<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>depresija Archives - Svet Medicine</title>
	<atom:link href="https://www.svetmedicine.com/tag/depresija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.svetmedicine.com/tag/depresija/</link>
	<description>Svet Medicine na dlanu</description>
	<lastBuildDate>Mon, 13 Dec 2021 19:03:28 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.2</generator>

<image>
	<url>https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2021/11/cropped-SiteIcon-32x32.png</url>
	<title>depresija Archives - Svet Medicine</title>
	<link>https://www.svetmedicine.com/tag/depresija/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Zulresso &#8211; Prvi lek u terapiji postpartalne depresije</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/zulresso-prvi-lek-u-terapiji-postpartalne-depresije/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/zulresso-prvi-lek-u-terapiji-postpartalne-depresije/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dr Marko Bogdanovic]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 31 Mar 2019 10:28:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Duševne bolesti i stanja, bolesti zavisnosti (Psihijatrija)]]></category>
		<category><![CDATA[depresija]]></category>
		<category><![CDATA[ginekologija]]></category>
		<category><![CDATA[lek]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[postpartalna]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatrija]]></category>
		<category><![CDATA[zene]]></category>
		<category><![CDATA[zulresso]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/dusevne-bolesti-i-stanja-bolesti-zavisnosti-psihijatrija/zulresso-prvi-lek-u-terapiji-postpartalne-depresije/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Američka agencija za lekove (FDA) odobrila je primenu leka Zulresso (brexanolone) injekcija za intravensku (IV) upotrebu, u terapiji postpartalne depresije (PPD) kod žena. Ovo je prvi lek koji je odobren specifično za PPD. &#160; PPD predstavlja depresivnu epizodu koja se javlja po porođaju, iako simptomi mogu nastati već tokom trudnoće. Kao i druge forme depresije, [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/zulresso-prvi-lek-u-terapiji-postpartalne-depresije/">Zulresso &#8211; Prvi lek u terapiji postpartalne depresije</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="has-drop-cap wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Američka agencija za lekove (<em>FDA</em>) odobrila je primenu leka <em>Zulresso (brexanolone)</em> injekcija za intravensku (IV) upotrebu, u terapiji postpartalne depresije (PPD) kod žena. Ovo je prvi lek koji je odobren specifično za PPD.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">PPD predstavlja depresivnu epizodu koja se javlja po porođaju, iako simptomi mogu nastati već tokom trudnoće. Kao i druge forme depresije, karakteriše je tuga i/ili gubitak interesovanja za aktivnosti koje pružaju uživanje, ahedonija, mada mogu se javiti i simptomi kongitivnog pogoršanja, osećaj krivice ili bezvredosti, pa i suicidne misli.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Za sada lek je obezbeđen kroz poseban program &#8211;&nbsp;<em>Zulresso</em> REMS program, koji zahteva davanje leka preko sertifikovane zdravstvene ustanove. Daje se kao kontinuirana IV infuzija tokom 60 sati. Zbog rizika od naglog gubitka svesti, pacijentkinje se moraju intenzivno pratiti.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Efikasnost leka je pokazana kroz dve kliničke studije i višenedeljnog praćenja. Najčešći neželjeni efekti su pospanost, suvoća usta, nesvestica, crvenilo.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Lek <em>Zulresso</em> je produkt farmaceutske kuće <em>Sage Therapeutics, Inc</em>.</span><br><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><br></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm633919.htm?utm_campaign=031919_PR_FDA%20approves%20new%20drug%20for%20post-partum%20depression&amp;utm_medium=email&amp;utm_source=Eloqua" target="_blank" rel="noopener"><em>izvor</em></a></p>
<div class="saboxplugin-wrap" itemtype="http://schema.org/Person" itemscope itemprop="author"><div class="saboxplugin-tab"><div class="saboxplugin-gravatar"><img decoding="async" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/04/Marko-Bogdanovic.jpg" width="100"  height="100" alt="Marko Bogdanovic" itemprop="image"></div><div class="saboxplugin-authorname"><a href="https://www.svetmedicine.com/author/markob/" class="vcard author" rel="author"><span class="fn">Dr Marko Bogdanovic</span></a></div><div class="saboxplugin-desc"><div itemprop="description"><p><b data-path-to-node="3,0" data-index-in-node="0">Dr Marko Bogdanović</b> je specijalista opšte hirurgije na Klinici za digestivnu hirurgiju UKCS, sa užim profesionalnim fokusom na HPB hirurgiju i onkologiju. Detaljne informacije o kliničkom radu, stručnim usavršavanjima i naučnim doprinosima možete pogledati na stranici: <b data-path-to-node="3,0" data-index-in-node="270"><a class="ng-star-inserted" href="https://www.svetmedicine.com/dr-marko-bogdanovic-hpb-hirurg/" target="_blank" rel="noopener" data-hveid="0" data-ved="0CAAQ_4QMahgKEwjp-azn6vuTAxUAAAAAHQAAAAAQpwg">Kompletna biografija autora</a></b>.</p>
</div></div><div class="saboxplugin-web "><a href="https://www.svetmedicine.com" target="_self" >www.svetmedicine.com</a></div><div class="clearfix"></div><div class="saboxplugin-socials "><a title="Linkedin" target="_blank" href="https://rs.linkedin.com/in/markobogdanovic" rel="nofollow noopener" class="saboxplugin-icon-grey"><svg aria-hidden="true" class="sab-linkedin" role="img" xmlns="http://www.w3.org/2000/svg" viewbox="0 0 448 512"><path fill="currentColor" d="M100.3 480H7.4V180.9h92.9V480zM53.8 140.1C24.1 140.1 0 115.5 0 85.8 0 56.1 24.1 32 53.8 32c29.7 0 53.8 24.1 53.8 53.8 0 29.7-24.1 54.3-53.8 54.3zM448 480h-92.7V334.4c0-34.7-.7-79.2-48.3-79.2-48.3 0-55.7 37.7-55.7 76.7V480h-92.8V180.9h89.1v40.8h1.3c12.4-23.5 42.7-48.3 87.9-48.3 94 0 111.3 61.9 111.3 142.3V480z"></path></svg></span></a></div></div></div><p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/zulresso-prvi-lek-u-terapiji-postpartalne-depresije/">Zulresso &#8211; Prvi lek u terapiji postpartalne depresije</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/zulresso-prvi-lek-u-terapiji-postpartalne-depresije/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Medicinske vesti u 2017. godini &#8211; pregled</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/medicinske-vesti-u-2017-godini-pregled/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/medicinske-vesti-u-2017-godini-pregled/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Svet Medicine]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 03 Jan 2018 14:26:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Medicinske vesti]]></category>
		<category><![CDATA[2017]]></category>
		<category><![CDATA[depresija]]></category>
		<category><![CDATA[genetika]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[MS]]></category>
		<category><![CDATA[vesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/medicinske-vesti/medicinske-vesti-u-2017-godini-pregled/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Kako je 2017.godina iza nas, iskoristićemo priliku da sumiramo najznačajnija medicinska istraživanja i dostignuća tokom protekle godine. I protekla godina nije nas poštedela velikih događaja, tako recimo u politici u januaru bili smo svedoci pobede Donalda Trampa na predsedničkim izborima u SAD, pa potom u martu Velika Britanija je izašla iz EU. Takođe, proteklu godinu [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/medicinske-vesti-u-2017-godini-pregled/">Medicinske vesti u 2017. godini &#8211; pregled</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Kako je 2017.godina iza nas, iskoristićemo priliku da sumiramo najznačajnija medicinska istraživanja i dostignuća tokom protekle godine.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">I protekla godina nije nas poštedela velikih događaja, tako recimo u politici u januaru bili smo svedoci pobede Donalda Trampa na predsedničkim izborima u SAD, pa potom u martu Velika Britanija je izašla iz EU. Takođe, proteklu godinu obeležile su i prirodne katastrofe poput uragana, poplava i zemljotresa. Simpatično je navesti da je 2017.godinu obeležilo i jedan gedžet-igračka tzv. <em>spinner</em>.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Svedoci smo i vrlo zanimljivih istraživanja i objavljenih podataka, poput onih o procesu odgovornom za gubitak kose i ćelavosti, kao i procesa prenošenja tip 2 šećerne bolesti na sličan način kao i bolest ludih krava.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Pa da krenemo&#8230;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 24pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Razbijanje mitova o dijetama</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Dijetetske smernice za Amerikance 2015-2020.godine sugerišu da zdrava i izbalansirana dijeta uključuje različito voće i povrće, integralne žitarice, mlečne proizvode bez masnoća ili sa niskim sadržaje masnoća, proteinsku hranu, ulja, i ograničenu upotrebu zasićenih masnih i transmasnih kiselina, šećera.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Mnoge dijete tvrde da nude najbolje moguće opcije u ishrani, ali istraživanja teže da nas vrate konzumiranju balansirane ishrane i redovnog vežbanja kao izvora dobrog zdravlja. Jedan od popularnih istraživačkih članaka tokom godine pruža dalje dokaze koji podržavaju činjenicu o značaju voća i povrća u balansiranoj dijeti. To istraživanje zaključuje da redovno uzimanje voća i povrća može popraviti psihološko blagostanje individue u samo 2 nedelje. Ispitanici koju su povećali unos voća i povrća na 3-4 puta dnevno tokom dve nedelje naveli su značajno poboljšanje u motivaciji, vitalnosti i prosperitetu. Takođe tokom protekle godine bilo je nekoliko istraživanja koja su razbila mitove i uverenja popularnih dijeta i ispitivala takože potencijalne neželjene efekte gluten-free dijeta (bezglutenskih dijeta).</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 18pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Nalazi u suprotnosti sa popularnim uverenjima</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Mnogo toga što znamo o dijetama se promenilo ili je stavljeno pod znak pitanja od strane nauke tokom 2017.godine.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Dugo smo vođeni uverenjem da zasićene masti začepljuju arterije i vode koronarnoj bolesti. Istraživanje objavljeno u <em>British Journal of Sports Medicine</em>, ipak, smatra da je pojam začepljenja sudova jednostavno pogrešan. Jedno drugo istraživanje vođeno naučnicima sa <em>University of Connecticut</em> u <em>Mansfield</em>-u pronašlo je da začepljenje arterija mođe biti posledica izvesnih bakterija. Istraživaču su pokazali da masne molekule lokalizovane u plakovima, koji se formiraju u arterijama, ne moraju poticati samo iz hrane koju jedemo, već takođe i od bakterija, koje naseljavaju našu usnu šupljinu i digestivni trakt. U većini slučajeva, medicinska zajednica označava ,,dobar’’ holesterol, ili <em>high-density lipoprotein</em> (HDL) holesterol, kao poželjan jer nas štiti od šloga i srčanih bolesti. Međutim, istraživanje objavljeno avgusta 2017.godine, ukazuje na to da HDL hoelsterol može povećati tizik od prerane smrti.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Veza između unosa soli i visokog krvnog pritiska je takođe dovedena u pitanje. Jedna studija prezentovana na kongresu eksperimentalne biologije 2017, održanom u Čikagu, pokazala je da ne postoje dokazi koji ukazuju na to da dijeta sa niskim unosom soli ima ikakav benefit na krvni pritisak.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 18pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Bezglutenske dijete</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Osobe sa celijakijom ili one sa intolerancijom na gluten obično povoljno reaguju na bezglutenske dijete. Ipak, dosta osoba koje nemaju ove poremećaje često prihvataju bezglutensku dijetu kao način ishrane u nadi da će imati zdravstveni benefit na neki način.