više informacija o karakteristikama tumora, pri čemu će lekaru omogućiti da odredi tip raka bešike. Ukoliko dođe do operacije nakon cistoskopije (obicno je to TURBT), drugi histopatološki pregled biće izvršen tokom same hirurške intervencije. Veoma je važno da se potvrde rezultati prve biopsije i da se obezbedi tačnija informacija o raku i njegovom stadijumu.

5. Radiološki pregled

Ako histopatološki pregled pokaže da je tumor zahvatio dublje slojeve (slojeve mišića) mokraćne bešike, potrebno je dopunsko radiološko ispitivanje kako bi se utvrdilo da li je tumor zahvatio tkivo i limfne čvorove van bešike. Radiološko ispitivanje je deo dijagnostičke procedure koja se zove stažiranje (stejdžing) i može se izvesti korišćenjem kompjuterizovane tomografije (skener) ili snimanjem trbuha i karlice magnetnom rezonancom (MRI). Kako kod 2.5% pacijenata može istovremeno postojati tumor gornjeg urinarnog trakta, potrebno je snimiti i gornji urinarni trakt, bilo CT urografijom ili intravenskom ili retrogradnom pijelografijom (poseban rendgenski pregled bubrega, bešike i uretera). Kod pacijenata sa visokim rizikom za pojavu metastaza, može biti obavljena dodatna dijagnostika, kao što je CT grudnog koša, takođe i scintigrafija kostiju ako postoje simptomi širenja bolesti u kosti.

Kako bi odredio najbolji način lečenja, lekar treba da razmotri mnoge informacije vezane kako za pacijenta tako i za rak.

Važne informacije o pacijentu

• Pol
• Lična anamneza, prethodna oboljenja i lečenja
• Postojanje raka mokraćne bešike u porodici
• Opšte stanje pacijenta i specifične tegobe
• Rezultati kliničkog pregleda
• Rezultati laboratorijskih testova krvne slike i funkcije bubrega i jetre.

Važne informacije o raku

• Stažiranje (procena raširenosti bolesti)

Za procenu proširenosti raka i prognoze pacijenta, lekari koriste metodu stažiranja. Najčešće se koristi tzv. TNM sistem. Kombinacija veličine tumora i invazije okolnog tkiva (T), zahvaćenosti limfnih čvorova (N), i postojanja metastaza, odnosno širenja tumora na druge organe (M), svrstaće tumor u jedan od stadijuma. Stadijum bolesti je osnova za donošenje ispravne odluke o lečenju. Što je niži stadijum, prognoza je bolja. Stadijum se određuje nakon završenih kliničkih i radioloških ispitivanja i histopatološkog pregleda (biopsije). Ako je neophodna operacija, definitivni stadijum bolesti će se odrediti na osnovu analize hiruškog uzorka. Tabela prikazuje različite stadijume raka mokraćne bešike. 

• Rezultati biopsije tumora

Tumorsko tkivo dobijeno biopsijom u laboratoriji pregleda patolog. Ova analiza zove se histopatološka analiza. Ako se operacija obavlja nakon cistoskopije, histopatološki pregled obuhvata i pregled tumora i limfnih čvorova koji su odstranjeni tokom operacije. Takav postupak je od velike važnosti kako bi bili potvrđeni rezultati biopsije i kako bi se dobilo više informacija o stadijumu raka. Rezultati pregleda bioptata uključuju:

• Histološki tip – Procena histološkog tipa zasniva se na tipu ćelija od kojih se tumor sastoji. Oko 90% svih malignih tumora mokraćne bešike su maligni tumori prelaznog epitela (tranziciocelularni rak, rak urotelijuma). Prelazni epitel se sastoji od više slojeva ćelija koje mogu promeniti oblik pri širenju bešike, kao i liniju najdubljeg sloja zida mokraćne bešike. Preostalih 10% većinom su skvamocelularni karcinom i adenokarcinom. Ostali histološki tipovi su veoma retki.
• Gradus tumora – Procena gradusa tumora se zasniva na različitosti tumorskih ćelija u odnosu na ćelije koje čine sluzokožu zdrave mokraćne bešike. Poremećaji njihovih osobina ukazuju na brzinu kojom se ćelije umnožavaju i stepen njihove invazivnosti. Postoje 4 stepena raka bešike:
  • Papilom: tumor koji se sastoji od nemalignih ćelija.
  • Papilarna urotelijalna neoplazma niskog malignog potencijala (PUNLMP): tumor koji se sastoji od nemalignih ćelija koje su obično obložene tankim slojem prelaznog epitela.
  • Rak urotelijuma niskog stepena: maligni tumor koji raste sporo sa malom verovatnoćom širenja.
  • Rak urotelijuma visokog stepena: maligni tumor brzog rasta sa velikom verovatnoćom širenja.

TERAPIJA

Planiranje tretmana obuhvata tim zdravstvenih stručnjaka iz različitih medicinskih oblasti. Obično podrazumeva sastanak lekara različitih specijalnosti, takozvani multidisciplinarni sastanak ili onkološki konzilijum. Na ovom sastanku se razmatra planiranje terapije na osnovu relevantnih informacija.

Lečenje obično kombinuje terapije koje:

• utiču lokalno na rak, kao što su operacija, radioterapija, lokalna hemioterapija i lokalna imunoterapija
• utiču na tumorske ćelije u celom telu primenom sistemske hemioterapije.

Pravilno lečenje zavisiće od stadijuma tumora, karakteristika tumorskih ćelija i rizika za pacijenta. Terapijske opcije imaju svoje prednosti, rizike i kontraindikacije. Pacijentima se savetuje konsultacija sa onkologom o očekivanim koristima i rizicima svake terapije, kako bi bili informisani o posledicama terapije. Ponekad, više terapijskih opcija mogu biti odgovarajuće, a pri izboru terapije trebalo bi razmotriti sve koristi i rizike po pacijenta.

Plan lečenja za nemišićno invazivnu bolest (stadijum 0a, stadijum 0is, stadijum I)

U ovim stadijumima, tumor je ograničen na površinski sloj zida besike (sluzokoža) bez zahvatanja mišičnog zida bešike. Cilj lečenja je lokalno otklanjanje tumora operacijom, metodom TURBT. Ipak, preporučuje se dodatna procedura koja se izvodi lokalno u samoj bešici (adjuvantni intravezikalni tretman) kako bi se smanjio rizik ponovne pojave tumora ili napredovanja tumora. Koji će se tip adjuvantne terapije koristiti zavisi od rizika za progresiju i recidiv: za svakog pacijenta sa stadijumom 0a ili I, izračunava se korišćenjem sistema bodovanja koji se zasniva na nekoliko specifičnih karakteristika tumora.

• Cistoskopija i transuretralna resekcija tumora mokraćne bešike (TURBT)

Tokom inicijalne cistoskopije, svi pacijenti se podvrgavaju TURBT. Često se uklanja kompletan tumor, i, u ovom slučaju, TURBT predstavlja konačni vid lečenja. Ipak, nekada se preporučuje dodatno lečenje (adjuvantni tretman) lekovima koji se primenjuju direktno u bešiku (intravezikalni tretman). Koji će se vid dodatnog lečenja sprovesti zavisi od individualnog rizika za napredovanje ili ponovnu pojavu bolesti kao i od sposobnosti pacijenta da toleriše potencijalne neželjene efekte povezane sa lečenjem. Kod određenih pacijenata sa tumorom visokog rizika, preporučuje se druga TURBT, pre ili posle intravezikalne terapije u cilju otkrivanja zaostale bolesti i preciznijeg određivanja stadijuma.

• Intravezikalna hemioterapija ili imunoterapija

U cilju smanjenja rizika od recidiva ili progresije, pacijentima koji su bili podvrgnuti TURBT daje se jedna intravezikalna instilacija (ubacivanje) hemioterapeutika odmah nakon operacije. U većini slučajeva koristi se Mitomicin C, ali se takođe mogu koristiti Epirubicin ili Doksorubicin.

Za pacijente sa tumorom niskog rizika za pojavu relapsa ili progresije, jednom instilacijom se završava lečenje.

Kod pacijenata sa srednjim ili visokim rizikom, iza prve instilacije treba da sledi intravezikalna hemioterapija ili intravezikalna imunoterapija bacilom Calmette Guérin (BCG). Da li će se primeniti hemioterapija ili imunoterapija zavisi od individualnog rizika. Hemioterapija se uobičajeno daje do godinu dana, a imunoterapija minimum godinu dana.

• Intravezikalna imunoterapija bacilom Calmette-Guérin (BCG)

Pacijentima sa određenim stepenom rizika preporučuje se intravezikalni tretman uz pomoć bacila Calmette-Guérin (BCG), vakcine koja se koristi protiv tuberkuloze. Mehanizam dejstva intravezikalnog BCG-a nije potpuno razjašnjen. Smatra se da BCG podstiče reakciju imunog sistema koji uništava ćelije raka. Lečenje BCG-om se zbog toga smatra imunoterapijom. Obično se primenjuje šestonedeljni tretman (indukciona terapija), praćen takozvanom terapijom održavanja u trajanju od najmanje godinu dana. Neki tretmani traju i do dve godine.

• Cistektomija

Cistektomija se preporučuje pacijentima sa stadijumom 0is iIi I koji ne reaguju na adjuvantni intravezikalni tretman.

Plan lečenja za mišićni invazivni rak mokraćne bešike (stadijum II, stadijum III)

U ovim stadijumima, tumor je zahvatio mišićni sloj mokraćne bešike ili se proširio kroz zid bešike na okolna tkiva. Lečenje ima za cilj da hiruški odstrani celu bešku kao i limfne čvorove karlice i okolnih organa. Pre operacije, primenjuje se hemioterapija, u cilju smanjenja veličine tumora, a koja deluje i na tumorske ćelije metastaza koje su suviše male da bi se detektovale, i smanjuje rizik da se ćelije tumora prošire u druge delove tela tokom operacije.

• Radikalna cistektomija

Standardni tretman mišićno invazivnog raka mokraćne bešike podrazumeva radikalnu cistektomiju. Kod muškaraca podrazumeva potpuno uklanjanje mokraćne bešike, vidljivog tkiva tumora, kao i uretru, prostatu, semene kesice, donje delove uretera i limfne čvorove karlice. Kod žena, radikalna cistektomija podrazumeva uklanjanje mokraćne bešike, vidljivog i resektabilnog tumora, cele uretre, donje delove uretera, susedne vagine, materice i limfnih čvorova karlice. Kod nekih pacijenata, ovaj postupak može biti neznatno modifikovan u cilju očuvanja određenih struktura. Da li je ovo moguće zavisi od toga koliko se tumor proširio i potrebno je pažljivo proceniti svakog pacijenta pojedinačno.

Radikalna cistektomija dovodi do gubitka funkcije bešike, a to je skladištenje mokraće. Hirurg će povezati uretere na novi izlaz kako bi se omogućilo oticanje urina (urinarna diverzija). Ovaj novi kanal moze biti ili uretra, koža trbuha ili završni deo debelog creva (rektosigmoidna diverzija). Pristup zavisi od stadijuma tumora, okolnih struktura koje mogu biti sačuvane nakon radikalne cistektomije, zdravstvenog stanja kao i odluke pacijenta. Dodatno, radikalna cistektomija može da dovede do uklanjanja određenih reproduktivnih organa. To može dovesti do seksualne disfunkcije i/ili do gubitka reproduktivne funkcije.

• Hemioterapija

Neoadjuvantna kombinovana hemioterapija se preporučuje kod pacijenata sa stadijumom bolesti T2 ili T3. Ovo znači da se kombinacija hemioterapeutika daje pre cistektomije ili radioterapije. Preporučene kombinacije su Gemcitabin i Cisplatin (skraćeno GC), ili Metotreksat, Vinblastin, Doksorubicin i Cisplatin (skraćeno MVAC). Cilj neoadjuvantne terapije je da iskoreni mikrometastaze, smanji veličinu tumora kao i rizik da se ćelije tumora prošire tokom hirurškog zahvata.

• Radioterapija

Samo radioterapija može biti preporučena pacijentima koji nisu dobrog zdravstvenog stanja kako bi bili podvrgnuti opsežnoj operaciji radikalne cistektomije. Radioterapija može biti deo kombinovanog lečenja u određenim slučajevima gde je cilj lečenja očuvanje funkcije mokraćne bešike.

• Terapija očuvanja organa

Terapija očuvanja organa odnosi se na tretman koji ima za cilj očuvanje bešike. Ovo se preporučuje pacijentima koji ne žele da budu podvrgnuti radikalnoj cistektomiji, ili onima koji nisu dobrog opšteg stanja da podnesu ovu vrstu lečenja. Ovaj tretman može biti: agresivna TURBT, TURBT u kombinaciji sa radioterapijom ili hemioterapijom, ili TURBT u kombinaciji sa radioterapijom i hemioterapijom. Ovaj poslednji pristup naziva se trimodalni kombinovani tretman i predstavlja pristup kome se daje prednost. Terapija očuvanja organa se može razmatrati kod pacijenata u ranoj fazi raka bešike, pod uslovom da ispunjavaju i niz drugih medicinskih kriterijuma. Terapija očuvanja organa zahteva doživotno praćenje, cistoskopijom i pregledom citologije urina kako bi se procenio odgovor na lečenje i otkrio recidiv. Ako se uoči uporna bolest ili bolest koja se ponavlja, preporučuje se hitna cistektomija, ako je to moguće.

Plan lečenja za uznapredovalu i metastatsku bolest (stadijum IV)

U ovoj fazi, tumor se proširio kroz zid bešike u zid karlice ili trbuha, ili čak do udaljenih organa. Kako je teško ili nemoguće ukloniti ceo tumor operacijom, primarni cilj lečenja je da se ćelije tumora tretiraju hemioterapijom koja se primenjuje intravenski i deluje sistemski.

• Hemioterapija

Standardnu kombinaciju lekova čine Cisplatin sa Gemcitabinom (skraćeno GC) ili Metotreksat, Vinblastin, Doksorubicin i Cisplatin (skraćeno MVAC). MVAC uzrokuje više toksičnih posledica od GC. Pacijenti sa ograničeno uznapredovalom bolešću (uključuje limfne čvorove i nema visceralnih metastaza u organima) i oni koji su zdravstveno sposobni, mogu dobiti visoku dozu MVAC-a u kombinaciji sa granulocitno-stimulišućem faktorom rasta (G-CSF), faktorom rasta koji može da poveća toleranciju hemioterapije. Približno polovina pacijenata ne može da podnese Cisplatin zbog lošeg opšteg stanja, slabe bubrežne funkcije i/ili pridruženih oboljenja. Ovi pacijenti leče se Karboplatinom i Gemcitabinom (skraćeno CarboGem), Metotreksatom, Karboplatinom i Vinblastinom (skraćeno M-CAVI), Taksanom ili samo Gemcitabinom. CarboGem je referentni protokol u ovom slučaju. M-CAVI uzrokuje nešto više toksičnih efekata od CarboGem-a. Lekar procenjuje podnošljivost posle svakog ciklusa hemioterapije a procena odgovora na primenjenu terapiju vrši se nakon dva do tri ciklusa hemioterapije istim radiološkim metodama koje se koriste za otkrivanje tumora.

• Hirurgija i radioterapija nakon sistemske hemioterapije

Sistemska hemioterapija praćena cistektomijom ili limfadenektomijom ili radioterapijom može se razmatrati za odabrane pacijente sa lokalno uznapredovalom bolešću.

• Radioterapija

Radioterapija može biti korisna za ublažavanje bolova ili krvarenja.

Lečenje relapsa bolesti

Kada se bolest ponovo javi i nakon lečenja hemioterapijom na bazi platine, za metastatsku bolest preporučuje se Vinflunin uz najbolju moguću negu. Vinflunin se preporučuje kao hemioterapija druge linije kada bolest napreduje u kraćem vremenskom intervalu od 12 meseci nakon prve hemioterapije. U ovom slučaju, može se preporučiti i hemioterapija na bazi taksana ili učešće u kliničkim studijama. Ako do napredovanja bolesti dođe nakon 12 meseci od prvog tretmana, može se ponoviti hemioterapija na bazi platine.

Lečenje komplikacija uznapredovale bolesti

• Blokada protoka urina

Rak mokraćne bešike može blokirati protok urina i izazvati nakupljanje urina u bubregu. To moze prouzrokovati bol i poremećaj funkcije bubrega. Ako cistektomija nije moguća jer je bolest uznapredovala ili pacijent nije u kondiciji da se podvrgne ovoj proceduri, možda će biti neophodno preusmeravanje urina van bešike. Ovo se moze izvršiti hiruškim povezivanjem bubrega ili uretera sa kožom trbuha. Ta intervencija se zove nefrostomija ili ureterostomija. Urin se sakuplja u plastičnu kesu koja je pričvršćena za kožu pacijenta.

NEŽELJENI EFEKTI TERAPIJE

Neželjeni efekti operacije

Pojedini rizici često su povezani za bilo koju hirušku intervenciju koja se izvodi pod opštom anestezijom. Ovakve komplikacije su retke i uključuju duboku vensku trombozu, problem sa srcem i disanjem, krvarenje, infekciju, ili reakcije na anesteziju. Neželjeni događaji u velikoj meri mogu biti sprečeni temeljnom lekarskom procenom zdravstvenog stanja pacijenta pre intervencije.

Bešika se nalazi u karlici zajedno sa lokalnim limfnim čvorovima, crevima, glavnim krvnim sudovima, i ženskim reproduktivnim organima. U zavisnosti od stepena hiruških resekcija koje su potrebne da bi se dobili najbolji rezultati, neke od ovih struktura mogu biti oštećene. Precizno preoperativno određivanje stadijuma i radiološka snimanja pomoći će da se ovakav rizik minimalizuje. Uklanjanjem limfnih čvorova u karlici ili abdomenu, limfni sistem može biti oštećen ili blokiran, što može dovesti do limfedema, stanja u kome se limfna tečnost sakuplja u nogama i dovodi do njihovog oticanja. Ovo se može javiti ubrzo nakon intervencije, ali i kasnije.

Gubitak funkcije bešike nakon cistektomije – Posledica cistektomije je gubitak funkcije bešike. Postoji nekoliko hiruških zahvata za preusmeravanje ili sakupljanje urina, kako unutar, tako i van tela. Najbolji izbor treba pažljivo proceniti u zavisnosti od stadijuma tumora, primenjenog hiruškog lečenja, stanja pacijenta i njegove želje.

• Ortotopska neobešika. Konstruiše se novi organ mokraćne bešike (neobešika): tkivo creva se koristi za formiranje vrećice koja je postavljena između uretera i uretre. Ortotopska znači da je nova bešika postavljena na isto mesto kao i urođena. Urin će se skupljati u ovoj vrećici i izbacivati kroz mokraćnu cev.
• Abdominalna diverzija. Hirurg spaja uretere do veštačkog otvora na zidu trbuha, koji se zove stoma. Ova veza može biti direktna ili hirurg moze da koristi tkivo tankog creva da preusmeri urin do stome. Urin se skladišti u malu plastičnu kesu koja je pričvršćena za kožu. Hirurg takođe može formirati vrećicu na unutrašnjoj strani trbuha i stomu koja ne dozvoljava spontano izlučivanje urina van tela: u ovom slučaju vrećica se može prazniti spolja uz pomoć katetera. Ovo se zove kontinentna urinarna diverzija.
• Rektosigmoidna diverzija. Hirurg povezuje uretere sa završnim delom debelog creva, koji se zove rektosigma. Rektosigma obično zadržava stolicu i imaće istu funkciju za urin. Hirurg može plasirati deo creva između uretera i rektosigme. Priroda i učestalost neželjenih efekata ovih diverzionih procedura zavisiće od vrste procedure. Najčešći problemi su suženje mokraćnog kanala kod stome i infekcija bubrega.

Seksualna disfunkcija i/ili gubitak reproduktivne funkcije – Radikalna cistektomija kod muškaraca podrazumeva resekciju uretre, semenih vezikula i prostate. Kod žena podrazumeva resekciju materice i dela vagine. Gubitak ovih reproduktivnih organa moze dovesti do seksualne disfunkcije, nemogućnosti oplodnje, a kod žena nemogućnost rađanja. Lekar će takve pacijente usmeravati specijalizovanim osobama za podršku.

Radioterapija –  Neželjeni efekti radioterapije mogu se javiti u organima koji su direktno tretirani, kao i u zdravim organima koji se nalaze blizu bešike i nisu zaštićeni od X-zraka. Za rak mokraćne bešike, moderne tehnike zračenja su veoma bezbedne i ozbiljnije komplikacije se javljaju kod manje od 5% pacijenata. Efekti na urinarni sistem uključuju bol prilikom mokrenja, hitnu potrebu za mokrenjem, krv u urinu, blokadu urinarnog toka, i ulceraciju sluzokože bešike. Efekti zračenja na donje partije creva uključuju nelagodnost, proliv, sluzavu ili krvavu stolicu, i retko, perforaciju creva. Kod žena, suženje vagine može biti zakasneli efekat radioterapije u regiji karlice. Onkolog će predložiti strategiju za maksimalno sprečavanje i olakšanje ovih reakcija.

Terapija intravezikalnim ukapavanjem – Glavni neželjeni efekat intravezikalne BCG instilacije je upala mokraćne bešike ili cistitis. Najozbiljniji neželjeni efekat je sistemska infekcija, koja može nastati prolaskom bacila kroz zid bešike u krv. Iz tog razloga, ova terapija se ne preporučuje pacijentima sa oslabljenim imunim sistemom. Generalno, neželjeni efekti intravezikalne BCG terapije se mogu kontrolisati.

Intravezikalna instilacija hemioterapije lekom kao što je Mitomicin C može imati nekoliko neželjenih efekata, kao što su cistitis, alergijske i kožne reakcije.

Hemioterapija – Neželjeni efekti hemioterapije su česti ali se danas mogu dobro kontrolisati uz adekvatne mere podrške. Neželjeni efekti zavise od primenjenih lekova, doze i faktora koji su specifični za svakog pojedinačnog pacijenta. Ako je pacijent imao druge zdravstvene probleme u prošlosti, potrebno je preduzeti neke mere predostrožnosti i/ili izmeniti način lečenja. Neželjeni efekti su mnogo ozbiljniji kada se hemioterapija primenjuje sistemski (obično kroz venu), nego kada se daje lokalno, direktno u mokraćnu bešiku. Priroda, učestalost i ozbiljnost neželjenih efekata razlikuju se u zavisnosti od korišćenih kombinacija.

Najčešći neželjeni efekti su:

• gubitak ili proređenost kose;
• smanjen broj krvnih zrnaca, što može dovesti do anemije, krvarenja i nastanka modrica, i infekcija;
• malaksalost;
• osećaj mučnine.

Drugi neželjeni efekti koji se mogu javiti sa jednim ili više hemioterapeutika za rak mokraćne bešike uključuju:

• ranice u ustima i ulceracije;
• promene ukusa;
• proliv;
• osećaj peska u očima i suzenje;
• osetljivost na dnevno svetlo;
• oštećenje bubrega;
• gubitak sluha;
• oštećenje ploda u materici pacijentkinje obolele od raka koja prima hemioterapiju;
• gubitak plodnosti;
• prekid ciklusa kod žena (amenoreja), koji može biti privremen.

Povremeni neželjeni efekti uključuju:

• promene u funkciji jetre;
• oštećenje srčanog mišića;
• trnjenje ili peckanje u prstima ruku i nogu (periferna neuropatija);
• zatvor;
• zamućen vid;
• osip ili crvenilo kože;
• kašalj ili kratak dah;
• promene na jetri;
• promene u boji kože i/ili noktima;
• alergijsku reakciju;
• upalu na mestu uboda i mesta infuzije;
• groznicu i jezu.

Retki neželjeni efekti su:

• depresija;
• suve oči;
• glavobolja;
• ubrzan rad srca;
• vrtoglavica;
• povišen krvni pritisak.

Na kraju, treba napomenuti da neki hemioterapijski lekovi mogu negativno uticati na majčino mleko i ostaviti štetne posledice na bebu koja sisa.

PRAĆENJE

Nije neuobičajeno da oboleli od raka osete simptome vezane za primenu terapije i po završetku lečenja.