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Novo istraživanje u 2017.godinu ukazuje na to da dijete sa niskim unosom glutena (iz nemedicinskih razloga) mogu imati neželjene posledice. Bezglutenske dijete mogu povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i lišiti ljude integralnih žitarica, za koje se smatra da snižavaju rizik od srčanih oboljenja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Takođe, bezglutenske dijete mogu povećati izloženost toksičnim metalima. Pirinčano brašno se obično koristi kao zamena za gluten a ono može bioakumulirati arsen i živu iz vode, zemljišta i đubriva. Istraživači su pronašli da u populaciji koja koristi bezglutensku dijetu, u laboratorijskim nalazima, postoji povišen nivo žive (u krvi, i do 70%) i nivo arsena (u urinu, gotovo dvostruko povišen).</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 18pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">I minimalna fizička aktivnost pomaže</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Iako se za više od trećine odraslih u SAD smatra da su gojazni, gotovo polovina odraslih ima određenu aerobnu aktivnost prema smernicama za fizički aktivnost odraslih u SAD.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Ove smernice navode da većina zdravstenih benefita vežbanja se javlja najmanje posle 150 minuta umerene fizičke aktivnosti svake nedelje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Jedna od objavljenih studija tokom septembra meseca 2017. godine naglašava da vežbanje po 30 minuta 5 puta nedeljno, može da prevenira 1 u 12 smrtnih isoda i 1 u 20 slučajeva kardiovaskularnih oboljenja, uključujući srčani udar, srčano popuštanje i šlog. U idealnom svetu, svako bi se trudio da postigne i prevaziđe ove preporučene kriterijume za fizičku aktivnost kako bi poboljšao svoje zdravstveno stanje i ostao u formi. Za one koji su prezauzeti ili imaju previše obaveza (ili izgovora) da se uklope u 150 minuta, dosta skorije objavljenih studija ističe da čak i manja fizička aktivnost može imati pozitivan uticaj na zdravstveno stanje. Studije pokazuju da je, u poređenju sa neaktivnošću, šetnja od svega 2 sata nedeljno povezana sa smanjenim rizikom od većine uzročnika mortaliteta (smrtnosti). Šta više, svega jedan sat vežbanja nedeljno može da prevenira depresiju, a svega 20 minuta vežbanja smanjuje telesni inflamatorni odgovor.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Bez obzira na to koliko vremena možete da posvetite vežbanju, i ako je to i makar minimalno, može imati izvestan benefit. Redovno vežbanje koje odgovara smernicama ili ih prevazilazi može da Vam pruži još više pozitivnog učinka na zdravstveno stanje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 18pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Može li povremeni post rešiti pitanje gojaznosti?</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Pored različitih dijeta i saveta o redovnom vežbanju, strategije za gubitak kilograma su takođe bili popularna tema tokom 2017. godine, naravno kao podrška u borbi protiv gojaznosti. Jedna od najčitanijih i tema se najviše komentara je bila ona u kojoj se govorilo o povremenom postu, kao vidu dijete. Ovaj tip dijete pokazao se da pruža brojne benefite, poput smanjenja oksidativnog stresa i inflmacije, protekcije nervnih ćelija od određenih tipova oštećenja, usporava starenje, i smanjuje rizik od određenih oboljenja vezanih starosnu dob. Oktobra meseca 2017. godine, grupa naučnika sa Univerziteta u Torontu, Kanada, objavila je istraživanje koje se bavilo ispitivanjem molekularnih promena kod povremenog posta. Naravno, istraživanje je sprovedeno na miševima, koji su podeljeni u dve grpe, pri čemu je grupa sa povremenim postom dobijala hranu 2 dana zaredom, pa potom nije dobijala hranu jedan dan (post), a kontrolna grupa je hranjena svakodnevno. Ovakav vid ishrane je traja 4 meseca, pri čemu su miševi konzumirali istu količinu kalorija. Na kraju ovo istraživanja, miševi koji su ,,postili’’ su imali značajno manju težinu od kontrolne grupe. Šta više, među miševima koji su ,,postili’’, metabolizam glukoze je bio stabilniji, jetra značajno zdravija, i imali su značajno manji procenat belog masnog tkiva. Kada su slično istraživanje sproveli na gojaznim miševima, istraživači su primetili slične benefite posle svega 6 nedelja od povremenog ,,posta’’. Primećeno je da se tokom ,,posta’’ povećavala koncentracija vaskularnog faktora rasta, koji doprinosi formiranju krvnih sudova i oslobađanju antiinflamatornih makrofaga. Sve ovo omogućuje da ćelija troši masti.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 18pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Napredak u istraživanju karcinoma</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Svake godine gotovo na stotine istraživačih radova se objavi sa temom karcinoma. Naravno i 2017. godina nije izuzetak. Kao i prethodnih godina bilo je fascinantnih pokušaja u cilju iznalaženja novih strategija u prevenciji i lečenju karcinoma. Samo u SAD oko 1,6 miliona novih slučajeva karcinoma se beleži svake godine, a oko 600.000 ljudi umire. Iako se hemioterapija, radioterapija i imunoterapija obično koriste u borbi protiv karcinoma, moramo istaći da, ipak, ovi oblici terapije nemaju efekta baš na svakog pacijenta. Naučnici kontinuirano ispituju najefikasnije metode u borbi sa karcinomskim ćelijama, a nekoliko metoda je u posledjih godinu dana vrlo značajno. Od nekolicine ovih metoda dve su uspele da podstaknu sistemski imunski odgovor na borbu protiv karcinoma.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">U naučnom časopisu <em>Science Translational Medicine</em> objavljeno je istraživanje koje ukazuje da poliovirus ubija ćelije raka i inhibiše tumorski rast. Još jedna od tehnika ubijanja kancerskih ćelija najavljuje da je više nego efikasnija u poređenju sa konvencionalnim terapijama, tzv. proces nazvan kaspaza-nezavisna ćelijska smrt (CICD). Kako ćelije raka umiru od CICD, imunski sistem deluje tako da napada sve one koje su preostale a uspele su da izbegnu CICD. Ova metoda je testirana u laboratorijskim uslovima na kolorektalni karcinom i pokazala se efikasnom, tj. gotovo sve karcinomske ćelije su ubijene.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Jedna iznenađujuća vest ove godine jeste da je vitamin C skoro 10 puta efektivniji nego eksperimentalni lekovi na preveniranje formiranja karcinomskih stem ćelija.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Karcinomske ćelije odlikuje sposobnost metastaziranja, i to predstavlja jednu od prepreka u tretmanu karcinoma. Tokom 2017. godine istraživači su steklini novi uvid u to kako metastaziranje može biti stopirano.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Metabolit zvan 20-HETE je targetiran kao značajan u prevenciji širenja karcinoma. On snabdeva karcinom svime što mu je neophodno kako bi metastazirao. Jedna od studija objavljenih u <em>PLOS ONE</em> sa miševima koji imaju kacinomske ćeliju u mamarnom masnom tkivu pokazala je da injekcija molekule zvane HET0016 inhibira akciju 20-HETE i prevenira karcinomske ćelije da se slobodno kreću unutar 48 časova. Takođe druga istraživanja obelodanila su broj mutacija potrebnih da se karcinomo pojavi kao i 27 novih gena koji mogu zaustaviti karcinom u njegovim putevima.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 18pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Usporavanje starenja</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Naučnici i dalje tragaju za eliksirom mladosti i života, a ove godine takođe je u epicentru zbivanja bilo usporavanje procesa starenja. U stvari, u studiji objavljenoj u<em> BMC Cell Biology</em> ukazuje se na to da hemikalija slična resveratrolu &#8211; supstanca koju nalazimo u crnoj čokoladi i crvenom vinu &#8211; može podmladiti stare ćelije. Supstanca čini ne samo straije ćelije mlađim, već im omogućuje da se dele poput mlažih ćelija. </span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><br><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Jula meseca 2017. godine grupa naučnika sa<em> Albert Einstein College of Medicine</em> u Njujorku, SAD, istraživala je da li stem ćelije iz hipotalamusa mogu imati ulogu u ljudskom starenju. Moždane stem ćelije tokom vremena propadaju, što utiče i na brzinu procesa starenja. Grupa naučnika je otkrila da dodavanjem novih stem ćelija u regiju hipotalamusa miševa, možemo usporiti proces starenja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 18pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Na korak bliže od preokreta u MS</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Multipla skreloza(MS) je potencijalno onesposobljavajuća autoimuna bolest koja globalno zahvata oko 2,3 miliona ljudi. Kod MS, imunski sistem napada omotače nerava, što dovodi do problema u komunikaciji (prenošenju signala) između mozga i ostatka tela. Trenutni terapijski protokoli se fokusiraju na to da preveniraju dalja oštećenja imunskog sistema, ali, za sada, nijedan lek nije dostupan koji bi potpomogao obnavljanje mijelina. Otrivanje terapije koja bi potpomogla obnavljanje oštećenog mijelina bila bi veliki iskorak u istraživanju MS, a prema objavljenim studijama tokom 2017, čini se, da smo na krak od toga.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Studija objavljenja u <em>The Lancet</em> oktobra meseca istraživala je efekte antialergijskog leka <em>clemastine fumarate</em> kod osoba sa dugogodišnjom MS. Ukratko, <em>clemastine fumarate</em> popravlja funkciju nervnog sistema povećavajući brzinu prenosa nervnog signala između oka i mozga. Takođe postoje i jasna uverenja da se može javiti i re-mijelinizacija.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Jedna od kliničkih studija iz Denvera, SAD, ukazuje na to da se dugotrajna remisija može postići resetovanjem imunskog sistema. Osobe sa dužim relapsima MS tretirane se visokim dozama hemioterapije i transplantacije stem ćelijama. Nakon 5 godina tretmana gotovo 70% njih je i dalje u remisiji bez relapsa, progresivne onesposobljenosti ili novih moždanih lezija.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 18pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Smanjenje rizika od šećerne bolesti</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Vredno pominjanja je i vest da se rizik od šećerne bolesti (dijabetesa) može smanjiti sa nečim što je relativno jednostavno a to je uzimanje dovoljno vitamina D i omega-6. Istraživanje objavljeno oktobra meseca ukazalo je da deca podložna tipu 1 dijabetesa mogu smanjiti rizik od dijabeta uzimanjem dovoljnih količina vitamina D, koji je takođe prisutan u ribi, siru, žumancetu. Analiza oko 40.000 odraslih osoba koji konzumiraju dijetu bogatu omega-6 ukazuje da se rizik od dijabetesa tipa 2 smanjuje za oko 35%.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 18pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Može li se Alchajmer prevenirati?</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Iako je očigledno mala verovatnoća da postojijedna metoda u preveniraju Alchajmerove bolesti, otkrivanje faktora rizika za Alchajmerovu bolest omogućava istraživačima da odrede načine na koje ljudi mogu smanjiti rizik od tog stanja. Istraživači iz Velike Britanije i Švajcarske izumeli su vakcinu koja može prevenirati Alchajmerovu bolest. Na modelu miša sa Alchajmerovom bolešću, vakcina je podigla nivo antitela za koje se smatra da štite od neuroloških oboljenja. Čitav set studija ispitivao je uticaje zeleong čaja, jagoda, maslilnovog ulja u borbi protiv Alchajmera. Polifenol zelenog čaja epigallocatechin gallate učestviuje u zaustavljanju formiranja beta-amiloidnih plakova, koji su prisutni u Alchajmerovoj bolesti. Komponenta jagoda, fisetin, može prevenirati neurološka oboljenja povezana sa starosnim dobom pacijenata, poput Alchajmera, i to zaustavljanjem stresa, inflamacije i kognitivnog propadanja. Studija objavljena u časopisu <em>Annals of Clinical and Translational Neurology</em> ukazuje da maslinovo ulje može imati protektivan uticaj na određene regije mozga (uključene u komunikaciju među neuronima).</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 24pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Porast editovanja gena</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Editovanje gena je takođe bila vrlo interesantna oblast u 2017. godini. Različiti istraživački timovi su eksperimentisali sa editovanjem gena proteklih godina u cilju eliminacije genskih mutacija kao uzročnika bolesti.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Avgusta meseca objavljeno je istraživanje internacionalne grupe istraživača koji su napravili značajan pomak u oblasti editovanja gena. Po prvi put, naučnici su koristili editovanje gena kako bi ispravili određene mutacije u humanom embrionu: eksperiment koji je bio uspešan i označen kao značajan iskorak napred u prevenciji naslednih bolesti.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Takođe, tokom godine naučnici su napravili značajne korake i u HIV-1 infekciji i <em>Huntington</em>-ovoj bolesti, naravno koristeći ovaj snažan alat u editovanju gena na modelima miševa.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 18pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Potencijalna terapija depresije</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Dosadašnji vidovi terapije depresije koncentrišu se na razgovoru, poput kognitivne rerapije, i lekovima kao što su SSRI (selektivni inhibitori preuzimanja serotonina). Studija objavljena u <em>Psychotherapy and Psychosomatics</em> pozabavila se time koliko dobro savremeni terapijski protokoli za depresiju zaista i funkcionišu i imaju efekta, te došla do zaključka da iako terapija ima pozitivnog kratkoročnog benefita, na duže staze, može doći do egzacerbacije depresije. Ukolilko trenutne terapijske opcije nisu odogovor na depresiju, šta onda jeste??? Istraživači su ispitivali poslednjih godinu dana veći broj potencijalnih terapijskih strategija za depresiju. Individue koje ne reaguju na konvencionalne terapijske protokole, na primer, mogu naći psihoaktivnu supstancu u pečurkama kao korisnu, navodi se u jednom istraživanju Imperial College London, Velika Britanija. Jedna japanska studija kaže da korišćenje niskokaloričnih proizvoda, u odnosu na visokokalorične, može držati simptome pod kontrolom. Ima studija koje naglašavaju da svega jedan sat vežbanja nedeljno značajno štiti od depresije, nezavisno od intenziteta, kao i da joga može značajno smanjti simptome ovog oboljenja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 24pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Istraživanje efekata marihuane</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Tokom 2017. godine marihuana je podstakla debate i diskusije naučnika, sa ispitivanjem pozitivnih i negativnih efekata. Dok su kanabinoidi &#8211; aktivna komponenta marihuane &#8211; prihvaćani kao mogući tretman u prevenciji migrena, kod kognitivnog propadanja, kod određenih oblika shizofrenije i epilepsije, s druge strane naučnici takođe ističu i veli broj neželjenih efekata. Pa čak imamo istraživanje sa Univerziteta u Tsukuba, Japan koje navodi da kanabinoidi mogu čak i aktivirati epileptične napade. Takođe, studije su navodile da marihuana može biti gora nego pušenje po srčano zdravlje i da može voditi većem riziku od psihoza kod tinejdžera, kao i povećanju rizika za srčano popuštanje i šlogu.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Ovim možemo privesti kraju kratki pregled medicinskih istraživanja koja su obeležila 2017.godinu. Nesumnjivo je da će 2018. godina biti puta intriga, debata i otrkića. Trudićemo se da našim čitaocima prenesemo sva relevantna medicinska dostignuća i tokom 2018. godine.</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 18pt;"><strong>ŽELIMO VAM SREĆNE NOVOGODIŠNJE I BOŽIĆNE PRAZNIKE!</strong></span></p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/medicinske-vesti-u-2017-godini-pregled/">Medicinske vesti u 2017. godini &#8211; pregled</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/medicinske-vesti-u-2017-godini-pregled/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nova kombinacija lekova kao pomoć starijima koji pate od kliničke depresije</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/nova-kombinacija-lekova-kao-pomoc-starijima-koji-pate-od-klinicke-depresije/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/nova-kombinacija-lekova-kao-pomoc-starijima-koji-pate-od-klinicke-depresije/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Angloland]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 22 Oct 2015 14:06:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Duševne bolesti i stanja, bolesti zavisnosti (Psihijatrija)]]></category>
		<category><![CDATA[antidepresiv]]></category>
		<category><![CDATA[aripiprazol]]></category>
		<category><![CDATA[depresija]]></category>
		<category><![CDATA[lancet]]></category>
		<category><![CDATA[lekovi]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/dusevne-bolesti-i-stanja-bolesti-zavisnosti-psihijatrija/nova-kombinacija-lekova-kao-pomoc-starijima-koji-pate-od-klinicke-depresije/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Novo kliničko testiranje je pokazalo da kombinovanje antidepresiva sa antipsihotičkim lekovima može poboljšati stanje kliničke depresije&#160;kod starijih odraslih pacijenata, kod kojih nema reakcije na redovno lečenje. Oko polovine starijih odraslih pacijenata sa dijagnostifikovanom kliničkom depresijom neće reagovati na standardne lekove.Studija, objavljena u&#160;The Lancet, može da donese nadu milionima koji pate od depresije, čiji simptomi se [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/nova-kombinacija-lekova-kao-pomoc-starijima-koji-pate-od-klinicke-depresije/">Nova kombinacija lekova kao pomoć starijima koji pate od kliničke depresije</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Novo kliničko testiranje je pokazalo da kombinovanje antidepresiva sa antipsihotičkim lekovima može poboljšati stanje kliničke <a href="https://www.svetmedicine.com/depresija/">depresije</a>&nbsp;kod starijih odraslih pacijenata, kod kojih nema reakcije na redovno lečenje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Oko polovine starijih odraslih pacijenata sa dijagnostifikovanom kliničkom depresijom neće reagovati na standardne lekove.</span><br><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Studija, objavljena u&nbsp;<em>The Lancet</em>, može da donese nadu milionima koji pate od depresije, čiji simptomi se nisu poboljšali iako su uzimali antidepresive.&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&#8221;<em>Mi znamo da kod starijih odraslih koji pate od depresije, oko polovine neće reagovati na medikamente</em>” kaže prvi autor&nbsp;<em>Dr Eric J. Lenze</em>, profesor psihijatrije na&nbsp;<em>Washington University</em>&nbsp;u&nbsp;<em>St. Louis-</em>u,&nbsp;<em>SAD</em>. “&nbsp;<em>Oni možda imaju minimalnu reakciju, ali će i dalje biti u depresiji. Pitanje koje smo želeli da postavimo je bilo da li postoji išta što mi možemo učiniti za njih</em>”</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Studija sprovedena 2007. godine otkrila je od 39 miliona starijih odraslih u SAD, oko 7 miliona pati od kliničke depresije. Štaviše, 90% nije primalo neophodnu negu, dok je 78% verovalo da ne dobija tretman uopšte.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija koja se ne leči može skupo da košta. Ne samo da stariji odrasli koji pate od depresije potroše gotovo dva puta više na zdravstvenu negu, nego oni bez te bolesti, već se depresija povezuje sa povećanim rizikom od demencije.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prethodno istraživanje je pokazalo da prepisivanje niske doze antipsihotičkog leka&nbsp;<em>aripiprazole</em>&nbsp;zajedno sa antidepresivima efektivno u ublažavanju depresije kod značajnog broja mlađih pacijenata sa depresijom, čiji simptomi nisu bili ublaženi isključivo antidepresivima.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kombinacija je takođe umanjila verovatnoću da mlađi pacijenti imaju suicidalne misli. Ova potonja primedba je naročito vezana za starije odrasle, uzevši u obzir da je stopa suicida među ljudima preko 75 godina starosti viša nego u bilo kojoj drugoj starosnoj dobi.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span class="bg-warning" style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ukratko o depresiji</span></strong></em></p>



<ul class="wp-block-list"><li class="bg-warning" style="text-align: justify;"><em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Oko 6.7 % odraslih u SAD dožive velike depresivne poremećaje.&nbsp;</span></em></li><li class="bg-warning" style="text-align: justify;"><em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Žene su 70 % sklonije da dožive depresiju nego muškarci.&nbsp;</span></em></li><li class="bg-warning" style="text-align: justify;"><em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Postoji nekoliko različitih tipova depresivnog poremećaja, uključujući veliku <a href="https://www.svetmedicine.com/depresija/">depresiju</a>, <a href="https://www.svetmedicine.com/sezonski-afektivni-poremecaj-sap/">Sezonski afektivni poremećaj &#8211; SAP</a> i <a href="https://www.svetmedicine.com/bipolarni-poremecaj/">Bipolarni poremećaj</a>.</span></em></li></ul>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kombinacija dva leka testirana na placebo i antidepresive</span></strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Medjutim,&nbsp;<em>Dr Lenze</em>&nbsp;navodi da je važno da se upamti da stariji odrasli možda ne mogu da reaguju na lekove na isti način kao mlađi odrasli.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&#8221;<em>Postoje promene u mozgu i telu koje su vezane za proces starenja koje ukazuju da izvesni tipovi lečenja mogu da funkcionišu drugačije, u smislu dobrobiti po pacijenta i nus-efekata kod starijih odraslih</em>,&#8217;’ objašnjava on. ;&#8217;’&nbsp;<em>Čak i kada strategija funkcioniše kod pacijenata u svojim tridesetim godinama, treba da se testira na pacijentima u njihovim sedamdesetim godinama pre nego se može smatrati efektivnim kod starijih pacijenata</em>.”</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Da bi se istražila efikasnost nove strategije kod starijih pacijenata, istraživači su uzeli u procenu 468 ljudi preko šezdeset godina starosti kojima je dijagnostifikovana depresija. Za početak, svaki pacijent je uzimao antidepresiv&nbsp;<em>venlafaxine</em>&nbsp;12 nedelja.&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nakon 12 nedelja, oko polovina učesnika još uvek su bili klinički depresivni. Istraživači su onda dali učesnicima, koji nisu reagovali na antidepresiv, ili&nbsp;<em>aripiprazole</em>&nbsp;ili&nbsp;<em>placebo</em>&nbsp;da uzimaju zajedno sa&nbsp;<em>venlafaxine.&nbsp;</em></span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Istraživači su otkrili da je kombinacija dva leka dovela do poboljšanja simptoma kod 44 % pacijenata koji nisu reagovali na&nbsp;<em>venlafaxine</em>&nbsp;samo. U poređenju sa tim, 29 % učesnika koji su primili placebo doživeli su remisiju svoje depresije.&nbsp;</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Otkrića studije hvaljena kao ‘veliki napredak’</span></strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Koautor studije&nbsp;<em>Dr Charles F. Reynolds III</em>, gerijatrijski psihijatar na&nbsp;<em>University of Pittsburgh, USA</em>, opisuje studiju kao veliki napredak zasnovan na dokazima, a koja ide u prilog brizi za starije odrasle koji pate od depresije. On dodaje: </span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">“<em>Objavljujući naša otkrića u časopisu&nbsp;The Lancet, posebno se nadamo da ćemo dopreti do lekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji pružaju veći deo lečenja starijih odraslih sa depresijom. Savršen stepen sigurnosti i tolerabilnosti u profilu&nbsp;aripiprazola&nbsp;kao i njegova efikasnost bi trebalo da podrže njegovu upotrebu u primarnoj nezi sa odgovarajućim medicinskim nadzorom</em>. “&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Iako su primećeni jedan do dva neželjena efekta kod nekih pacijenata koji su primili kombinaciju dva leka – nemir i ukočenost &#8211; oni su tipično blagi i kratkotrajni. Istrazivači veruju da potencijalne dobrobiti od ovog novog lečenja nadmašuju propratne neželjene efekte.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nakon njihovog otkrića, istrazivači se sada nadaju da će naći način da razlikuju koji pacijenti će verovatno imati dobrobiti od ovog novog vida lečenja.&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Jedna stvar koju vidimo kao kritičnu za naše buduće istraživanje će biti da se pokuša da se bolje razumeju faktori koji utiču na to da ljudi reaguju na specifične vidove lečenja koji možda neće pomoći drugima. “ <em>Dr Lenze</em> zaključuje.<br></span><br><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kombinovanje različitih lekova nekada može da bude rizična strategija lečenja. Ranije je objavljena studija koja sugeriše da se koristeći antidepresivi zajedno sa nesteroidnim antiinflamatornim lekovima – koji je uobičajeni vid lekova protiv bolova &#8211; može uvećati rizik od krvarenja.</span></p>