• Neretko se mogu javiti anksioznost, problemi sa spavanjem, depresija, a može biti potrebna i psihološka podrška
• Tokom i posle tretmana, ishrana može biti poremećena zbog gubitka apetita, mučnine i opšte malaksalosti
• Otežana koncentracija i problemi sa memorijom su česti neželjeni efekti sistemske hemioterapije

Praćenje pacijenta uz pomoć lekara

Nakon završetka lečenja, lekar će predložiti program praćenja pacijenta u cilju:

• otkrivanja i sprečavanja neželjenih efekata lečenja
• što ranijeg otkrivanja mogućeg recidiva bolesti i primene adekvatnog lečenja
• pružanja medicinskih informacija, psihološke podrške i upućivanje pacijenta na specijalizovanu podršku kako bi se obezbedio povratak normalnom svakodnevnom životu

Protokol praćenja pacijenta uključuje redovne posete lekaru i odgovarajuća ispitivanja. Protokol zavisi od stepena i stadijuma tumora bešike koji je lečen, i od vrste tretmana. Generalno, redovne posete mogu uključivati kombinaciju sledećih ispitivanja:

• Istoriju opšteg stanja pacijenta i simptoma vezanih za rak mokraćne bešike od poslednje posete lekaru
• cistoskopiju za otkrivanje recidiva i biopsiju novih promena
• snimanje gornjeg urinarnog sistema
• urinarnu citologiju: laboratorijsko ispitivanje urina na postojanje rasutih tumorskih ćelija i potencijalno tumor mokraćne bešike
• laboratorijska ispitivanja: analiza krvi i funkcije bubrega
• ponovljena radiološka ispitivanja u slučaju da su prvobitna ispitivanja pokazala patološki nalaz

Ne postoje opšte-prihvaćeni protokoli za praćenje pacijenata.

Kod nemišićno invazivnog raka bešike: regularna cistoskopija i urinarna citologija na svakih 3–6 meseci tokom prve dve godine, na osnovu rizika od recidiva, i svakih 6–12 meseci nakon toga. Nakon tretmana mišićno invazivnog raka mokraćne bešike radikalnom cistektomijom: urinarna citologija, testovi funkcije jetre i bubrega na svakih 3-6 meseci tokom dve godine, a zatim u zavisnosti od kliničke slike. Snimanje grudnog koša, gornjeg urinarnog trakta, abdomena i karlice potrebno je vršiti na 3–6 meseci tokom dve godine zbog rizika, a zatim u zavisnosti od kliničke slike.

Za pacijente sa mišićno invazivnim rakom bešike kod kojih je primenjena strategija očuvanja organa, potrebno je proceniti odgovor na lečenje nakon primene hemio-radio terapije. Nakon toga, preporučuje se isti režim praćenja kao za pacijente sa radikalnom cistektomijom. Obavezno, na svakih 3-6 meseci tokom dve godine potrebno je raditi cistoskopiju sa biopsijom i citologiju urina. Tokom praćenja pacijenta, treba obavljati monitoring i dugoročnih posledica lečenja kao i potencijalnu pojavu sekundarnih tumora.

Povratak normalnom načinu života

Povratak normalnom životu može biti težak uz činjenicu da se tumor može vratiti. Savetuje se eliminacija svih poznatih faktora rizika za rak mokraćne bešike. Posete lekaru tokom praćenja pacijenta pružaju pacijentu priliku da dobije medicinske informacije, psihološku podršku i upućivanje na specijalizovano pružanje podrške. Dodatni stručni psihološki saveti mogu biti korisni, a neki pacijenti podršku mogu pronaći u grupama pacijenata ili medijima specijalizovanim za pacijente. Dijetetičari mogu pružiti savete vezane za adekvatnu ishranu. Socijalni radnici mogu pomoći u pronalaženju sredstava za uspešnu rehabilitaciju.

RECIDIV – Ponovna pojava raka naziva se recidiv. Odluka o lečenju zavisiće od obima recidiva, i treba je pažljivo razmotriti za svakog pojedinačnog pacijenta. Kod pacijenata lečenih terapijom očuvanja organa, rezidualni tumor se može detektovati u 20% slučajeva tokom ponovne provere proširenosti bolesti. Kod 20-30% pacijenata koji su inicijalno odgovorili na terapiju razviće se novo ili recidivantno oboljenje u sačuvanoj bešici. Do 70% pacijenata nema tumor nakon prve cistoskopske kontrole. Četvrtina njih razvije nove tumore u nekom kasnijem trenutku, što zahteva dodatno lečenje (cistektomiju kada je to moguće).

Kod pacijenata sa metastatskim oboljenjem i progresijom bolesti nakon završetka prve linije terapije na bazi platine, preporučuje se druga linija hemioterapije sa Vinfluninom.

izvor: ESMO

Dr Marko Bogdanovic

Dr Marko Bogdanović je specijalista opšte hirurgije na Klinici za digestivnu hirurgiju UKCS, sa užim profesionalnim fokusom na HPB hirurgiju i onkologiju. Detaljne informacije o kliničkom radu, stručnim usavršavanjima i naučnim doprinosima možete pogledati na stranici: Kompletna biografija autora.

www.svetmedicine.com

The post Rak mokraćne bešike appeared first on Svet Medicine.

C00 Zloćudni tumor usne
Neoplasma malignum labii

C00.0 Zloćudni tumor gornje usne, spoljne strane
Neoplasma malignum labii superioris externi

C00.1 Zloćudni tumor donje usne, spoljne strane
Neoplasma malignum labii inferioris externi

C00.2 Zloćudni tumor usne, spoljne strane, neoznačen
Neoplasma malignum labii externi, non specificatum

C00.3 Zloćudni tumor gornje usne, unutrašnje strane
Neoplasma malignum labii superioris interni

C00.4 Zloćudni tumor donje usne, unutrašnje strane
Neoplasma malignum labii inferioris interni

C00.5 Zloćudni tumor unutrašnje strane usne
Neoplasma malignum labii interni

C00.6 Zloćudni tumor spojnice usna
Neoplasma malignum commissurae labiorum

C00.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice usne
Neoplasma malignum limites labii transiens

C00.9 Zloćudni tumor usne, neoznačen
Neoplasma malignum labii, non specificatum

C01 Zloćudni tumor korena jezika
Neoplasma malignum radicis linguae

C02 Zloćudni tumor drugih delova jezika
Neoplasma malignum partium linguae aliarum

C02.0 Zloćudni tumor gornje površine jezika
Neoplasma malignum dorsi linguae

C02.1 Zloćudni tumor ivice jezika
Neoplasma malignum marginis linguae

C02.2 Zloćudni tumor donje površine jezika
Neoplasma malignum faciei linguae inferioris

C02.3 Zloćudni tumor prednje dve trećine jezika
Neoplasma malignum linguae, duorum trientium anteriorum

C02.4 Zloćudni tumor krajnika jezika
Neoplasma malignum tonsillae lingualis

C02.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice jezika
Neoplasma malignum linguae, limites transiens

C02.9 Zloćudni tumor jezika, neoznačen
Neoplasma malignum linguae, non specificatum

C03 Zloćudni tumor desni
Neoplasma malignum gingivae

C03.0 Zloćudni tumor gornjih desni
Neoplasma malignum gingivae superioris

C03.1 Zloćudni tumor donjih desni
Neoplasma malignum gingivae inferioris

C03.9 Zloćudni tumor desni, neoznačen
Neoplasma malignum gingivae, non specificatum

C04 Zloćudni tumor poda usta
Neoplasma malignum basis oris

C04.0 Zloćudni tumor prednjeg dela poda usta
Neoplasma malignum partis basis oris anterioris

C04.1 Zloćudni tumor bočnog dela poda usta
Neoplasma malignum partis basis oris lateralis

C04.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice poda usta
Neoplasma malignum limites basis oris transiens

C04.9 Zloćudni tumor poda usta, neoznačen
Neoplasma malignum basis oris, non specificatum

C05 Zloćudni tumor nepca
Neoplasma malignum palati

C05.0 Zloćudni tumor tvrdog nepca
Neoplasma malignum palati duri

C05.1 Zloćudni tumor mekog nepca
Neoplasma malignum palati mollis

C05.2 Zloćudni tumor resice
Neoplasma malignum uvulae

C05.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice nepca
Neoplasma malignum palati limites transiens

C05.9 Zloćudni tumor nepca, neoznačen
Neoplasma malignum palati, non specificatum

C06 Zloćudni tumor drugih delova usta
Neoplasma malignum partium oris aliarum

C06.0 Zloćudni tumor sluznice obraza
Neoplasma malignum mucosae buccae

C06.1 Zloćudni tumor predvorja usta
Neoplasma malignum vestibuli oris

C06.2 Zloćudni tumor retromolarnog prostora
Neoplasma malignum regionis retromoralis

C06.8 Zloćudni tumor koji prelazi druge delove usta
Neoplasma malignum partes oris alias transiens

C06.9 Zloćudni tumor usta, neoznačen
Neoplasma malignum oris, non specificatum

C07 Zloćudni tumor doušne pljuvačne žlezde
Neoplasma malignum glandulae paroticae

C08 Zloćudni tumor drugih velikih pljuvačnih žlezda
Neoplasma malignum glandularum salivarium majorum aliarum

C08.0 Zloćudni tumor podvilične pljuvačne žlezde
Neoplasma malignum glandulae submandibularis

C08.1 Zloćudni tumor podjezične pljuvačne žlezde
Neoplasma malignum glandulae sublingualis

C08.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice pljuvačnih žlezda
Neoplasma malignum glandularum salivarium, limites transiens

C08.9 Zloćudni tumor velike pljuvačne žlezde, neoznačen
Neoplasma malignum glandulae salivaris majoris, non specificatum

C09 Zloćudni tumor krajnika
Neoplasma malignum tonsillae

C09.0 Zloćudni tumor krajničke lože
Neoplasma malignum fossae tonsillaris

C09.1 Zloćudni tumor krajničkog stuba (prednjeg) (zadnjeg)
Neoplasma malignum columnae tonsillaris (anterioris) (posterioris)

C09.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice krajnika
Neoplasma malignum tonsillae, limites transiens

C09.9 Zloćudni tumor krajnika, neoznačen
Neoplasma malignum tonsillae, non specificatum

C10 Zloćudni tumor usno-ždrelnog dela usta
Neoplasma malignum oropharyngis

C10.0 Zloćudni tumor jamice poklopca grkljana
Neoplasma malignum valleculae epiglotticae

C10.1 Zloćudni tumor prednje strane poklopca grkljana
Neoplasma malignum epiglottidis, faciei anterioris

C10.2 Zloćudni tumor bočnog zida usno-ždrelne duplje
Neoplasma malignum oropharyngis, parietis lateralis

C10.3 Zloćudni tumor zadnjeg zida usno-ždrelne duplje
Neoplasma malignum oropharyngis, parietis posterioris

C10.4 Zloćudni tumor škržnog useka
Neoplasma malignum rimae branchialis

C10.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice usno-ždrelne duplje
Neoplasma malignum oropharyngis, limites transiens

C10.9 Zloćudni tumor usno-ždrelne duplje, neoznačen
Neoplasma malignum oropharyngis, non specificatum

C11 Zloćudni tumor nosnog dela ždrela
Neoplasma malignum nasopharyngis

C11.0 Zloćudni tumor gornjeg zida nosnog dela ždrela
Neoplasma malignum nasopharyngis, parietis superioris

C11.1 Zloćudni tumor zadnjeg zida nosnog dela ždrela
Neoplasma malignum nasopharyngis, parietis posterioris

C11.2 Zloćudni tumor bočnog zida nosnog dela ždrela
Neoplasma malignum nasopharyngis, parietis lateralis

C11.3 Zloćudni tumor prednjeg zida nosnog dela ždrela
Neoplasma malignum nasopharyngis, parietes anterioris

C11.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice nosnog dela ždrela
Neoplasma malignum nasopharyngis, limites transiens

C11.9 Zloćudni tumor nosnog dela ždrela, neoznačen
Neoplasma malignum nasopharyngis, non specificatum

C12 Zloćudni tumor kruškolike jamice
Neoplasma malignum recessus piriformis

C13 Zloćudni tumor donjeg dela ždrela
Neoplasma malignum hypopharyngis

C13.0 Zloćudni tumor postkrikoidnog predela
Neoplasma malignum regionis postcricoidis

C13.1 Zloćudni tumor ariepiglotičkog nabora, donje strane ždrela
Neoplasma malignum plicae aryepiglotticae, faciei hypopharyngicae

C13.2 Zloćudni tumor zadnjeg zida donjeg dela ždrela
Neoplasma malignum parietis hypopharyngis posterioris

C13.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice donjeg dela ždrela
Neoplasma malignum hypopharyngis, limites transiens

C13.9 Zloćudni tumor donjeg dela ždrela, neoznačen
Neoplasma malignum hypopharyngis, non specificatum

C14 Zloćudni tumor usana, usta, ždrela i druge lokalizacije
Neoplasma malignum labii, oris et pharyngis loci anterius

C14.0 Zloćudni tumor ždrela, neoznačen
Neoplasma malignum pharyngis, non specificatum

C14.1 Zloćudni tumor grkljana i ždrela
Neoplasma malignum laryngopharyngis

C14.2 Zloćudni tumor Waldeyerovog limfnog prstena
Neoplasma malignum anuli lymphatici pharyngis Waldeyer