<p class="has-text-align-right wp-block-paragraph"><em>autor: James McIntosh&nbsp;</em><br><em>preuzeto sa Medical News Today</em><br><em>prevod <a href="http://www.angloland.rs/" target="_blank" rel="nofollow noopener">www.angloland.rs</a></em></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="alignright"><a href="http://www.angloland.rs" target="_blank" rel="nofollow noopener"><img decoding="async" width="200" height="200" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2014/09/angloland-logo.jpg" alt="" class="wp-image-981" srcset="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2014/09/angloland-logo.jpg 200w, https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2014/09/angloland-logo-150x150.jpg 150w" sizes="(max-width: 200px) 100vw, 200px" /></a></figure></div>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/nova-kombinacija-lekova-kao-pomoc-starijima-koji-pate-od-klinicke-depresije/">Nova kombinacija lekova kao pomoć starijima koji pate od kliničke depresije</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/nova-kombinacija-lekova-kao-pomoc-starijima-koji-pate-od-klinicke-depresije/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako prepoznati depresiju?</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/kako-prepoznati-depresiju/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/kako-prepoznati-depresiju/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Svet Medicine]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 21 Sep 2014 11:41:53 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Duševne bolesti i stanja, bolesti zavisnosti (Psihijatrija)]]></category>
		<category><![CDATA[depresija]]></category>
		<category><![CDATA[distimija]]></category>
		<category><![CDATA[lecenje]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatrija]]></category>
		<category><![CDATA[psihoterapija]]></category>
		<category><![CDATA[terapija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/dusevne-bolesti-i-stanja-bolesti-zavisnosti-psihijatrija/kako-prepoznati-depresiju/</guid>

					<description><![CDATA[<p>&#160;Depresija je poremećaj nagona za životom. Nagon za životom je psihička funkcija koja definiše doslovno volju za životom. Nagon za životom kontroliše voljni akspekt ishrane, brigu o svom zdravlju, aktivan seksualni život u okviru tehničkih opcija pojedinca i intaktnu seksualnu želju, delanje u funkciji aktiviranja pre svega čulnih, ali i duhovnih zadovoljstava. Patofiziološki, depresija podrazumeva [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/kako-prepoznati-depresiju/">Kako prepoznati depresiju?</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;<em><strong>Depresija</strong></em> je poremećaj nagona za životom. Nagon za životom je psihička funkcija koja definiše doslovno volju za životom. Nagon za životom kontroliše voljni akspekt ishrane, brigu o svom zdravlju, aktivan seksualni život u okviru tehničkih opcija pojedinca i intaktnu seksualnu želju, delanje u funkciji aktiviranja pre svega čulnih, ali i duhovnih zadovoljstava. Patofiziološki, depresija podrazumeva smanjeno lučenje serotonina i noradrenalina u mozgu i smanjenu aktivnosti dorzolateralnog („<em>egzekutivni deo</em>“), a pojačanu aktivnost ventromedijalnog („<em>emocionalni deo</em>“) dela prefrontalnog korteksa. Treba razlikovati <em><strong>distimiju</strong></em>, kao produženo nefiziološko osećanje tuge i prolongiranu fiziološku tugu od strane prave depresije.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><em style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;"><strong>Depresija</strong></em>&nbsp;može biti indukovana, reaktivna i idiopatska, što nikako ne znači da će svaki prolongirani ili intenzivni stres izazvati depresiju (<em>reaktivna</em>), da će svako emocionalno blizak depresivnoj osobi oboleti od iste (<em>indukovana</em>) niti da se depresija javlja niotkud (<em>idiopatska</em>). Istražuje se više hipoteza, ali ipak je izvesno da se radi u neurofiziološkom hemijskom poremećaju vrlo ozbiljne težine bez obzira na nivo i stadijum bolesti. Depresiju može dijagnostikovati samo iskusni psihijatar, ali ipak, postoje znaci i simptomi koji i lekara opšte prakse mogu upozoriti na istu i na osnovu njih uputiti pacijenta na pregled kod psihijatra. Od ključne je važnosti zanemariti neugodnost u tom smislu koju nameću malograđanski društveni nazori i obziri i eventualno lično nepoverenje prema praktičarima lečenja psihe i staviti zdravlje pacijenta na prvo mesto.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Znaci na koje se mora obratiti pažnja su sledeći:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Naglo gubi apetit ili mršavi, ili se, pak, pojačano goji</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Češće se rasplače sa razlogom ili bez, nego ranije</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Prijavljuje prolongirane tegobe gornjeg digestivnog trakta, posebno želuca</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Pogoršavaju mu se sipmtomi osnovne bolesti, posebno u smislu bola i drugih subjektivnih tegoba, a, pak, bez vidljivog kliničkog supstrata kao potencijalni uzrok istom</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Donosi impulsive, kategoričke životne odluke, pogotovo bez vidiljivog ili makar srazmerno logičnog razloga za to</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Gubi sposobnost koncentracije, što se kod nekih manifestuje skakanjem s teme na temu, a kod nekih naglom tišinom i mucanjem</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Iste ih situacije uznemiravaju većom intenzitetom i dužim trajanjem nego ranije</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Usputno nesvesno ubacuje sentence koje definišu ličnu inferiornost i nedostatak perspektive sa naglašenom dozom pomirenosti i ubeđenosti</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Odbijaju pomoć i asistenciju koje su ranije prihvatali, a pogotovo nove, a očito egzekutivno efikasne</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Uvek biraju stagnirajuće, <em>status qvo</em> rešenje za svaki problem </span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Prestane da vodi brigu o estetskom i društvenom aspekt svoje ličnosti</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nekoliko, a pogotovo svi od ovih znakova moraju alarmirati lekara opšte prakse na reakciju, a iako pravo na odluku da li će se povinovati savetu svog lekara svakako pripada isključivo pacijentu, neophodno je imati u vidu naglašeno autodestruktivno ponašanje kod depresivnih pacijenata, gde je osnova patologije upravo u odbijanju blagostanja, u ovom konkretnom slučaju, pomoći. Neophodno je napomenuti da se depresija nipošto ne leči samostalno, da se pacijenti ni pod kojim okolnostima ne upućuju na kurseve samopomoći koji služe zdravim licima da unaprede svoj psihički status i jako su opasni za ljude deviranog intrapsihičkog stanja. </span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ne postoji situacija u kome je pacijent sam sebi pomogao, samo situacije gde se ili uopšte i nije radilo o depresiji kao takvoj ili gde je pacijent zanemario svoje tegobe usled privremenog ili prividnog olakšanja koje je došlo iz drugih razloga, a nije bilo nikoga da dijagnostikuje pravo stanje stvari ili je, pak, apel tog lica zanemaren. </span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><em style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;"><strong>Depresija</strong></em>&nbsp;se leči medikametnozno ili psihoterapijom, pre svega interpersonalnom ili kognitivno-bihejvioralnom terapijom. Lekovi su prvi izbor iz čisto ekonomskih razloga, a psihoterapija dokazano poboljšava neurohemijski status bolje nego trenutno dostupni lekovi. </span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Definitivna dijagnoza, kao i izbor terapije su na psihijatru, a lekar opšte prakse je učinio veliku stvar samo na vreme prepoznavši makar neke simptome i napisavši uput za psihijatrijski pregled.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/kako-prepoznati-depresiju/">Kako prepoznati depresiju?</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/kako-prepoznati-depresiju/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Bipolarni poremećaj</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/bipolarni-poremecaj/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/bipolarni-poremecaj/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Svet Medicine]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 21 May 2012 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Duševne bolesti i stanja, bolesti zavisnosti (Psihijatrija)]]></category>
		<category><![CDATA[anksiolitik]]></category>
		<category><![CDATA[antidepresivi]]></category>
		<category><![CDATA[antipsihotici]]></category>
		<category><![CDATA[bipolarni]]></category>
		<category><![CDATA[depresija]]></category>
		<category><![CDATA[manija]]></category>
		<category><![CDATA[poremecaj]]></category>
		<category><![CDATA[psiha]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatrija]]></category>
		<category><![CDATA[psihoterapija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/dusevne-bolesti-i-stanja-bolesti-zavisnosti-psihijatrija/bipolarni-poremecaj/</guid>

					<description><![CDATA[<p>&#160;Svi mi smo ponekad uzbuđeni zbog novih ideja, strasno težimo svojim ciljevima, želimo da se zabavljamo s prijateljima i da potpuno uživamo u životu. Ima i perioda kada smo tužni, kada se povlačimo u usamljeno razmišljanje. Kod ljudi sa afektivnim bipolarnim poremećajem ova osećanja mogu da budu vratolomna vožnja sa divljim usponima i razarajućim padovima. [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/bipolarni-poremecaj/">Bipolarni poremećaj</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Svi mi smo ponekad uzbuđeni zbog novih ideja, strasno težimo svojim ciljevima, želimo da se zabavljamo s prijateljima i da potpuno uživamo u životu. Ima i perioda kada smo tužni, kada se povlačimo u usamljeno razmišljanje. Kod ljudi sa afektivnim bipolarnim poremećajem ova osećanja mogu da budu vratolomna vožnja sa divljim usponima i razarajućim padovima.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"> <span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kao i depresija, bipolarni poremećaj može biti različitog stepena težine. U svojoj blažoj formi bipolarni poremećaj se naziva &#8221;hipo-manija&#8221;. Kada simptomi postanu srednje težine ili teški i kad počnu negativno da utiču na sposobnost funkcionisanja osobe, onda govorimo o maničnoj depresiji ili afektivnom bipolarnom poremećaju.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bipolarni poremećaj je potencijalno ozbiljna, onesposobljavajuća bolest, koja utiče na to kako se osećate, razmišljate, i na kraju kako se ponašate. Simptomi mogu da budu jako izraženi i mogu značajno da utiču na socijalno i profesionalno funkcionisanje pojedinca. Bipolarni poremećaj je razarajuća bolest koja se teško može prevazići bez medicinskog tretmana. Nelečena bolest može potrajati nedeljama, mesecima ili čak godinama, i razarajuće uticati na poslovne ili privatne odnose. Za neke, periodi između epizoda bolesti mogu da budu normalni i produktivni. Ipak, istraživanja pokazuju da će, ako se bolest ne leči, učestalost i težina ovih stanja vremenom rasti.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kod svake osobe broj i pravilo pojavljivanja epizoda su različiti i jedinstveni. Kod nekih ljudi izraženo je pravilo pojavljivanja zavisno od godišnjeg doba, kod nekih je broj maničnih epizoda veći od broja depresivnih, a kod nekoga epizoda se ponavlja svakih par godina. Razumevanje pravila po kome se bolest ponavlja pomoćiće vam da je predvidite i lakše kontrolišete.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Lek za bipolarni poremećaj ne postoji. Ipak, sa preciznom dijagnozom, odgovarajućom terapijom lekovima, podrškom i razumevanjem znakova i simptoma bolesti, možete da naučite kako da preduzmete mere za njihovo korigovanje, kako da ih uspešno kontrolišete i živite produktivano sa svojom bolešću.