C14.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice usne, usta i ždrela
Neoplasma malignum labii, oris et pharyngis, limites transiens

C15 Zloćudni tumor jednjaka
Neoplasma malignum oesophagi

C15.0 Zloćudni tumor vratnog dela jednjaka
Neoplasma malignum oesophagi, partis cervicalis

C15.1 Zloćudni tumor grudnog dela jednjaka
Neoplasma malignum oesophagi, partis thoracalis

C15.2 Zloćudni tumor trbušnog dela jednjaka
Neoplasma malignum oesophagi, partis abdominalis

C15.3 Zloćudni tumor gornje trećine jednjaka
Neoplasma malignum oesophagi, trientis superioris

C15.4 Zloćudni tumor srednje trećine jednjaka
Neoplasma malignum oesphagi, trientis medii

C15.5 Zloćudni tumor donje trećine jednjaka
Neoplasma malignum oesophagi, trientis inferioris

C15.8 Zloćudni tumor donje trećine jednjaka
Neoplasma malignum oesophagi, limites transiens

C15.9 Zloćudni tumor jednjaka, neoznačen
Neoplasma malignum oesophagi, non specificatum

C16 Zloćudni tumor želuca
Neoplasma malignum gasteris

C16.0 Zloćudni tumor ulaznog dela želuca
Neoplasma malignum cardiae

C16.1 Zloćudni tumor dna želuca
Neoplasma malignum basis gastricae

C16.2 Zloćudni tumor tela želuca
Neoplasma malignum corporis gastrici

C16.3 Zloćudni tumor izlaznog dela želuca
Neoplasma malignum antri pylori

C16.4 Zloćudni tumor izlaznog vratnog dela želuca
Neoplasma malignum pylori

C16.5 Zloćudni tumor male krivine želuca
Neoplasma malignum curvaturae ventriculi minoris

C16.6 Zloćudni tumor velike krivine želuca
Neoplasma malignum curvaturae ventriculi majoris

C16.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice želuca
Neoplasma malignum ventriculi, limites transiens

C16.9 Zloćudni tumor želuca neoznačen
Neoplasma malignum ventriculi, non specificatum

C17 Zloćudni tumor tankog creva
Neoplasma malignum intestini tenuis

C17.0 Zloćudni tumor dvanaestopalačnog creva
Neoplasma malignum duodeni

C17.1 Zloćudni tumor tankog creva
Neoplasma malignum jejuni

C17.2 Zloćudni tumor usukanog creva
Neoplasma malignum ilei

C17.3 Zloćudni tumor Meckelovog špaga
Neoplasma malignum diverticuli Meckel

C17.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice tankog creva
Neoplasma malignum intestini tenuis, limites transiens

C17.9 Zloćudni tumor tankog creva, neoznačen
Neoplasma malignum intestini tenuis, non specificatum

C18 Zloćudni tumor debelog creva
Neoplasma malignum coli

C18.0 Zloćudni tumor slepog creva
Neoplasma malignum caeci

C18.1 Zloćudni tumor crvuljka
Neoplasma malignum appendicis vermifomis

C18.2 Zloćudni tumor uzlaznog dela debelog creva
Neoplasma malignum coli ascendentis

C18.3 Zloćudni tumor jetrinske krivine debelog creva
Neoplasma malignum flexurae coli hepaticae

C18.4 Zloćudni tumor poprečnog dela debelog creva
Neoplasma malignum coli transversi

C18.5 Zloćudni tumor slezinske krivine debelog creva
Neoplasma malignum flexurae coli lienalis

C18.6 Zloćudni tumor silaznog dela debelog creva
Neoplasma malignum coli descendentis

C18.7 Zloćudni tumor izvijenog dela debelog creva
Neoplasma malignum coli sigmoidis

C18.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice debelog creva
Neoplasma malignum coli, limites transiens

C18.9 Zloćudni tumor debelog creva, neoznačen
Neoplasma malignum coli, non specificatum

C19 Zloćudni tumor rektosigmoidnog spoja debelog creva
Neoplasma malignum juncturae coli rectosigmoidis

C20 Zloćudni tumor zadnjeg creva
Neoplasma malignum recti

C21 Zloćudni tumor čmara i čmarnog kanala
Neoplasma malignum ani et canalis analis

C21.0 Zloćudni tumor čmara, neoznačen
Neoplasma malignum ani, non specificatum

C21.1 Zloćudni tumor čmarnog kanala
Neoplasma malignum canalis analis

C21.2 Zloćudni tumor zone kloake
Neoplasma malignum zonae cloacae

C21.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice završnog creva, čmara i čmarnog kanala
Neoplasma malignum recti, ani et canalis analias limites

C22 Zloćudni tumor jetre i u žučnim kanalima
Neoplasma malignum hepatis et ductuum biliarium intrahepaticorum

C22.0 Karcinom-rak jetrinih ćelija
Carcinoma hepatocellulare

C22.1 Karcinom unutrašnjeg žučnog kanala
Carcinoma cholangiocellulare

C22.2 Zloćudni tumor hepatoblasta
Hepatoblastoma

C22.3 Sarkom zloćudni tumor vezivnog tkiva krvnih sudova jetre
Angiosarcoma hepatis

C22.4 Drugi sarkomi jetre
Sarcomata hepatis alia

C22.7 Drugi označeni karcinomi jetre
Carcinomata hepatis alia, specificata

C22.9 Zloćudni tumor jetre, neoznačen
Neoplasma malignum hepatis, non specificatum

C23 Zloćudni tumor žučne kese
Neoplasma malignum vesicae felleae

C24 Zloćudni tumor drugih delova žučnih kanala
Neoplasma malignum ductuum biliarium, partium aliarium

C24.0 Zloćudni tumor spoljnjeg žučnog kanala
Neoplasma malignum ductus biliaris extrahepatici

C24.1 Zloćudni tumor Vaterove ampule
Neoplasma malignum ampullae Vater

C24.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice žučnog puta
Neoplasma malignum tractus biliaris, limites transiens

C24.9 Zloćudni tumor žučnog puta, neoznačen
Neoplasma malignum tractus biliaris, non specificatum

C25 Zloćudni tumor gušterače
Neoplasma malignum pancreatis

C25.0 Zloćudni tumor glave gušterače
Neoplasma malignum capitis pancreatis

C25.1 Zloćudni tumor tela gušterače
Neoplasma malignum corporis pancreatis

C25.2 Zloćudni tumor repa gušterače
Neoplasma malignum caude pancreatis

C25.3 Zloćudni tumor kanala gušterače
Neoplasma malignum ductus pancreatici

C25.4 Zloćudni tumor žlezdanog dela gušterače
Neoplasma malignum pancreatis endocrini

C25.7 Zloćudni tumor drugih delova gušterače
Neoplasma malignum pancreatis, partium aliarium

C25.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice gušterače
Neoplasma malignum pancreatis, limites transiens

C25.9 Zloćudni tumor gušterače, neoznačen
Neoplasma malignum pancreatis, non specificatum

C26 Zloćudni tumor organa za varenje, nedovoljno određene lokalizacije
Neoplasma malignum organorum digestivorum, loci satis non definiti

C26.0 Zloćudni tumor crevnog puta, neoznačen
Neoplasma malignum tractus intestinalis, non specificatum

C26.1 Zloćudni tumor slezine
Neoplasma malignum lienis

C26.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice organa za varenje
Neoplasma malignum systematis digestivi, limites transiens

C26.9 Zloćudni tumor sistema za varenje, nedovoljno određene lokalizacije
Neoplazma malignum systematis digestivi, loci satis non definiti

C30 Zloćudni tumor nosne šupljine i srednjeg uva
Neoplasma malignum cavi nasi et auris mediae

C30.0 Zloćudni tumor šupljine nosa
Neoplasma malignum cavi nasi

C30.1 Zloćudni tumor srednjeg uva
Neoplasma malignum auris mediae

C31 Zloćudni tumor nosnih sinusa
Neoplasma malignum sinuum nasi

C31.0 Zloćudni tumor sinusa gornje vilice
Neoplasma malignum sinus maxillaris

C31.1 Zloćudni tumor sitastog sinusa
Neoplasma malignum sinus ethmoidalis

C31.2 Zloćudni tumor čeonog sinusa
Neoplasma malignum sinus frontalis

C31.3 Zloćudni tumor klinastog sinusa
Neoplasma malignum sinus sphenoidalis

C31.8 Zloćudni tumor nosnih sinusa koji prelazi granice sinusa
Neoplasma malignum sinuum nasi, limites transiens

C31.9 Zloćudni tumor nosnog sinusa, neoznačen
Neoplasma malignum sinus nasi, non specificatum

C32 Zloćudni tumor grkljana
Neoplasma malignum laryngis

C32.0 Zloćudni tumor glasnice
Neoplasma malignum giottidis

C32.1 Zloćudni tumor iznad glasnice
Neoplasma malignum supragiottidis

C32.2 Zloćudni tumor ispod glasnice
Neoplasma malignum subgiottidis

C32.3 Zloćudni tumor hrskavice grkljana
Neoplasma malignum cartilaginis laryngicae

C32.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice grkljana
Neoplasma malignum laryngis, limites transiens

C32.9 Zloćudni tumor grkljana, neoznačen
Neoplasma malignum laryngis, non specificatum

C33 Zloćudni tumor dušnika
Neoplasma malignum tracheae

C34 Zloćudni tumor dušnika i pluća
Neoplasma malignum bronchi et pulmonis

C34.0 Zloćudni tumor dušnika
Neoplasma malignum bronchi principalis

C34.1 Zloćudni tumor gornjeg režnja pluća
Neoplasma malignum pulmonis, lobi superioris

C34.2 Zloćudni tumor srednjeg režnja pluća
Neoplasma malignum pulmonis, lobi medii

C34.3 Zloćudni tumor donjeg režnja pluća
Neoplasma malignum pulmonis, lobi inferioris

C34.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice pluća
Neoplasma malignum pulmonis, limites transiens

C34.9 Zloćudni tumor dušnika i pluća, neoznačen
Neoplasma malignum bronchi et pulmonis, non specificatum

C37 Zloćudni tumor grudne žlezde
Neoplasma malignum thymi

C38 Zloćudni tumor srca, sredogruđa i poplućnice
Neoplasma malignum cordis, mediastini et pleurae

C38.0 Zloćudni tumor srca
Neoplasma malignum cordis

C38.1 Zloćudni tumor prednjeg sredogruđa
Neoplasma malignum mediastini anteriors

C38.2 Zloćudni tumor zadnjeg sredogruđa
Neoplasma malignum mediastini posterioris

C38.3 Zloćudni tumor sredogruđa, neoznačen
Neoplasma malignum mediastini, non specificatum

C38.4 Zloćudni tumor poplućnice
Neoplasma malignum pleurae

C38.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice srca, sredogruđa i poplućnice
Neoplasma malignum cordis, mediastini et pleurae, limites transiens

C39 Zloćudni tumor grudne duplje, druge lokalizacije
Neoplasma malignum cavitatis thoracis, loci alterius

C39.0 Zloćudni tumor gornjih disajnih puteva
Neoplasma malignum tractus respiratorii superiorus

C39.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice disajnih i grudnih organa
Neoplasma malignum organorum respiratoriorum et intrathoracallum, limites transiens

C39.9 Zloćudni tumor disajnih puteva, nepoznate lokalizacije
Neoplasma malignum tractus respiratorii, loci ignotae

C40 Zloćudni tumor kosti i zglobne hrskavice udova
Neoplasma malignum ossis et cartilaginis articuli extremitatum

C40.0 Zloćudni tumor lopatice i dugih kostiju ruke
Neoplasma malignum scapulae et ossium longorum extremitatis superioris

C40.1 Zloćudni tumor kratkih kostiju ruke
Neoplasma malignum ossium brevium extremitatis superioris

C40.2 Zloćudni tumor drugih kostiju noge
Neoplasma malignum ossium longorum extremitatis inferioris

C40.3 Zloćudni tumor kratkih kostiju noge
Neoplasma malignum ossium brevium extremitatis inferioris

C40.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice kosti i zglobne hrskavice udova
Neoplasma malignum ossis et cartilaginis articuli extremitatum,limites transiens

C40.9 Zloćudni tumor kosti i zglobne hrskavice udova,neoznačen
Neoplasma malignum ossis et cartilaginis articuli extremitatis,non specificatum

C41 Zloćudni tumor kosti i zglobne hrskavice druge lokalizacije
Neoplasma malignum ossis et cartilaginis articuli, loci alterius

C41.0 Zloćudni tumor kostiju lobanje i lica
Neoplazma malignum ossium cranii etfaciei

C41.1 Zloćudni tumor donje vilice
Neoplasma malignum mandibulae

C41.2 Zloćudni tumor kičmenog stuba
Neoplasma malignum columnae vertebralis

C41.3 Zloćudni tumor rebara, grudne i ključne kosti
Neoplasma malignum costarum, sterni et claviculae

C41.4 Zloćudni tumor kosti karlice, krsne i trtične kosti
Neoplasma malignum ossis pelvis, sacri et coccygis

C41.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice kosti i zglobne hrskavice
Neoplasma malignum ossis et cartilaginis articuli, limites transiens

C41.9 Zloćudni tumor kosti i zglobne hrskavice, neoznačen
Neoplasma malignum ossis et cartilaginis articuli, non specificatum

C43 Melanom – crni zloćudni tumor kože
Melanoma malignum cutis

C43.0 Melanom usne
Melanoma malignum labii oris

C43.1 Melanom očnog kapka, uključujući očni ugao
Melanoma malignum cutis palpebrae, canthum includens

C43.2 Melanom uha i spoljnog ušnog kanala
Melanoma malignum auris et meatus acustici externi

C43.3 Melanom drugih i neoznačenih delova lica
Melanoma malignum partium faciei aliarum et non specificatarum

C43.4 Melanom poglavine i vrata
Melanoma malignum capillitii et colii

C43.5 Melanom trupa
Melanoma malignum trunci

C43.6 Melanom ruke, uključujući rame
Melanoma malignum extremitatis superioris, refionem omae includens

C43.7 Melanom noge, uključujući predeo karlice
Melanoma malignum extremitatis inferioris, regionem coxae includens

C43.8 Melanom koji prelazi granice kože
Melanoma malignum cutis, limites transiens

C43.9 Melanom, neoznačen
Melanoma malignum, non specificatum

C44 Drugi zloćudni tumor kože
Neoplasma malignum cutis alius

C44.0 Zloćudni tumor kože usne
Neoplasma malignum cutis labii

C44.1 Zloćudni tumor kože očnog kapka, uključujući očni ugao
Neoplasma malignum cutis palpebrae, canthum includens

C44.2 Zloćudni tumor kože uha i spoljnog ušnog kanala
Neoplasma malignum cutis auris et meatus acustici externi

C44.3 Zloćudni tumor kože drugih i neoznačenih delova lica
Neoplasma malignum cutis, partium faciei aliarum et non specificatarum

C44.4 Zloćudni tumor kože poglavine i vrata
Neoplasma malignum cutis capillitii et colli

C44.5 Zloćudni tumor kože trupa
Neoplasma malignum cutis trunci

C44.6 Zloćudni tumor kože ruke, uključujući rame
Neoplasma malignum cutis extremitatis superioris, regionemomae includens

C44.7 Zloćudni tumor kože noge, uključujući predeo karlice
Neoplasma malignum cutis extremitatis inferioris, regionem coxae includens

C44.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice kože
Neoplasma malignum cutis, limites transiens

C44.9 Zloćudni tumor kože, neoznačen
Neoplasma malignum cutis, non specificatum

C45 Mezoteliom – zloćudni tumor ćelija mezotela
Mesothelioma

C45.0 Mezoteliom poplućnice
Mesothelioma pleurae

C45.1 Mezoteliom potrbušnice
Mesothelioma peritonaei

C45.2 Mezoteliom srčane kese
Mesothelioma pericardii

C45.7 Mezoteliom drugih lokalizaclja
Mesothelioma, locorum aliorum

C45.9 Mezotelioma, neoznačen
Mesothelioma, non specificatum

C46 Kaposijev sarkom – zloćudni tumor vezivnog tkiva
Sarcoma Kaposi

C46.0 Kaposijev sarkom kože
Sarcoma Kapose cutis

C46.1 Kaposijev sarkom mekog tkiva
Sarcoma Kaposi textus mollis

C46.2 Kaposijev sarkom nepca
Sarcoma Kaposi palati

C46.3 Kaposijev sarkom limfnih žlezda
Sarcoma Kaposi lymphoglandularum

C46.7 Kaposijev sarkom drugih lokalizacija
Sarcoma Kaposi, locorum aliorum

C46.8 Kaposijev sarkom više organa
Sarcoma Kaposi organorum multiplicium

C46.9 Kaposijev sarkom, neoznačen
Sarcoma Kaposi, non specificatum

C47 Zloćudni tumor perifernih živaca i autonomnog nervnog sistema
Neoplasma malignum nervorum periphericorum et systematis nervosi autonomi

C47.0 Zloćudni tumor perifernih živaca glave, lica i vrata
Neoplasma malignum nervorum periphericorum capitis, faciei et colli

C47.1 Zloćudni tumor perifernog živca ruke, uključujući rame
Neoplasma malignum nervi peripherici extremitatis superioris regionem omae includens

C47.2 Zloćudni tumor perifernog živca noge, uključujući predeo karlice
Neoplasma malignum nervi peripherici extremitatis inferioris, regionem coxae includens

C47.3 Zloćudni tumor perifernog živca grudnog koša
Neoplasma malignum nervi peripherici thoracis

C47.4 Zloćudni tumor perifernog živca trbuha
Neoplasma malignum nervi peripherici abdominis

C47.5 Zloćudni tumor perifernog živca karlice
Neoplasma malignum nervi peripherici pelvis

C47.6 Zloćudni tumor perifernog živca trupa, neoznačen
Neoplasma malignum nervi peripherici trunci, non specificatum

C47.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice perifernog živca i autonomnog nervnog sistema
Neoplasma malignum nervi peripherici et systematis nervosi autonomi, limites transiens

C47.9 Zloćudni tumor perifernog živca i autonomnog nervnog sistema, neoznačen
Neoplasma malignum nervi peripherici et systematis nervosi autonomi, non specificatum

C48 Zloćudni tumor potrbušnice i njene pozadine
Neoplasma malignum peritonaei et retroperitonaei

C48.0 Zloćudni tumor iza potrbušnice
Neoplasma malignum retroperitonaei

C48.1 Zloćudni tumor označenih delova potrbušnice
Neoplasma malignum peritonaei, partium specificatarum

C48.2 Zloćudni tumor potrbušnice, neoznačen
Neoplasma malignum peritonaei, non specificatum

C48.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice potrbušnice i njene pozadine
Neoplasma malignum peritonaei retroperitonaei, limites transiens

C49 Zloćudni tumor drugog vezivnog i mekog tkiva
Neoplasma malignum textus connexivi et mollis alterius

C49.0 Zloćudni tumor vezivnog i mekog tkiva glave, lica i vrata
Neoplasma malignum textus connexivi et mollis capitis, faciei et colli

C49.1 Zloćudni tumor vezivnog i mekog tkiva ruke, uključujući rame
Neoplasma malignum textus connexivi et mollis extremitatis superioris, regionem omae includens

C49.2 Zloćudni tumor vezivnog i mekog tkiva noge, uključujući predeo karlice
Neoplasma malignum textus connexivi et mollis extremitatis inferioris, regionem coxae includens

C49.3 Zloćudni tumor vezivnog i mekog tkiva grudnog koša
Neoplasma malignum textus connexivi et mollis thoracis

C49.4 Zloćudni tumor vezivnog i mekog tkiva trbuha
Neoplasma malignum textus connexivi et mollis abdominis

C49.5 Zloćudni tumor vezivnog i mekog tkiva karlice
Neoplasma malignum textus connexivi et mollis pelvis

C49.6 Zloćudni tumor vezivnog i mekog tkiva trupa, neoznačen
Neoplasma malignum textus connexivi et mollis trunci, non specificatum

C49.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice vezivnog i mekog tkiva
Neoplasma malignum textus connexivi et mollis, limites transiens

C49.9 Zloćudni tumor vezivnog i mekog tkiva, neoznačen
Neoplasma malignum textus connexivi et mollis, non specificatum

C50 Zloćudni tumor dojke
Neoplasma malignum mammae

C50.0 Zloćudni tumor bradavice i koluta bradavice
Neoplasma malignum papillae et areolae

C50.1 Zloćudni tumor središnjeg dela dojke
Neoplasma malignum mammae, partis et areolae

C50.2 Zloćudni tumor gornjeg unutrašnjeg kvadranta dojke
Neoplasma malignum mammae, quadrantis superomedialis

C50.3 Zloćudni tumor donjeg unutrašnjeg kvadranta dojke
Neoplasma malignum mammae, quadrantis inferomedialis

C50.4 Zloćudni tumor gornjeg spoljašnjeg kvadranta dojke
Neoplasma malignum mammae, quadrantis superolateralis

C50.5 Zloćudni tumor donjeg spoljašnjeg kvadranta dojke
Neoplasma malignum mammae, guadrantis inferolateralis

C50.6 Zloćudni tumor pazušnog dela dojke
Neoplasma malignum mammae, processus axillaris

C50.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice dojke
Neoplasma malignum mammae, limites transiens

C50.9 Zloćudni tumor dojke, neoznačen
Neoplasma malignum mammae, non specificatum

C51 Zloćudni tumor stidnice
Neoplasma malignum vulvae

C51.0 Zloćudni tumor velikih usana stidnice
Neoplasma malignum labii majoris

C51.1 Zloćudni tumor malih usana stidnice
Neoplasma malignum labii minoris

C51.2 Zloćudni tumor dražice stidnice
Neoplasma malignum clitoridis

C51.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice stidnice
Neoplasma malignum vulvae, limites transiens

C51.9 Zloćudni tumor stidnice, neoznačen
Neoplasma malignum vulvae, non specificatum

C52 Zloćudni tumor usmine
Neoplasma malignum vaginae

C53 Zloćudni tumor grlića materice
Neoplasma malignum cervicis uteri

C53.0 Zloćudni tumor unutrašnjosti grlića materice
Neoplasma malignum endocervicis uteri

C53.1 Zloćudni tumor spoljnjeg dela grlića materice
Neoplasma malignum exacervicis uteri

C53.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice grlića materice
Neoplasma malignum cervicis, limites uteri transiens

C53.9 Zloćudni tumor grlića materice, neoznačen
Neoplasma malignum cervicis uteri, non specificatum

C54 Zloćudni tumor tela materice
Neoplasma malignum corporis uteri

C54.0 Zloćudni tumor suženog dela materice
Neoplasma malignum isthmi uteri

C54.1 Zloćudni tumor sluznice materice
Neoplasma malignum endometrii

C54.2 Zloćudni tumor mišića materice
Neoplasma malignum myometrii

C54.3 Zloćudni tumor dna materice
Neoplasma malignum basis uteri

C54.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice tela materice
Neoplasma malignum corporis, limites uteri transiens

C54.9 Zloćudni tumor tela materice, neoznačen
Neoplasma malignum corporis uteri, non specificatum

C55 Zloćudni tumor materice,neoznačenog dela
Neoplasma malignum uteri, partis non specificatae

C56 Zloćudni tumor jajnika
Neoplasma malignum ovarii

C57 Zloćudni tumor drugih neoznačenih ženskih polnih organa
Neoplasma malignum organorum genitaliorum femininorum aliorum, non specificatorum

C57.0 Zloćudni tumor jajavoda
Neoplasma malignum tubae Fallopii

C57.1 Zloćudni tumor široke veze materice
Neoplasma malignum ligamenti lati uteri

C57.2 Zloćudni tumor okrugle veze materice
Neoplasma malignum ligamenti teretis uteri

C57.3 Zloćudni tumor okomateričnog tkiva
Neoplasma malignum parametrii

C57.4 Zloćudni tumor pripoja materice, neoznačen
Neoplasma malignum adnexorum uteri, non specificatum

C57.7 Zloćudni tumor drugih označenih ženskih polnih organa
Neoplasma malignum organorum genitaliorum femininorum aliorum, specificatorum

C57.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice ženskih polnih organa
Neoplasma malignum organorum genitaliorum femininorum, limites transiens

C57.9 Zloćudni tumor ženskog polnog organa, neoznačen
Neoplasma malignum organi genitalii feminini, non specificatum

C58 Zloćudni tumor posteljice materice
Neoplasma malignum placentae

C60 Zloćudni tumor uda
Neoplasma malignum penis

C60.0 Zloćudni tumor navlake uda
Neoplasma malignum preputii

C60.1 Zloćudni tumor glavića uda
Neoplasma malignum glandis penis

C60.2 Zloćudni tumor tela uda
Neoplasma malignum corporis penis

C60.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice uda
Neoplasma malignum penis, limites transiens