</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;<span style="font-size: 14pt;">SIMPTOMI I ZNACI&nbsp;</span></span></strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"> </span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Svako ko boluje od bipolarnog poremećaja doživljava ga na sopstven i jedinstven način. Ipak, navedeni znaci i simptomi su najčešće bili prijavljivani od strane pogođenih i zbog toga se koriste u dijagnosticiranju bipolarnog afektivnog poremećaja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Manična faza</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Rana faza (hipo manija) obično počinje pojačanim osećajem zadovoljstva, samopouzdanja, društvenosti, kreativnosti i energije. U ovoj fazi ljudi sa bipolarnim poremećajem su vrlo produktivni na poslu, kreativni, socijalno privlačni i zabavni za društvo. Zbog zadovoljstva koje pruža ova faza bolesti mnogi ne žele da potraže lekarsku pomoć.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Na žalost, ova faza brzo može da eskalira u razbuktalu maniju. Tokom sledeće faze ljudi pretežno postaju euforični, uvek previše energični i negiraju da nešto sa njima nije u redu. Loše rasuđuju, impulsivno se ponašaju, postaju besni, razdražljivi i svadljivi ako im se neko suprotstavi. Drugi, koji ih poznaju, videće da njihovo ponašanje ne odgovara njihovom karakteru.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Da bi se dijagnosticirala manična epizoda, najmanje četri i više od sledećih simptoma moraju biti izraženi tokom najmanje nedelju dana, i to do tačke kad negativno utiču na svakodnevni život:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osoba vrlo malo ili uopšte ne spava, a i pored toga ima ogromnu energiju i snagu;<br></span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Govori toliko brzo da drugi ne mogu da isprate njeno razmišljanje;<br></span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Misli se toliko brzo smenjuju da to otežava koncentraciju i pamćenje ideja;<br></span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Lako im se ometa koncentracija skakanjem misli sa jedne ideje na drugu;<br></span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Preterano su pokretni, što je uočljivo i ljudima oko njih;<br></span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pokazuju prenaglašeno osećanje velike snage, veličine i naročite važnosti;<br></span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pojačano upražnjavanje aktivnosti koje donose zadovoljstvo. Nestrpljivo delovanje bez razmišljanja o posledicama &#8211; kao na primer &#8211; trošenje novca preko svojih mogućnosti, neadekvatne i indiskretne seksualne aktivnosti, povlačenje budalastih koraka u poslu.<br></span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">U svojoj najtežoj formi kod manije se može pojaviti i gubljenje smisla za realnost sa psihotičnim simptomima kao što su slušanje ili viđenje stvari koje u realnosti ne postoje (halucinacije) ili javljanje fiksiranih neosnovanih verovanja da je osoba Mesija ili da je obdarena nadljudskim moćima (sumanute ideje).</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresivna faza</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&#8220;Koj bi gori, sad je doli&#8221;&#8230; i bez medicinske pomoći. Manična faza obično rezultira potpunim fizičkim i emocionalnim kolapsom u obliku bolne depresije koja obično sledi. U fazi depresije, znaci i simptomi traju više od dve nedelje, većim delom vremena i smanjuju mogućnost normalnog funkcionisanja. Oni uključuju:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Uporno osećanje tuge, uznemirenosti, krivice i beznađa;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Gubitak interesa za aktivnosti koje su ranije donosile zadovoljstvo;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Smetnje u spavanju sa iscepkanim snom ili preteranim spavanjem;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Promene u apetitu, gubitak težine ili gojenje;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Hronični umor i nezainteresovanost;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Problemi s pamćenjem, koncentracijom i oranizovanjem misli;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Brojne fizičke smetnje i bolovi u telu bez nekog vidljivog razloga;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Misli o bezvrednosti i samoubistvu koje se ponavljaju.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kombinovano stanje</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Neki ljudi doživljavanju i manične i depresivne simptome u isto vreme, ili se oni smenjuju tokom dana. U jednom trenutku, puni ste energije i optimizma, a u sledećem ste bačeni u beznađe i očaj.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="300" height="238" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/bipolarni2.jpg" alt="" class="wp-image-382"/></figure></div>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"></span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph"> <strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">ŠTA JE UZROK AFEKTIVNOM BIPOLARNOM POREMEĆAJU?</span></strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"> <span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Niko nije sasvim siguran šta to prouzrokuje bipolarni poremećaj ili maničnu depresiju. Ona nije posledica lošeg vaspitanja ili posedica poremećaja ličnosti, moralne slabosti ili lošeg karaktera. Ima snažnih pokazatelja da, zato što se bipolarni poremećaj javlja i provlači kroz generacije porodica, ima genetsku osnovu. Kod osoba sa maničnom depresijom, otkriveno je da u 60 % slučajeva, u porodici je već postojao ovaj poremećaj. U istraživanjima je izdvojeno nekoliko specifičnih gena koji mogu biti odgovorni za regulaciju neurotransmitera. Ovo će potencijalno unaprediti lečenje i mogućnost oporavka.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kao kod mnogih drugih bolesti (npr. bolesti srca), jedna teorija kaže da kod osoba koje su genetski &#8221;osetljive&#8221; ova bolest se može ispoljiti tokom stresnih perioda. Mozak ljudi sa bipolarnim poremećajem je izgleda osetljiviji na emocionalni ili fizički stres i ima smetnje u prenošenju nervnih impulsa koji normalno vraćaju mir i spokoj. Kroz osetljivu igru neuro-hemijskih supstanci u mozgu, mi regulišemo svoje raspoloženje, spavanje i apetit. Nedostatak sna, raskidanje važnih veza i odnosa, promene u ustaljenom načinu života (čak i pozitivne, kao na primer polazak na fakultet) ili preterana stimulacija, mogu da prouzrokuju hemijski disbalans koji onda inicira maničnu epizodu.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Lečenje na duge staze, za bipolarni poremećaj znači pre svega uzimanje lekova za povraćaj normalih funkcija mozga i prihvatanje novih navika da bi se obezbedio zdrav životni stil.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Za razliku od depresije, bipolarni poremećaj je jednako zastupljen i kod žena i kod muškaraca. Procenjeno je da 1-2 % odraslih biva pogođeno ovim poremećajem.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bipolarni poremećaj se javlja obično u ranoj adolescenciji i do ranih 30-ih godina, iako će i mali broj dece razviti ovaj poremećaj. Shodno tome, znaci i simptomi pojačane energije, seksualne aktivnosti ili razdražljivosti mogu biti zamenjeni pubertetskim buntom ili adolescentskim besom i zbog toga dovesti do ne postavljanja dijagnoze. Česta je pojava da ljudi sa ovim poremećajem posete 3 doktora i da im treba 8 godina pre nego što utvrde pravu dijagnozu. Uzimajući u obzir visok stepen samoubistava u ovoj grupi, ne postavljanje dijagnoze ima veoma teške posledice.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ako se ovaj poremećaj javi kasnije (posle 50. godine) onda je mnogo verovatnije da je prouzrokovan zloupotrebom alkohola, droga, steroida ili lekova, ili je znak neke druge bolesti kao što su sistemske bolesti vezivnog tkiva ili poremećaji funkcija endokrinih žlezda.</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">KAKO SE USPOSTAVLJA DIJAGNOZA BIPOLARNOG POREMEĆAJA?</span></strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Mnogi ljudi sa maničnom depresijom izveštavaju da su znali da &#8221;nešto nije u redu&#8221; mnogo pre nego što su potražili pomoć. Često prijatelji i porodica utiču na osobu da potraži pomoć zbog toga što su zabrinuti zbog njenog promenljivog ponašanja. Ljudi retko traže pomoć kada su u maničnoj fazi zbog toga što im je zabavna, iako porodica i prijatelji mogu da ne dele sa njima to mišljenje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresivna faza je nasuprot tome emocionalno bolna i ljudi će potražiti pomoć kod lekara. Ovo može da dovede do pogrešne dijagnoze unipolarne depresije. Korišćenje antidepresiva može da prouzrokuje javljanje manične epizode, koje onda uvek ukazuje na postojanje &#8221;bipolarnog&#8221; poremećaja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kao i kod depresije, ne postoji laboratorijski test, rendgenski snimak ili snimak mozga koji može da identifikuje poremećaj. Umesto toga, pažljivo se ispituje istorijat bolesti, razgovara se sa osobom kako bi se identifikovali znaci, simptomi i pravilo njihovih ponavljanja, i tako se dolazi do dijagnoze. Važno je da se bude iscrpan i iskren u davanju informacija lekaru da bi mu se pomoglo u uspostavljanju dijagnoze. Priznavanje seksualnih indiskretnosti, glupih izbora u poslu, zloupotreba droga kao što je kokain, može da budu neprijatno ali je važno za uspostavljanje dijagnoze. Često se i porodica uključuje da bi se tačno shvatilo šta je po sredi i šta se dešava.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Doktor će pitati o pojavi bolesti u porodici, uključujući i alkoholizam i samoubistvo kako bi bolje ustanovio dijagnozu. Detaljan medicinski pregled bi trebalo da se obavi da bi se isljučile svi drugi medicinski problemi koji mogu biti uzrok, kao na primer poremećaji endokrinih žlezda. Korišćenje nekih lekova koji se koriste za lečenje depresije, anksioznost ili Parkinsonova bolest, ili nedostatak vitamina B12 takođe mogu da utiču na menjanje raspoloženja. Ovo je naročito važno ako se bolest pojavi kasno (nakon 40. godine).</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">U dijagnozi se često greši. Zbog toga što se mogu pojaviti psihotični simptomi, i zbog toga što se tek u ovoj fazi bolesnik obrati za pomoć, često se dijagnosticira shizofrenija ili shizoafektivni poremećaj. Druge dijagnoze uključuju nedostatak pažnje/hiperkinetički poremećaj ili granični poremećaj ličnosti. Tačna dijagnoza je neophodna za efikasno lečenje zbog toga što je pristup lečenju ove bolesti drugačiji od pristupa lečenju shizofrenije ili unipolarnog poremećaja. U stvari, najnovija istraživanja sugerišu da lečenje antidepresivima može čak i da pogorša simptome bipolarnog poremećaja.</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">KAKAV JE TRETMAN ZA BIPOLARNI POREMEĆAJ?</span></strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osnov za svaki tretman bipolarnog poremećaja je korišćenje lekova (medikamenata) kako bi se povratilo i stabilizovalo normalno raspoloženje i funkcionisanje. Dodatno, psihoterapija, edukacija pacijenata i porodice i povezivanje sa ljudima sa sličnim problemima takođe mogu doprineti lečenju.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Odlazak u bolnicu takođe treba razmotriti kada je trpnja velika.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Lekovi</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Broj lekova koji se koriste u terapiji za bipolarni poremećaj ponekad može da izgleda prevelik. Važno je kontrolisati određene simptome a različiti lekovi se koriste za lečenje ključnih simptoma bolesti. Lekovi takođe obezbeđuju stabilizaciju raspoloženja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Može biti potrebno uzimati lekove nekoliko nedelja pre nego što oni postignu svoj puni efekat. Neki neželjeni efekti mogu da smetaju, ali nisu opasni (sušenje usta), drugi su veoma ozbiljni i ukazuju na to da treba promeniti terapiju (promene u krvnom pritisku). Razgovarajte sa svojim doktorom o lekovima. Razvijte dobru, kooperativnu, voljnu vezu sa svojim doktorom jer je takva veza od esencijalnog značaja za vaše lečenje. Za neke lekove je potrebno detaljno praćenje, pa će vaš doktor izvršiti laboratorijske analize pre nego što se otpočne sa terapijom, da bi imao osnove za praćenje toka lečenja.