C60.9 Zloćudni tumor uda, neoznačen
Neoplasma malignum penis, non specificatum

C61 Zloćudni tumor kestenjače
Neoplazma malignum prostatae

C62 Zloćudni tumor semenika
Neoplasma malignum testis

C62.0 Zloćudni tumor nespuštenog semenika
Neoplasma malignum testis ectopici

C62.1 Zloćudni tumor spuštenog semenika
Neoplasma malignum testis scrotalis

C62.9 Zloćudni tumor semenika, neoznačen
Neoplasma malignum testis, non specificatum

C63 Zloćudni tumor drugih neoznačenih muških polnih organa
Neoplasma malignum organorum genitaliorum masculinorum aliorum, non specificatorum

C63.0 Zloćudni tumor pasemenika
Neoplasma malignum epididymidis

C63.1 Zloćudni tumor semene vrpce
Neoplasma malignum funiculi spermatici

C63.2 Zloćudni tumor mošnice
Neoplasma malignum scroti

C63.7 Zloćudni tumor drugih označenih muških polnih organa
Neoplasma malignum organorum genitaliorum masculinorum specificatorum, aliorum

C63.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice muških polnih organa
Neoplasma malignum organorum genitaliorum masculinorum, limites transiens

C63.9 Zloćudni tumor muškog polnog organa, neoznačen
Neoplasma malignum organi genitalii masculini, non specificatum

C64 Zloćudni tumor bubrega,izuzev karlice bubrega
Neoplasma malignum renis, pelvem renalem excludens

C65 Zloćudni tumor karlice bubrega
Neoplasma malignum pelvis renalis

C66 Zloćudni tumor mokraćnog kanala iz bubrega
Neoplasma malignum ureteris

C67 Zloćudni tumor mokraćne bešike
Neoplasma malignum vesciae urinariae

C67.0 Zloćudni tumor trougla mokraćne bešike
Neoplasma malignum trigoni vesicae urinarie

C67.1 Zloćudni tumor dna mokraćne bešike
Neoplasma malignum basis vesicae urinarie

C67.2 Zloćudni tumor bočnog zida mokraćne bešike
Neoplasma malignum vesicae urinariae, parietis lateralis

C67.3 Zloćudni tumor prednjeg zida mokraćne bešike
Neoplasma malignum urinariae anterioris, parietis vesicae

C67.4 Zloćudni tumor zadnjeg zida mokraćne bešike
Neoplasma malignum vesicae urinariae, parietis posterioris

C67.5 Zloćudni tumor vrata mokraćne bešike
Neoplasma malignum colli vesicae urinarie

C67.6 Zloćudni tumor ušća mokraćnog kanala u bubreg
Neoplasma malignum ostii ureteris

C67.7 Zloćudni tumor urahusa
Neoplasma malignum urachi

C67.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice mokraćne bešike
Neoplasma malignum vesicae urinariae, limites transiens

C67.9 Zloćudni tumor mokraćne bešike, neoznačen
Neoplasma malignum vesicae urinariae, non specificatum

C68 Zloćudni tumor drugih neoznačenih organa za mokrenje
Neoplasma malignum organorum urinariorum aliorum, non specificatorum

C68.0 Zloćudni tumor mokraćnog kanala iz mokraćne bešike
Neoplasma malignum urethrae

C68.1 Zloćudni tumor parauretralne žlezde
Neoplasma malignum glandulae paraurethralis

C68.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice mokraćnih organa
Neoplasma malignum organorum urinariorum,limites transiens

C68.9 Zloćudni tumor mokraćnog organa, neoznačen
Neoplasma malignum organi urinarii, non specificatum

C69 Zloćudni tumor oka i pripojaka oka
Neoplasma malignum oculi et adnexorum oculi

C69.0 Zloćudni tumor vežnjače
Neoplasma malignum conjunctivae

C69.1 Zloćudni tumor rožnjače
Neoplasma malignum corneae

C69.2 Zloćudni tumor mrežnjače
Neoplasma malignum retinae

C69.3 Zloćudni tumor sudovnjače
Neoplasma malignum chorioideae

C69.4 Zloćudni tumor zrakastog tela oka
Neoplasma malignum corporis cillaris oculi

C69.5 Zloćudni tumor suzne žlezde i suznog kanala
Neoplasma malignum glandulae et ductus lacrimalis

C69.6 Zloćudni tumor očne duplje
Neoplasma malignum orbitae

C69.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice oka oka i pripojaka
Neoplasma malignum oculi et adnexorum,limites transiens

C69.9 Zloćudni tumor oka, neoznačen
Neoplasma malignum oculi, non specificatum

C70 Zloćudni tumor moždanica
Neoplasma malignum meningium

C70.0 Zloćudni tumor moždanih opni mozga
Neoplasma malignum meningium cerebri

C70.1 Zloćudni tumor opni kičmene moždine
Neoplasma malignum meningium spinalium

C70.9 Zloćudni tumor moždanica, neoznačen
Neoplasma malignum meningium, non specificatum

C71 Zloćudni tumor mozga
Neoplasma malignum cerebri

C71.0 Zloćudni tumor mozga, osim režnjeva i komora
Neoplasma malignum cerebri, lobos et ventriculos excludens

C71.1 Zloćudni tumor čeonog režnja mozga
Neoplasma malignum cerebri, lobi frontalis

C71.2 Zloćudni tumor slepoočnog režnja mozga
Neoplasma malignum cerebri, lobi temporalis

C71.3 Zloćudni tumor temenog režnja mozga
Neoplasma malignum cerebri, lobi parietalis

C71.4 Zloćudni tumor potiljačnog režnja mozga
Neoplasma malignum cerebri, lobi occipitalis

C71.5 Zloćudni tumor komore mozga
Neoplasma malignum cerebri intraventriculare

C71.6 Zloćudni tumor malog mozga
Neoplasma malignum cerebelli

C71.7 Zloćudni tumor moždanog stabla
Neoplasma malignum trunci encephali

C71.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice mozga
Neoplasma malignum cerebri, limites transiens

C71.9 Zloćudni tumor mozga, neoznačen
Neoplasma malignum cerebri, non specificatum

C72 Zloćudni tumor kičmene moždine, lobanjskih živaca i drugih delova centralnog nervnog sistema
Neoplasma malignum medullae spinalis, nervorum cranialium et partium system nervosi centralis aliorum

C72.0 Zloćudni tumor kičmene moždine
Neoplasma malignum medullae spinalis

C72.1 Zloćudni tumor krajnjeg dela kičmene moždine, “konjskog repa”
Neoplasma malignum caudae equinae

C72.2 Zloćudni tumor živca za miris
Neoplasma malignum nervi olfactorii

C72.3 Zloćudni tumor očnog živca
Neplasma malignum nervi optici

C72.4 Zloćudni tumor živca za sluh
Neoplasma malignum nervi acustici

C72.5 Zloćudni tumor ostalih lobanjskih živaca
Neoplasma malignum nervorum craniallum,aliorum

C72.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice mozga i drugih delova centralnog nervnog sistema
Neoplasma malignum cerebri et partium systematis nervosi centralis aliarum,limites transiens

C72.9 Zloćudni tumor centralnog nervnog sistema, neoznačen
Neoplasma malignum systematis nervosi centralis non specificatum

C73 Zloćudni tumor štitaste žlezde
Neoplasma malignum glandulae thyreoideae

C74 Zloćudni tumor nadbubrežne žlezde
Neoplasma malignum glandulae suprarenalis

C74.0 Zloćudni tumor kore nadbubrežne žlezde
Neoplasma malignum glandulae suprarenalis, corticis

C74.1 Zloćudni tumor srži nadbubrežne žlezde
Neoplasma malignum glandulae suprarenalis, medullae

C74.9 Zloćudni tumor nadbubrežne žlezde, neoznačen
Neoplasma malignum glandulae suprarenalis, non specificatum

C75 Zloćudni tumor drugih endokrinih žlezda i srodnih struktura
Neoplasma malignum glandulae endocrinae aliae et structurarum affinium

C75.0 Zloćudni tumor paraštitaste žlezde
Neoplasma malignum glandulae parathyreoideae

C75.1 Zloćudni tumor hipofize
Neoplasma malignum hypophysis

C75.2 Zloćudni tumor moždanoždrelnog kanala
Neoplasma malignum ductus craniopharyngici

C75.3 Zloćudni tumor epifize
Neoplasma malignum corporis pinealis

C75.4 Zloćudni tumor karotidnog telašca
Neoplasma malignum corporis carotici

C75.5 Zloćudni tumor aortičnog telašca i drugih paraganglija
Neoplasma malignum corporis aortici et paragangliorum aliorum

C75.8 Zloćudni tumor više žlezda, neoznačen
Neoplasma malignum pluriglandulare, non specificatum

C75.9 Zloćudni tumor žlezde sa unutrašnjim lučenjem, neoznačen
Neoplasma malignum glandulae endocrinae, non specificatum

C76 Zloćudni tumor drugih lokalizacija
Neoplasma malignum, locorum aliorum

C76.0 Zloćudni tumor glave, lica i vrata
Neoplasma malignum capitis, faciei et colli

C76.1 Zloćudni tumor gridnog koša
Neoplasma malignum thoracis

C76.2 Zloćudni tumor trbuha
Neoplasma malignum abdominis

C76.3 Zloćudni tumor karlice
Neoplasma malignum pelvis

C76.4 Zloćudni tumor ruke
Neoplasma malignum extremitatis superioris

C76.5 Zloćudni tumor noge
Neoplasma malignum extremitatis inferioris

C76.7 Zloćudni tumor druge lokalizacije
Neoplasma malignum, loci aterius

C76.8 Zloćudni tumor koji prelazi granice drugih lokalizacija
Neoplasma malignum, locorum aliorum,limites transiens

C77 Sekundarni zloćudni tumor limfnih čvorova
Neoplasma malignum lymphonodorum metastaticum

C77.0 Sekundarni zloćudni tumor limfnih čvorova glave, lica i vrata
Neoplasma malignum lymphonodorum capitis,faciei et colli

C77.1 Sekundarni zloćudni tumor limfnih čvorova grudnog koša
Neoplasma malignum lymphonodorum thoracalium metastaticum

C77.2 Sekundarni zloćudni tumor limfnih čvorova trbuha
Neoplasma malignum lymphonodorum abdominalium metastaticum

C77.3 Sekundarni zloćudni tumor limfnih čvorova pazušne jame i ruke
Neoplasma malignum lymphonodorum axillarium et extremitatis superioris metastaticum

C77.4 Sekundarni zloćudni tumor limfnih čvorova prepone i noge
Neoplasma malignum lymphonodorum inquinalium et extremitatis inferioris metastaticum

C77.5 Sekundarni zloćudni tumor limfnih čvorova karlice
Neoplasma malignum lymphonodorum pelvis metastaticum

C77.8 Sekundarni zloćudni tumor više limfnih čvorova
Neoplasma malignum lymphonodorum metastaticum,locorum muitipilicium

C77.9 Sekundarni zloćudni tumor limfnog čvora, neoznačen
Neoplasma malignum lymphonodi metastaticum,non specificatum

C78 Sekundarni zloćudni tumor organa za disanje i organa za varenje
Neoplasma malignum organorum respiratorium et organorum digestivorum metastaticum

C78.0 Sekundarni zloćudni tumor pluća
Neoplasma malignum pulmonis metastaticum

C78.1 Sekundarni zloćudni tumor sredoguđa
Neoplasma malignum mediastini metastaticum

C78.2 Sekundarni zloćudni tumor porebrice
Neoplasma malignum pleurae metastaticum

C78.3 Sekundarni zloćudni tumor drugih organa za disanje
Neoplasma malignum organorum respiratorium aliorum metastaticum

C78.4 Sekundarni zloćudni tumor tankog creva
Neoplasma malignum intestini tenuis metastaticum

C78.5 Sekundarni zloćudni tumor debelog i završnog creva
Neoplasma malignum coli et recti metastaticum

C78.6 Sekundarni zloćudni tumor potrbušnice i iza nje
Neoplasma malignum peritonaei et retroperitonaei metastaticum

C78.7 Sekundarni zloćudni tumor jetre
Neoplasma malignum hepatis metastaticum

C78.8 Sekundarni zloćudni tumor drugih organa za varenje
Neoplasma malignum organorum digestivorum aliorum metastaticum

C79 Sekundarni zloćudni tumor drugih lokalizacija
Neoplasma malignum metastaticum,locorum aliorum

C79.0 Sekundarni zloćudni tumor bubrega i karlice bubrega
Neoplasma malignum renis et pelvis renalis metastaticum

C79.1 Sekundarni zloćudni tumor mokraćne bešike i drugih neoznačenih organa za mokrenje
Neoplasma malignum, vesicae urinariae et organorum urinariorum aliorum, non specificate metastaticum

C79.2 Sekundarni zloćudni tumor kože
Neoplasma malignum cutis metastaticum

C79.3 Sekundarni zloćudni tumor mozga i moždanice
Neoplasma malignum cerebri et meningium cerebri metastaticum

C79.4 Sekundarni zloćudni tumor drugih delova nervnog sistema
Neoplasma malignum partium sistematis nervosi aliarum metastaticum

C79.5 Sekundarni zloćudni tumor kosti i koštane srži
Neoplasma malignum ossis et medullae ossium metastaticum

C79.6 Sekundarni zloćudni tumor jajnika
Neoplasma malignum ovarii metastaticum

C79.7 Sekundarni zloćudni tumor nadbubrežne žlezde
Neoplasma malignum glandulae suprarenalis metastaticum

C79.8 Sekundarni zloćudni tumor drugih označenih lokaliza
Neoplasma malignum metastaticum,locorum aliorum specificatorum

C80 Zloćudni tumor bez označene lokalizacije
Neoplasma malignum, sine loco specificato

C81 Hodgkinova bolest – zloćudni tumor limfnog tkiva
Morbus Hodgkin

C81.0 Hodgkinova bolest, limfocitna predominacija
Lymphoma Hodgkin, praedominatio lymphocytica

C81.1 Hodgkiniva bolest, sklerozirajući čvorovi
Lymphoma Hodgkin, sclerosis nodularis

C81.2 Hodgkiniva bolest, mešane ćelije
Lymphoma Hodgkin, cellulae mixtae

C81.3 Hodgkinova bolest, limfocitna iscrpljenost
Lymphoma Hodgkin, depletio lymphocytica

C81.7 Druga Hodgkinova bolest
Morbus Hodgkin alius

C81.9 Hodgkinova bolest, neoznačena
Morbus Hodgkin, non specificatus

C82 Folikularni ne-Hodgkinov limfom-zloćudni tumor
Lymphoma non-Hodgkin folliculare

C82.0 Folikularni ne-Hodgkinov limfom malih ćelija sa usečenim jedrima
Lymphoma non-Hodgkin folliculare cellularum parvarum cum nucleis incisis

C82.1 Folikularni ne-Hodgkinov limfom mešovitih ćelija sa usečenim jedrima
Lymphoma non-Hodgkin folliculare cellularum mixtarum cum nucleis incisis

C82.3 Folikularni ne-Hodgkinov limfom velikih ćelija
Lymphoma non-Hodgkin folliculare cellularum magnarum

C82.7 Drugi folikularni ne-Hodgkinov limfomi
Lymphomata non-Hodgkin folicularia allia

C82.9 Folikularni ne-Hodgkinov limfom, neoznačen
Lymphoma non-Hodgkin folliculare, non specificatum

C83 Difuzni ne-Hodgkinov limfom – zloćudni tumor limfnog tkiva
Lymphoma non-Hodgkin diffusum

C83.0 Difuzni ne-Hodgkinov limfom malih ćelija
Lymphoma non-Hodgkin cellularum parvarum diffusum

C83.1 Difuzni ne-Hodgkinov limfom malih ćelija sa usečenim jedrima
Lymphoma non-Hodgkin cellularum parvarum diffusum cum nucleis incisis

C83.2 Difuzni ne-Hodgkinov limfom mešovitih ćelija
Lymphoma non-Hodgkin cellularum mixtarum diffusum

C83.3 Difuzni ne-Hodgkinov limfom velikih ćelija
Lymphoma non-Hodgkin cellularum mixtarum diffusum

C83.4 Difuzni ne-Hodgkinov imunoblastni limfom
Lymphoma non-Hodgkin immunoblasticum diffusum

C83.5 Difuzni ne-Hodgkinov limfoblastni limfom
Lymphoma non-Hodgkin lymphoblasticum diffusum

C83.6 Difuzni ne-Hodgkinov nediferencirani limfom
Lymphoma non-Hodgkin non differentiatum diffusum

C83.7 Burkitov tumor
Tumor Burkitt

C83.8 Drugi difuzni ne-Hodgkinovi limfomi
Lymphomata non-Hodgkin diffusa alia

C83.9 Difuzan ne-Hodgkinov limfom, neoznačen
Lymphoma non-Hodgkin diffusum, non specificatum

C84 Periferni i kožni limfomi T-ćelija
Lymphomata T-cellularum peripherica et cutanea

C84.0 Fungoidna mikoza
Mycosis fungoides

C84.1 Sezarijev sindrom
Syndroma Sezary

C84.2 Limfom T-zona
Lymphoma T-zonarum

C84.3 Limfomepileoidni limfom
Lymphoma lymphoepitheloides

C84.4 Periferni limfom T-ćelija
Lymphoma T-cellularum periphericum

C84.5 Drugi i neoznačeni limfomi ćelija
Lymphornata T-cellularum alia et non specificata

C85 Drugi i neoznačeni ne-Hodgkinovi limfomi
Lymphomata non-Hodgkin alia et non specificata

C85.0 Maligni tumor limfnog tkiva
Lymphosarcoma

C85.1 Tumor limfnog tkiva B ćelija, neoznačen
Lymphoma B cellularum, non specificatum

C85.7 Drugi označeni ne-Hodgkinovi limfomi
Lymphomata non-Hodgkin speciileata alia

C85.9 Ne-Hodgkinovi limfom, neoznačen
Lymphoma non-Hodgkin, non specificatum

C88 Zloćudni imunoproliforativne bolesti
Morbi maligni imunoproliferativi

C88.0 Waldenstromova makroglobulinemija
Macroglobulinaemia Waldenstrom

C88.1 Bolest teških lanaca alfa
Morbus Alpha catenarum gravium

C88.2 Bolest teških lanaca gama
Morbus gama catenarum gravium

C88.3 Imunopraliferativna bolest tankog creva
Morbus intestini tenuis immunoproliferativus

C88.7 Druge zloćudne imunoproliferativne bolesti
Morbi maligni imunoprolierativi alii

C88.9 Zloćudna imunoproliferativna bolest, neoznačena
Morbus malignus immunoproliferativus, non specificatus

C90 Multipli mijelom i drugi zloćudni tumori plazma-ćelija
Myeloma multiplex et neoplasmata maligna plasma – cellularum

C90.0 Mljelom višestruke lokalizacije
Myeloma multiplex

C90.1 Leukemija plazma-ćelija
Leucaemia plasmocytica

C90.2 Plazmocitom van koštane srži
Plasmocytoma extrameduliare

C91 Leukemija limfoidnih ćelija krvi – zloćudna bolest krvi
Leucaemia lymphoides

C91.0 Akutna leukemija limfoblastnih ćelija
Leucaemia lymphoblastica acuta

C91.1 Hronična leukemija limfocita
Leucaemia lymphocytica chronica

C91.2 Subakutna leukemija limfocita
Leucaemia lymphocytica subacuta

C91.3 Leukemija prolimfocita
Leucaemia prolymphocytica

C91.4 Leukemija vlasastih ćelija
Leucaemia “hairy-cell”

C91.5 Leukemija T-ćelija odraslog
Leucaemia T-cellularum adulti

C91.7 Druga limfoidna leukemija
Leucaemia lymphoides alia

C91.9 Limfoidna leukemija, neoznačena
Leucaemia lymphoides, non specificata

C92 Mijeloidna leukemija – zloćudna bolest mijeloidnih ćelija krvi
Leucaemia myeloides

C92.0 Akutna mijeloidna leukemija
Leucaemia myeloides acuta

C92.1 Hronična mijeloidna leukemija
Leucaemia myeloides chronica

C92.2 Hronična atipična mijeloidna leukemija BCR/ABL
Leucaemia myeloides chronica atypica, BCR/ABL – negativum

C92.3 Mijeloidni sarkom
Sarcom myeloides

C92.4 Akutna promijolocitna leukemija
Leucaemia promyelocytica acuta

C92.5 Akutna monomijelocitna leukemija
Leucaemia myelomonocytica acuta

C92.7 Druga mijeloidna leukemija
Leucaemia myeloides alia

C92.9 Mijeloidna leukemija, neoznačena
Leucaemia myeloides, non specificati

C93 Monocitna leukemija – zloćudna bolest monocitnih ćelija krvi
Leucaemia monocytica

C93.0 Akutna monocitna leukemija
Leucaemia monocytica acuta

C93.1 Hronična monocitna leukemija
Leucaemia monocytica chronica

C93.2 Subakutna monocitna leukemija
Leucaemia monocytica subacuta

C93.7 Druga monocitna leukemija
Leucaemia monocytica alia

C93.9 Monocitna leukemija, neoznačena
Leucaemia monocytica, non specificata

C94 Druge leukemije označenih tipova ćelija krvi
Leucaemiae typorum cellularium aliorum, specificatorum

C94.0 Akutna eritremija i eritroleukemija
Erythraemia acuta et erythroleucaemia

C94.1 Hronična eritremija
Erythraemia chronica

C94.2 Akutna megakariablastna leukemija
Leucaemia megacaryoblastica acuta

C94.3 Mastocitna leukemija
Leucaemia mastocytica

C94.4 Akutna panmijeloza
Panmyelosis acuta

C94.5 Akutna mijelofibroza
Myelofibrosis acuta

C94.7 Druga označena leukemija
Leucaemiae aliae, specificatae

C95 Leukemija – zloćudna bolest neoznačenog tipa ćelija krvi
Leucaemia typi cellularum non specificati

C95.0 Akutna leukemija neoznačenog tipa ćelija
Leucaemia typi cellularum non specificati acuta

C95.1 Hronična leukemija neoznačenog tipa ćelija
Leucaemia cellularum typi non specificati chronica

C95.2 Subakutna leukemija neoznačenog tipa ćelija
Leucaemia cellularum typi non specificati subacuta

C95.7 Druga leukemija neoznačenog tipa ćelija
Leucaemia cellularum typi non specificati, alia

C95.9 Leukemija, neoznačena
Leucaemia, non specificata

C96 Drugi zloćudni tumori limfoidnog, hematopoeznog i srodnih tkiva
Neoplasmata maligna textus lymphoidis, haematopoietici et textuum affinium alia

C96.0 Letterer-Siwoova bolest
Morbus Letterer-Siwe

C96.1 Zloćudna histiocitoza
Histiocytosis maligna

C96.2 Zloćudni tumor mast-ćelija (labrocita)
Tumor mastocyticus malignus

C96.3 Pravi histiocitni limfom
Lymphoma histiocyticum verum

C96.7 Drugi označeni zloćudni tumori limfoidnog, hematopoeznog i srodnih tkiva
Neoplasma malignum textus lymphoidis, hematopoietici et textnum affinium, specificata alia

C96.9 Zloćudni tumori limfoidnog, hematopoeznog i srodnih tkiva, neoznačen
Neoplasma malignum textus lymphoidie, hematopoietici et textuum affinium, non specificatum

C97 Zloćudni tumori više nezavisnih primarnih lokalizacija
Neoplasmata maligna, locorum independentium (primariorum) multiplicium

The post C00-C97 Zloćudni tumori (Maligne neoplazme) appeared first on Svet Medicine.

Početkom oktobra ove godine američka agencija za lekove (FDA) odobrila je lek Opdivo (nivolumab) u kombinaciji sa Yervoy (ipilimumab) kao prva linija terapije odraslih sa malignim pleuralnim mezoteliomom koji se hirurški ne može odstraniti. Ovo je prvi terapijski protokol odobren u terapiji mezotelioma u poslednjih 16 godina, a druga sistemska terapija mezotelioma odobrena od strane FDA. Još 2004.godine FDA je odobrila kombinaciju pemetrexed/cisplatin u terapiji mezotelioma, a sada pacijenti imaju novi terapijski protokol koji pokazuje napredak u ukupnom preživljavanju.

Maligni pleuralni mezoteliom (MPM) je po život opasan karcinom pleure (plućne maramice) uzrokovan inhalacijom azbestnih vlakana, godišnje se samo u Americi potvrdi oko 20000 novih slučajeva. MPM je najčešći od mezotelioma, a većina pacijenata imaju hirurški neresektabilnu bolest u trenutku postavljanja dijagnoze. Sa do sada dostupnim terapijskim protokolima ukupno preživljavanje je veoma slabo. Opdivo I Yervoy su mokolnoska anitetla koja, u kombinaciji, smanjuju rast tumora poboljšanjem T-ćelijske funkcije.