</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stabilizatori raspoloženja (psihostabilizatori) </span></strong></em> <p><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Mnogi ljudi će dobiti lek za stabilizaciju raspoloženja koji će predstavljati dobar osnov za prevenciju depresije i koji će ograničiti &#8216;uzlete&#8217; kod manije.</span></p>  </li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><em><strong>Antidepresivi</strong></em></span></span> <p><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nekad će lekar koristiti antidepresante za lečenje srednje teških ili teških simptoma depresije u bipolarnom poremećaju, ali ovo treba raditi s pažnjom jer postoji rizik od javljanja manične faze, a neka istraživanja pokazuju da antidepresivi mogu da dovedu i do pojave rapidnog cikličnog poremećaja.</span></p>  </li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><em><strong>Antipsihotici</strong></em></span></span> <p><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Antipsihotici se koriste kada simptomi psihoze (halucinacijie i sumanute ideje) a čine deo bipolarnog poremećaja.</span></p>  </li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><em><strong>Anksiolitici</strong></em></span></span> <p><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Benzodijazepini/anksiolitici mogu biti vrlo efikasni tokom hipomaničnih i maničnih epizoda u otklanjanju uznemirenosti.</span></p> </li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Hospitalizacija</span></strong></span><br><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolničko lečenje može biti potrebno da bi se odredili lekovi, u slučajevima kada je rizik od samoubistva veliki i da bi vas zaštitio od potencijalnih posledica poremećenog rasuđivanja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Psihoterapija</span></strong></span><br><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prihvatanje dijagnoze biporalnog poremećaja kao stanja koji će trajati celog života predstavlja veliki izazov. Podrška će vam pomoći da se prilagodite i da naučite da identifikujete rane znake bolesti, ono što izaziva ispoljavanje bolesti i pravila koja će vam pomoći da preduzmete preventivne korake i akcije za korigovanje simptoma. Učenje o prirodi poremećaja pomoćiće vam da shvatite zašto morate da nastavite sa uzimanjem lekova tokom dužeg niza godina. Psihoterapija će vam takođe pomoći da poboljšate svoje strategije za borbu protiv stresa i da kreirate sigurnu, pomažuću okolinu sa kojom ćete deliti strahove i nadanja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pomoć ljudi sa sličim problemima i samopomoć</span></strong></span><br><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Učenje o vašem poremećaju i traženje informacija i podrške o tome kako se nositi sa poremećajem raspoloženja je prepoznato kao činilac sa pozitivnim uticajem na oporavak i prevenciju ponavljanja novih epizoda.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Porodična/bračna terapija</span></strong></span><br><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Porodice su često jako pogođene prisustvom bipolarnog poremećaja. Osećanja krivice, otpora, ljutnje i frustracije su uobičajena. Zbog promena u ponašanju kod obolelih kao što su indiskrecije u seksualnom ponašanju, neumereno trošenje, budalaste odluke u poslu, bezbednost porodice može biti ugrožena. Porodicama je potrebna pomoć i zbog toga da bi naučile kako da budu podrška osobi sa poremećajem. Mnogi brakovi se razilaze zbog bipolarnog poremećaja i zbog toga je podrška porodicama takođe važna.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: medium;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;"><span lang="SL" style="color: #000066; text-align: justify; background-color: #bfdeff; font-size: 11pt; font-family: Verdana;"><em>&#8220;Centar za psihoedukaciju&#8221;</em></span></span></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;"><em>Tekst preuzet od &#8220;Kanadskog drustva za poremećaje raspoloženja&#8221; &#8211; &#8220;Mood disorders Society of Canada&#8221;</em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Vodič za samopomoć možete preuzeti sa <a href="http://www.cpe.org.yu/download/Depresija_i_bipolar_Samopomoc.zip">LINKA</a></em></p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/bipolarni-poremecaj/">Bipolarni poremećaj</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/bipolarni-poremecaj/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Depresija</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/depresija/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/depresija/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Svet Medicine]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 16 May 2012 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Duševne bolesti i stanja, bolesti zavisnosti (Psihijatrija)]]></category>
		<category><![CDATA[depresija]]></category>
		<category><![CDATA[gubitak]]></category>
		<category><![CDATA[lecenje]]></category>
		<category><![CDATA[pesimizam]]></category>
		<category><![CDATA[povlacenje]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatar]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatrija]]></category>
		<category><![CDATA[simptomi]]></category>
		<category><![CDATA[smrt]]></category>
		<category><![CDATA[tuga]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/dusevne-bolesti-i-stanja-bolesti-zavisnosti-psihijatrija/depresija/</guid>

					<description><![CDATA[<p>&#160;Svi smo mi tužni s vremena na vreme. Tuga je važan deo naših života. Ona nam pomaže da shvatimo naš unutrašnji svet, da razumemo druge ljude, obogaćuje nas i daje smisao našim životima. &#8221;Normalna&#8221; tuga dolazi sa neizbežnim gubicima i frustracijama svakodnevnog života. Nasuprot njoj, oni faktori koji karakterišu depresiju kao bolest su: težina, trajanje [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/depresija/">Depresija</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Svi smo mi tužni s vremena na vreme. Tuga je važan deo naših života. Ona nam pomaže da shvatimo naš unutrašnji svet, da razumemo druge ljude, obogaćuje nas i daje smisao našim životima. &#8221;Normalna&#8221; tuga dolazi sa neizbežnim gubicima i frustracijama svakodnevnog života. Nasuprot njoj, oni faktori koji karakterišu depresiju kao bolest su: težina, trajanje i stepen onesposobljenosti koji ta depresija može da prouzrokuje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija varira od blage do one koja je pretnja životu. Neke blage epizode depresije mogu da se razreše vremenom, menjanjem stila života ili traženjem podrške od bliskih ljudi.</span></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter"><img loading="lazy" decoding="async" width="461" height="330" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/depresija.jpg" alt="" class="wp-image-319" srcset="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/depresija.jpg 461w, https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/depresija-300x215.jpg 300w" sizes="auto, (max-width: 461px) 100vw, 461px" /></figure></div>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ipak, depresija je ozbiljna bolest koja parališe i snažno utiče na to kako se osećate, kako mislite i na kraju kako se ponašate. Depresija bez odgovarajućeg tretmana može da traje godinama i može da prouzrokuje permanentan invaliditet. To je bolan i stresan poremećaj i teško se može prevazići bez pomoći spolja. Nikakvo &#8221;prisabiranje&#8221;, odlučnost, pozitivni razgovori sa sobom, ljubav ili podrška ne mogu tada podići taman veo depresije. Takva depresija je bolest i ona zahteva lečenje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Svaka osoba depresiju doživljava na sopstveni način. Bez obzira na to, na ovde navedene znake ili simptome se ljudi obično žale, pa se zbog toga oni koriste u dijagnosticiranju depresije.</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">UOBIČAJENI ZNACI I SIMPTOMI</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Fizičke smetnje</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Promena apetita &#8211; koja rezultira gubitkom ili povećanjem telesne težine.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Smetnje pri spavanju &#8211; otežano padanje u san, isprekidan san ili predugo spavanje.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">San, kad ga ima, ne okrepljuje. Lošije se osećate ujutru nego uveče.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Smanjena energija sa osećanjem slabosti i fizičkog umora.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Neki ljudi osećaju agitiranost, uznemirenost i osećaju potrebu da se stalno kreću.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Fantomski bolovi, glavobolje, bolovi u mišićima, bez jasnog fizičkog uzroka.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Smetnje u varenju &#8211; zatvor.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Promene u mišljenju</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Misli su usporene, razmišljanje, koncentracija i pamćenje su otežani.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Donošenje odluka je teško i često se izbegava.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Opsesivne ruminacije, osećaj nadolazeće i neizbežne katastrofe.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Preobuzetost sopstvenim greškama ili manama.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Gruba samokritičnost sa preteranim i bezrazložnim samoosuđivanjem.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">U nekim ekstremnim slučajevima može se izgubiti dodir sa realnošću, čuju se glasovi (halucinacije) ili se mogu imati čudne fikcije ili sumanute ideje.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stalne misli o smrti, samoubistvu ili namerama o samopovređivanju.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Promene u osećanjima</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Gubitak interesa za aktivnosti koje su ranije bile izvor zadovoljstva.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Smanjeni interes i uživanje u seksu.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osećanja bezvrednosti, beznađa i jake krivice.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Otupljivanje ili odsustvo osećanja.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osećaj nadolazeće velike katastrofe.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Gubitak samopoštovanja.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osećanje tuge, osećanje kao &#8220;biti na dnu&#8221;.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Neobjašnjivo plakanje bez ikakavog vidljivog razloga.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Razdražljivost, nestrpljivost, bes i agresivna osećanja.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Promene u ponašanju</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Povlačenje iz društevnih, radnih i zabavnih aktivnosti.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Izbegavanje donošenja odluka.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Zanemarivanje obaveza kao što su kućni poslovi, oko kuće, plaćanje računa.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Smanjenje fizičkih aktivnosti i vežbi.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Smanjena briga o sebi što se odražava na jelo i ličnu higijenu.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Povećana upotreba alokohola, lekova prepisanih od strane lekara ili samoinicijativno uzimanih, kao i uličnih droga.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ako neko oseća simptome depresije svakodnevno i tako duže od dve nedelje odmah treba kontaktirati lekara. Važno je ne pokušavati da se dijagnoza uspostavi samostalno ili čekati da depresija prođe sama od sebe. Pažljiv medicinski pregled je izuzetno važan da bi se isključili drugi potencijalni razlozi za to kako se osoba oseća, da bi se postavila tačna dijagnoza i počelo sa programom lečenja koji će &nbsp;pomoći da se bolje oseća.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Dobra vest ja da većina ljudi koji se leče od depresije iskuse potpuni oporavak. Što se ranije počne sa lečenjem &#8211; to će oporavak biti brži i kompletniji. Bez lečenja simptomi mogu da potraju mesecima ili čak godinama, a rizik od ponovnih epizoda je veći. Nema načina da se predvidi koliko će epizoda trajati.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ono što se zna je da 15 % ljudi koji pate od depresije oduzmu sebi život. Ta činjenica govori da je smrtnost kod depresije veća nego kod raka ili bolesti srca. Depresija je bolest koja bi trebalo da se tretira sa istim stepenom ozbiljnosti i hitnosti sa kojim se tretiraju ostale bolesti opasne po ljudski život.</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">ŠTA PROUZROKUJE DEPRESIJU?</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Još uvek zasigurno ne znamo šta uzrokuje depresiju. Ipak, istraživanja pokazuju da najverovatnije postoji više od jednog uzročnika bolesti i da je kombinacija raznih faktora ta koja neke osobe čini podložnijima razvoju depresivnog poremećaja. Jedna od teorija kaže da što se više faktora iskombinuje, to rizik od razvijanja depresivnog poremećaja postaje veći.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Neki od poznatih faktora koji doprinose razvoju depresije uključuju:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Genetski faktor &#8211; u nekim porodicama se depresija češće javlja.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Medicinska istraživanja dokazuju da kod ljudi sa depresijom dolazi do hemijskog disbalansa neurotransmitera, važnog &#8221;prenosioca poruka&#8221; u mozgu.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Teško detinjstvo sa preživljenjim fizičkim ili emocionalnim zlostavljanjem, traumama ili gubitkom roditelja vezano je za veću stopu depresije.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Žene su duplo osetljivije i podložnije depresiji od muškaraca, što se moze povezati sa menstrualnim ciklusom, porođajem ili menopauzom, ukazujući na to da hormoni mogu imati ulogu u razvitku bolesti.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ima perioda u životu u kojima su pritisci porodice ili na poslu veći i tokom kojih ljudi bivaju podložniji depresiji.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija može da sledi velike gubitke kao što su gubici voljenih osoba, iznenadni gubici posla ili odlazak u penziju.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija ja takođe vezana za somatske bolesti ili hronični invaliditet.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osobine ličnosti takođe imaju važnu ulogu kod javljanja depresije. Oni koji su pesimistični i negativni u interpretaciji životnih događaja, manje prilagodljivi na promene, perfekcionisti i kojima nedostaje podrška okoline su pod većim rizikom od razvoja depresije.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Neki lekovi i ulične droge su takođe poznati kao uzročnici depresije time što remete ravnotežu važnih moždanih neurotransmitera (supstanci koje služe kao &#8221;nosioci poruka&#8221; u mozgu).</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija je češća kod onih sa malim prihodima, kod nezaposlenih, neudatih/neoženjenih ili razvedenih.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Alkohol je poznat kao depresor centralnog nervnog sistema i duža zloupotreba alkohola je vezana za veći rizik od depresije.</span></li></ul>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 14pt; color: #000000; text-decoration: underline;">KO OBOLEVA OD DEPRESIJE?</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija je bolest od koje se može razboleti svako. Ljudi svih uzrasta, svih socijalnih, ekonomskih, profesionalnih, kulturnih ili religioznih grupa mogu razviti depresiju. Osobenost depresije je ogromno osećanje izolovanosti koje ona prouzrokuje. Osećanje &#8221;usamljenosti&#8221; može da vodi osećanju sramote ili osećanju da ste nekako &#8221;drugačiji&#8221; od ostalih.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Učestalost depresije u populaciji</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">3 % muškaraca i 6 % žena jedne zapadne populacije pate od poremećaja raspoloženja svake godine.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tokom svog života oko 5-12 % muškaraca i 10-25 % žena će doživeti bar jednu epizodu depresivnog poremećaja.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kod žena se dva puta češće javlja ozbiljni depresivni poremećaj nego kod muškaraca.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">20 % pacijenata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti imaju depresivne simptome. Stanje više od polovine ovih pacijenata prođe nezapaženo.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Anksioznost i depresija čine 79 % svih psihijatrijskih dijagnoza.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Svetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. godine depresija biti druga bolest posle srčanih oboljenja koja prouzrokuje invaliditet.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Poremećaji raspoloženja i samoubistvo</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osobe koje pate od depresije počine 80 % svih samoubistava.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">15 % osoba koje imaju izražen depresivni poremećaj počine samoubistvo.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Misli o samoubistvu su toliko česte kod ljudi sa poremećajem raspoloženja da se smatraju jednim od simptoma bolesti.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prema statistikama žene 3-4 puta češće pokušavaju samoubistvo od muškaraca, ali muškarci ga češće izvrše, verovatno zbog toga što biraju smrtonosnije metode pri tim pokušajima.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prema statistikama, muškarci pokušavaju samoubistvo ranije tokom depresivne epizode, dok žene to čine u kasnijem toku depresivne epizode.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pokazalo se da je 50-80 % starijih pacijenata koji počine samoubistvo imalo ozbiljan depresivni poremećaj.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija i ponavljanje epizoda</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ponovljenja epizoda je uobičajena karakteristika depresije.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bez odgovarajućeg tretmana 50-60 % osoba koje su imale jednu epizodu depresije mogu da očekuju da se javi i druga epizoda u toku prve godine posle pojave prve epizode.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Za mnoge prvo ponavljanje epizode ukazuje na početak iscrpljujućeg ciklusa epizoda koji dovodi do hendikepa, koji u 25 % slučajeva vodi u hroničnu depresiju.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Genetika depresije</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija se unekoliko prenosi nasleđem &#8211; 1,5-3 puta je češća kod osoba u direktnom krvnom srodstvu sa osobama koje pate od poremećaja raspoloženja nego kod opšte populacije.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kod dece osoba sa depresijom, osećanje nedostatka pažnje ili pojava hiperaktivnog poremećaja su češći nego kod opšte populacije.<br></span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><br></span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Poremećaji raspoloženja se veoma uspešno leče, ali često ne bivaju dijagnosticirani.</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">80-90 % slučajeva depresije se mogu uspešno lečiti. Ipak, zbog sramote vezane za priznavanje emocionalnih teškoća samo jedna trećina ljudi sa ovim poremećajem potraži stručnu pomoć.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">29 % pacijenata sa poremećajem raspoloženja je izjavilo da im je trebalo preko 10 godina da dobiju korektnu dijagnozu. 60 % pacijenata je dobilo sasvim pogrešnu dijagnozu pre nego što im je ustanovljena tačna.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Postoji potreba za boljim prepoznavanjem poremećaja raspoloženja čak i kod medicinskog osoblja (<em>lekara</em>). Prema nekim studijama prođe više od sedam godina od kada se pacijenti prvi put obrate lekaru do trenutka kada im se postavi korektna dijagnoza.</span></li></ul>



<p class="has-text-align-left wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA DEPRESIJE</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Trenutno ne postoje laboratorijski testovi ili rentgenski snimci koji bi mogli da pomognu pri dijagnostikovanju depresije. Umesto toga, doktor će postavljati pitanja i posmatrati vaše ponašanje kako bi mogao da postavi dijagnozu bolesti. Mnogo ljudi odlazi kod lekara opšte prakse, koji ih kasnije upućuju na specijaliste psihijatre. Oni će pitati za simptome: kako se osećate, da li ima promena u spavanju, promena što se tiče interesovanja za seks, promena u težini i tome kako funkcionišete kod kuće i na poslu. Doktor će pitati od kada se osećaju simptome bolesti i da li je u skoroj prošlosti bilo događaja koji su mogli doprineti osećaju tuge &#8211; kao što su skoriji gubitak bližnjih, stres ili kriza. Doktor će takođe propitati o ranijim epizodama bolesti ili ispitati porodičnu &#8221;istoriju&#8221;, pitaće o eventualnim traumama, mentalnim bolestima u porodici ili zloupotrebi alkohola ili droga.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija se može pojaviti kao posledica nekih drugih fizičkih (somatskih) bolesti. Ove okolnosti treba ispitati kroz medicinske preglede. U ovakvim slučajevima ukoliko se primarna bolest izleči, depresija koja je prati se obično razreši. Depresija može biti i posledica uzimanja određenih lekova koji leče neke druge simptome i bolesti. Zbog toga je važno da doktor zna za sve lekove koji se koriste. Poznato je da ulične droge (kokain, marihuana) ili steroidi mogu dovesti do poremećaja raspoloženja i da sa prestankom uzimanja ovih supstanci može doći do poboljšanja raspoloženja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Zadatak pacijenta je da svom doktoru da sve informacije koje su mu potrebne da bi postavio tačnu dijagnozu bolesti. Razgovor o nedostatku interesovanja za seks može biti neprijatan, ali je važan da bi se utvrdila tačna dijagnoza. Kroz pažljivo praćenje istorije bolesti mogu se identifikovati neki važni faktori rizika, ili se mogu uočiti pravilnosti po kojima se bolest dešava, što onda može pomoći da se odredi šta se dešava i šta treba raditi.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Velika (<em>major</em>) depresija, depresivni poremećaj, unipolarna depresija, afektivni poremećaj su različita imena koja opisuju isti poremećaj. Ona su neki od načina na koji su lekari klasifikovali depresiju, što se vremenom menjalo.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter"><img loading="lazy" decoding="async" width="510" height="624" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/depresija.gif" alt="" class="wp-image-320"/></figure></div>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"></span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">KAKO SE DEPRESIJA LEČI?</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Zbog raznih faktora koji utiču na depresiju bolest se može lečiti mnogim različitim metodama. Istraživanja pokazuju da je kombinovana terapija ona koja bi mogla da da najbolje rezultate.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">U terapiji depresije najzastupljenije su sledeće terapijske metode.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Lekovi</span></strong></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Postoje mnoge različite vrste antidepresiva i stabilizatora raspoloženja za koje je utvrđeno da efikasno utiču na tretman bolesti. Doktor će zajedno sa pacijentom raditi na odabiranju leka za koji je najverovatnije da će odstraniti simptome. Ponekad je potrebno više pokušaja da bi se pronašla terapija lekovima koja je najefkasnija za vaš slučaj.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Obično su potrebne dve do šest nedelja da bi se osetile pozitivne promene, kada lek dostigne svoj terapijski nivo. Istraživanja pokazuju da neprestano uzimanje lekova 4-9 meseci pošto se depresija potpuno povukla smanjuje rizik od ponovne pojave bolesti u budućnosti. Za osobe kod kojih je bilo više epizoda depresije može se preporučiti neprestano uzimanje lekova da bi se preventivno zaštitile od ponovnog izbijanja bolesti.