Ovaj novi terapijski protokol je evaluiran tokom randomizovane studije na oko 605 pacijenata sa prethodno ne-tretiranim, hirurški neresektabilnim MPM. Pacijenti su primali intravensku infuziju leka Opdivo svake dve nedelje sa intravenskom infuzijom leka Yervoy svakih šest nedelja tokom dve godine, ili hemoterapijski protokol baziran na platini tokom šest ciklusa. Tretman lekovima je trajao dve godine ili do pojave toksičnih efekata terapije ili progresije bolesti. Ovaj novi terapijski protokol je pokazao produženo srednje vreme preživljavanja u odnosu na prethodni hemoterepijski protokol.

Najčešći neželjeni efekti leka Opdivo u kombinaciji sa Yervoy kod pacijenata sa MPM su: umor, svrab, bol u mišićima, dijareja, mučnina, oslabljen apetit. Yerevoy može uzrokovati ozbilnija stanja poput pneumonitisa, kolitisa, hepatitisa, nefritisa.

Terapijski protokol je proizvod farmaceutske kuće Bristol-Myers Squibb Company.

Dr Marko Bogdanovic

Dr Marko Bogdanović je specijalista opšte hirurgije na Klinici za digestivnu hirurgiju UKCS, sa užim profesionalnim fokusom na HPB hirurgiju i onkologiju. Detaljne informacije o kliničkom radu, stručnim usavršavanjima i naučnim doprinosima možete pogledati na stranici: Kompletna biografija autora.

www.svetmedicine.com

The post Novi terpijski protokol u lečenju mezotelioma – Opdivo/Yervoy appeared first on Svet Medicine.

Istorija bolesti I Fizikalni pregled

Dijagnostika započinje Istorijom bolesti – Anamneza – lična, porodična, socijalna, radna. Pregled započinje fizikalnim kliničkim pregledom – inspekcija, palpacija, koji su nezaobilazni uprkos mnogobrojnim savremenim tehnikama dijagnostike sa kojima raspolaže savremena medicina.

Laboratorijska ispitivanja – se mogu podijeliti u opste pretrage pokazatelje hematološke, renalne i hepatalne funkcije.

Tumorski markeri

Mnogi maligni tumori pokazuju na površini svoje ćelijske membrane, ili prisutne u serumu, supstance koji mogu produkovati i normalna tkiva, ali u minimalnim, zanemarljivim količinama, dok ih tumori proizvode u povećanoj koncentraciji (overekspresija). Mnoge od ovih substanci su normalno prisutne u toku fetalnog razvoja, pa se kod tumora nazivaju onkofetalni antigeni. Dokazane i merene u serumu bolesnika sa malignim tumorima, ove supstance predstavljaju tumorske markere. Kod bolesnika sa malignim tumorima koncentracija tumorskih markera je značajno viša nego kod zdravih osoba, što znači da su oni biohemijski indikatori prisustva tumora. Da bi imali adekvatnu primenu u kliničkoj praksi, tumorski markeri bi trebali da se lako detektuju u telesnim tečnostima (krvi), da nisu prisutni kod zdravih osoba, da su prisutni i lako se određuju u ranom stadijumu bolesti. Obično nisu takvi, pa se kod nekih tumora i neodređuju u ranom stadijumu pre lečenja.

Neki od tumorskih markera u kliničkoj upotrebi:

• CEA (karcinoembrionalni antigen) – tumori digestivnog trakta, dojke,
• AFP (alfa-fetoprotein ) – rak jetre, neseminomski germinalni tumori testisa,
• CA 15-3 – rak dojke,
• CA 125 – rak ovarijuma,
• CA 19-9 – rak debelog creva, pankreasa, želuca, jetre,
• PSA (prostata specifični antigen) – rak prostate.

Endoskopska ispitivanja

Endoskopska ispitivanja se koriste za pregled šupljih organa i telesnih šupljina. U većini slučajeva su neinvazivne. Izvode se pomoću endoskopa koji se sastoji od fleksibilne cevi koja na donjem kraju nosi optički sistem – svetlosni izvor i malu kameru pomoću koje se slika može preneti na TV monitor i tako ispitivanje pratiti više ljudi. Takođe pomoću dodatnih klešta moguće je uzimanje uzoraka tkiva za biopsiju, ali i izvođenje manjih operacija i drugih intervencija. 
Endoskopija omogućava direktan uvid – vizualizaciju područja od interesa i ciljanu biopsiju. Najčešće endosposka ispitivanja su: laringoskopija, bronhoskopija, ezofagoskopija, gastroskopija, enteroskopija, kolonoskopija, rektoskopija, histeroskopija, laparoskopija.

Radiološka ispitivanja

Radiološke ispitivanja su od izuzetnog značja u ranoj detekciji i određivanju stadijuma malignih tumora. Globalno mogu se podeliti u dve grupe: konvencionalne i digitalne tehnike vizualizacije i funkcije.

• Konvencionalne (standardne) pretrage su klasične metode pregled pluća i grudnog koša, digestivnih organa, urinarnog trakta. Uprkos razvoju novih, modernih metoda digitalne radiologije, klasična radiologija nije izgubila na svome značaju.
• U digitalne tehnike radiološke dijagnostike spadaju: ultrazvuk (UZ), kompjuterizovana tomografija (CT) i magnetna rezonanca (MRI).

Nuklearna medicina u dijagnostici malignih tumora – (Radioaktivni elementi – radiofarmak)

Pozitronska emisiona tomografija (PET) koristi glukozu obeleženu radioaktivnim fluorom (F-18). Pošto područja ubrzanog metabolizma odnosno povećane vaskularizacije (kakvi su većinom tumori) trebaju veću količinu glukoze, to se kod PET-a vizuelizuju sa pojačanim nakupljanjem radiofarmaka. Na ovaj se način mogu otkriti i sasvim mali tumori i metastaze, a takođe razlučiti recidivi tumora od nekroze tkiva.

Patohistološka i citološka dijagnostika

Nakon sprovedenih kliničkih ispitivanja na temelju kojih se otkrije postojanje tumora i stanje njegove proširenosti, definitivna dijagnoza se postavlja patohistološkim pregledom tumora, odnosno njegovog dela. Posebnim metodama obrade uzorka tumora patolog dijagnosticira vrstu tumora, njegovo poreklo ukoliko se radi o metastatskom tumoru, stepen diferentovanosti tj maligni potencijal, invaziju limfnih i krvnih sudova, odnos ivica tumora prema zdravom tkivu odnosno ivicama hirurške resekcije. Tkivo tumora za patohistološku analizu uzima se biopsijom. Ako se pri tome odstrani celi tumor, to je eksciziona biopsija, a ako se uzima samo jedan njegov deo, inciziona biopsija. Biosija ex tempore pretstavlja uzimanje uzorka tumora za vreme operacije, a patolog treba da brzim pregledom odgovori da li se radi o malignom tumoru ili ne kako bi se hirurški zahvat mogao nastaviti. Biopsiju ex tempore treba izbegavati jer od patologa zahteva brzinu, produžava vreme trajanja operacije i anestezije pacijenta.

Citološka dijagnostika
Citološka dijagnostika je metoda pregleda obojenog razmaza pojedinačnih ili grupe ćelija. Ova metoda ima veliku primenu u onkologiji. Tako se ćelije sluznice grlića materice uzimaju brisom i boje po Papanicolau. Citološki uzorak se može uzeti aspiracijom tankom atraumatskom iglom (fine needle aspiration biopsy- FNAB) , ili debljom iglom, zasečenom na vrhu, (core biopsy) kojom se uzima cilindar tkiva koje se može patohistološki analizirati. Dijagnostička tačnost aspiracione biopsije je oko 90%, a lažno pozitivni nalazi su najčešće kod hroničnih upalnih promene.

ODREDJIVANJE STADIJUMA TUMORA

Kliničko stadiranje (RTG, UZV, CT, NMR)

Patolosko stadiranje:

TNM klasifikacija obuhavata tri osnovne kategorije:

1. T – podaci o primarnom tumoru
2. N – podaci o regionalnim limfonodima
3. M – podaci o udaljenim metastazama

T kategorija – sadrži podatke o anatomskoj proširenosti primarnog tumora, koja zavisi od njegove veličine, dubine prodora i rasprostranjenosti po površini organa. Ona obuhvata:

• Tx primarni tumor se ne može utvrditi
• T0 nema evidencije o primarnom tumoru
• Tis karcinom in situ
• T1-4 zavisno od veličine tumora i njegovog odnosa sa okolnim tkivom

N kategorija – se odnosi na proširenost tumora u regionalne limfne noduse i obim njihove zahvaćenosti – broj, veličinu, odnos prema kapsuli i okolnim strukturama. Ona obuhvata:

• Nx limfni nodusi ne mogu biti ispitani, utvrđeni
• N0 nema zahvatanja regionalnih limf. nodusa
• N1-3 prema veličini i broju zahvaćenih regionalnih limf. nodusa i njihovom odnosu sa okolnim tkivom

M kategoriju – odražava postojanje metastaza na udaljenim organima, uključujući i zahvaćenost limfnih nodusa, koji se prema definiciji ne smatraju regionalnim:

• Mx Metastaze ne mogu biti utvrđene
• M0 nema udaljenih metastaza
• M1 postoje udaljene metastaze

Dr Marko Bogdanovic

Dr Marko Bogdanović je specijalista opšte hirurgije na Klinici za digestivnu hirurgiju UKCS, sa užim profesionalnim fokusom na HPB hirurgiju i onkologiju. Detaljne informacije o kliničkom radu, stručnim usavršavanjima i naučnim doprinosima možete pogledati na stranici: Kompletna biografija autora.

www.svetmedicine.com

The post Dijagnostika malignih tumora appeared first on Svet Medicine.

Lokalni rast primarnog tumora ili metastaza izaziva brojne promene, čija vrsta i ozbiljost zavise od lokalizacije i uznapredovalosti bolesti. Uzrokovane su samom tumorskom masom, infiltrativnim rastom, destrukcijom okolnog tkiva, kompresijom, nekrozom, krvarenjem, sekundarnim infekcijama.

Sistemske promene kod onkoloških bolesnika mogu biti uzrokovane lučenjem hormona koji je tipičan za tkivo iz koga potiće tumor (hormonalno-aktivne neoplazme), ektopičnim i atipičnim stvaranjem supstanci u tumoru koje deluju na ostale strukture organizma, potrošnjom gradivnih i energetskih materija od strane tumora.

Najčešće sistemske promene izazvane tumorima su:

• Poremećaji funkcije raznih organa
• Hematoloski poremećaji (anemije)
• Degenerativne promene u CNS-u
• Hormonski poremećaji
• Pulmonalna oseo-artropatija
• Imunološki poremećaji
• Karcinomski bol
• Kaheksija – gubitak telesne mase praćen slabošću, gubitkom apetita i anemijom. Postoji uzajamni odnos između veličine tumora i stepena kaheksije. Kaheksija je uslovljena smanjenim kalorijskim unosom zbog gubitka apetita ili otežanog uzimanja hrane, trošenjem nutritivnih elemenata od strane tumora i visokim bazalnim metabolizmom obolelog organizma.
• Paraneoplastični sindrom (PNS) je kompleks simptoma koji nisu uključeni u kaheksiju, a koji se ne mogu lako objasniti samim rastom tumora ili proizvodnjom supstanci koje odgovaraju osnovnom tkivu iz koga tumor potiče. Javlja u 10% do 15% onkoloških pacijenata. PNS je važno prepoznati, pošto može biti prvi, alarmantni znak bolesti ili predstavljati značajan dijagnostički i terapijski problem. Najčešće se sreće kod karcinoma bronha i dojke i malignih limfoma. Manifestuje se obično hiperkalcemijom, Cushingovim sindromom, trombolitičkim nebakterijskim miokarditisom, migrirajućim tromboflebitisom. Smatra se da nastaje kao posledica ektopične proizvodnje peptida sličnih hormonima.
• Metastaziranje (ćelije gube adhezivnost), mogu da metastaziraju limfogeno (epitelni), hematogeno (mezenhimalni), transcelomski, jatrogeno, direktno. Na primer karcinom pluca metastazira u kosti, rektuma u jetru, dojka u kosti, bubrega u pluća.

Dr Marko Bogdanovic

Dr Marko Bogdanović je specijalista opšte hirurgije na Klinici za digestivnu hirurgiju UKCS, sa užim profesionalnim fokusom na HPB hirurgiju i onkologiju. Detaljne informacije o kliničkom radu, stručnim usavršavanjima i naučnim doprinosima možete pogledati na stranici: Kompletna biografija autora.

www.svetmedicine.com

The post Dejstva tumora na organizam appeared first on Svet Medicine.