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Terapija podrške</span></strong></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Terapija podrške je važan deo procesa lečenja. Razumevanje i prihvatanje bolesti, osvrtanje na faktore koji su možda doprineli nastajanju bolesti, i razvijanje strategije za borbu sa životnim izazovima mogu da razviju otpornost i pomognu da pacijent ozdravi.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kognitivno-bihejvioralna terapija</span></strong></span></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kognitivno-bihejvioralna terapija je specifična terapija kroz razgovor, koja pomaže pacijentu da razume kako misli utiču na osećanja i kako osećanja utiču na ponašanje. Istraživanja pokazuju da ovakva vrsta terapije može da pomogne u prevenciji ponovne depresivne epizode.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Podrška ljudi sa sličnim problemima</span></strong></span></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Potrvđeno je da učenje o pacijentovom poremećaju i dobijanje informacija o tome kako se ostali ljudi bore sa svojom bolešću može da ima pozitivan efekat na izlečenje kao i na prevenciju ponovne epizode.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolničko lečenje</span></strong></span></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ponekad je potrebno otići na lečenje u bolnicu, naročito kad osećanja ili misli o samoubistvu prete da pređu u akciju, kada postoje komplikovani medicinski preduslovi za lečenje ili kad nedostaje podrška kod kuće.</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 14pt;"><em><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">KAKO &nbsp;PACIJENTI MOGU DA POMOGNU SEBI DA SE BOLJE OSEĆAJU?</span></strong></span></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ima važnih stvari koje pacijenti mgu da učinine da pospeše svoje ozdravljenje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">PODRŽITE SVOJU TERAPIJU</span></strong></em></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Budite strpljivi sa samim sobom. Treba vremena da bi vam bilo bolje. Ne možete terati sebe da vam bude bolje!</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Budite partner sa svojim doktorom. Poverljiv i iskren odnos prema vašem doktoru je veoma važan za dobar oporavak.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Uzimajte svoje lekove onako kako su vam prepisani. Antidepresivima je potrebno nekoliko nedelja da bi potpuno postigli svoj efekat. Ljudi oko vas će videti pozitivne promene u vašem raspoloženju pre nego što ih vi sami osetite.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stalno obaveštavajte vašeg doktora o tome kako se osećate, o tome da li ima promena u navikama &#8211; spavanju, apetitu, raspoloženju&#8230; kako bi doktor mogao da proceni kakav efekat ima terapija koju je prepisao i da li je treba menjati.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Uvek prijavite doktoru ukoliko imate problema sa propratnim efektima leka i nikada ne menjajte svoj lek bez prethodnog savetovanja sa lekarom. Mnogi propratni efekti leka s vremenom nestanu, a drugi mogu biti smanjeni dodatnom terapijom. U svakom slučaju, propratni efekti leka iziskuju promenu terapije i zbog toga je neophodno da razgovarate o njima sa svojim lekarom.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ako se prevremeno prekine lečenje simptomi depresije se neće odmah vratiti. Ako su misli o samoubistvu jedan od vaših simptoma depresije, onda budite vrlo oprezni ako menjate terapiju bez detaljne konsultacije sa vašim doktorom.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">PAZITE NA SEBE</span></strong></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&#8220;Nikad nemojte da ste suviše sami, suviše gladni, suviše umorni ili suviše ljuti&#8221;.</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Podsećajte sebe svakodnevno: &#8220;Ovo nije moja krivica&#8230; depresija je bolest&#8230; Nisam sam/sama&#8230; Biće mi bolje!&#8221;.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Okružite se ljudima kojima je stalo do vas. Oni će pojačati vaše osećanje sopstvene vrednosti i dobrote. Izbegavajte ljude koji su kritički nastrojeni prema vama, koji vas procenjuju ili koji previše traže. Kada ste u depresiji nedostaje vam &#8216;zaštitni omotač&#8217; koji vam pomaže da lako prihvatate kritiku.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pridružite se nekoj od grupa za samopomoć gde možete dobiti podršku od ljudi koji razumeju kroz šta prolazite; naučite više o svojoj bolesti i strategijama koje drugi primenjuju da bi se bolje osećali. Istraživanja pokazuju da su grupe za samopomoć korisne kao dodatak medicinskoj terapiji.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pripremite se tako što ćete naučiti što više možete o poremećajima raspoloženja i načinima lečenja. Ohrabrite svoju porodicu da isto to učini. To će vam pomoći da shvatite šta se dešava, da donosite odluke o svom lečenju potkrepljene informacijama, da &#8216;normalizujete&#8217; svoje iskustvo, da naučite da prepoznate depresiju u najranijem stadijumu.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Jedite dobro! Kada ste u depresiji ne možete da se oslonite na svoje osećanje gladi. Trudite se da jedete redovne obroke, zdrave, tokom celog dana, čak i kada niste gladni! Učenje o tome kako da se brinete o sebi je značajno i za to da ostanete dobro kad postanete dobro.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pijte vodu! Voda će vam pomoći da izbegnete sušenje usta, jednu od najčešćih negativnih propratnih posledica leka, a voda ne goji kao što to čine svi zaslađeni napici. Neočekivana i neželjena gojaznost je jedan od najčešćih razloga zašto ljudi prestanu sa uzimanjem antidepresiva.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Vežbajte svakodnevno. Istraživanja ukazuju na vrednost umerene fizičke aktivnosti u procesu ozdravljenja i ostajanja u dobrom stanju posle oporavka. Počnite sa kratkim šetnjama, naročito ujutru kad je depresija obično najizraženija i kasnije nastavite sa dužim šetanjama i intenzivnijim vežbama. Vežba povećava nivo nekih važnih neurotransmitera u mozgu (endorfina), čiji je nivo snižen u depresiji. Odaberite za vežbu prijatnu stazu i obratite pažnju na vizuelne i čulne uticaje lepote oko vas. Pomeranje fokusa sa teških misli na nešto drugačije pomoćiće vam da odmorite svoj um. Povedite sa sobom priatelja ili rođaka. Vežbanje u društvu doprinosi većoj posvećenosti zadatku.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prestanite ili izbegavajte uzimanje alkohola, uličnih droga i neprepisanih lekova. Alkohol i ulične droge se ponašaju kao depresori za centralni nervni sistem što može uticati na pogoršanje simptoma depresije. Smanjite unošenje kofeina (kafa, čaj, koka-kola, čokolada, itd.) zato što može da izazove nervozu i poremeti spavanje.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Uspostavite red u spavanju. Izbegavajte spavanje preko dana. Uspostavite dobre navike pre spavanja kao što su na primer relaksirajuće kupanje u toploj vodi, slušanje muzike itd. Izbegavajte intenzivno vežbanje pre spavanja. Ostavite svoju spavaću sobu za spavanje i odmaranje. Vesti bolje saslušajte tokom dana nego pred spavanje ako vas njihov sadržaj uznemirava. Trudite se da izbegavate stimulativne aktivnosti ili uznemiravajuće filmove pre odlaska u krevet.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Trudite se da ne donosite važne životne odluke pre nego što izađete iz krize. Depresija utiče na vaš način prosuđivanja i kasnije možete zažaliti zbog donetih odluka. Ako morate da donesete neku važnu odluku pitajte poverljivog prijatelja, rođaka ili kolegu da vam pomogne.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ne očekujte previše od sebe na poslu ili kod kuće. Dopustite sebi i nemarnost. Težnja perfekciji ili pokušaj da se dostignu i postignu nemogući ciljevi slabi poverenje u samog sebe. Velike zadatke razbijte u manje koji mogu lakše da se kontrolišu. Napravite listu stvari koje treba da uradite i na kraju dana proverite šta ste postigli. Ako je lista predugačka osećaćete se unapred poraženi. Prema tome, podesite listu prema onome što zaista možete da postignete.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Vodite dnevnik. Mnogo ljudi je našlo da im pisanje pomaže da organizuju svoje misli, &#8216;olabave&#8217; neke od svojih negativnih osećanja, i da pisanje predstavnja vredan dokument koji im pomaže da povezu misli, osećanja i akcije.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pokušajte da ispunjavate dnevne životne obaveze. Nagomilani računi, zapostavljena lična higijena i zapostavljen dom, doprinose osećanju manje vrednosti. Ako svakoga dana uradite po malo, rezultati će biti vidljivi posle nekoliko dana.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Tekst preuzet od &#8220;Kanadskog drustva za poremećaje raspoloženja&#8221; &#8211; &#8220;Mood disorders Society of Canada&#8221;</em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>http://www.cpe.org.rs/</em></p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/depresija/">Depresija</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/depresija/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Shizofrenija (šizofrenija, šiza)</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/shizofrenija-sizofrenija-siza/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/shizofrenija-sizofrenija-siza/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Svet Medicine]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 16 May 2012 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Duševne bolesti i stanja, bolesti zavisnosti (Psihijatrija)]]></category>
		<category><![CDATA[depresija]]></category>
		<category><![CDATA[halucinacija]]></category>
		<category><![CDATA[lecenje]]></category>
		<category><![CDATA[misljenje]]></category>
		<category><![CDATA[nedostatak]]></category>
		<category><![CDATA[poremecaj]]></category>
		<category><![CDATA[povlacenje]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatrija]]></category>
		<category><![CDATA[shizofren]]></category>
		<category><![CDATA[shizofrenija]]></category>
		<category><![CDATA[sizofrenija]]></category>
		<category><![CDATA[sumanuta ideja]]></category>
		<category><![CDATA[volja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/dusevne-bolesti-i-stanja-bolesti-zavisnosti-psihijatrija/shizofrenija-sizofrenija-siza/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Shizofreni poremećaji predstavljaju skup psihičkih bolesti sa sličnim simptomima i uzrocima koji zahtevaju određeno lečenje. &#160; Šta su to shizofreni poremećaji?  Iako nauka još uvek ne može da odgovori na sva pitanja u vezi sa ovom bolešću, sigurno je sledeće: bolest pod imenom &#8220;shizofrenija&#8221; ne postoji, a samo oboljenje nema nikakve veze sa cepanjem ličnosti [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/shizofrenija-sizofrenija-siza/">Shizofrenija (šizofrenija, šiza)</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Shizofreni poremećaji predstavljaju skup psihičkih bolesti sa sličnim simptomima i uzrocima koji zahtevaju određeno lečenje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Šta su to shizofreni poremećaji?</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"> <span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Iako nauka još uvek ne može da odgovori na sva pitanja u vezi sa ovom bolešću, sigurno je sledeće: bolest pod imenom &#8220;shizofrenija&#8221; ne postoji, a samo oboljenje nema nikakve veze sa cepanjem ličnosti obolelog.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kod shizofrenih poremećaja dolazi do promene određenih funkcija mozga. Posledica toga su promene mišljenja, zapažanja i afektiviteta, dakle promene psihe.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nije još u potpunosti razjašnjeno zašto dolazi do poremećaja ravnoteže moždanih funkcija. Sa sigurnošću se još jedino zna da su neke osobe posebno osetljive, te da izbijanje bolesti može biti prouzrokovano preteranim stresom ili drugim psihičkim opterećenjima, uživanjem droga i hormonalnim poremećajima (trudnoća, klimakterijum).</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 14pt;"><em><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Odlike shizofrenih poremećaja</span></strong></span></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolest se može manifestovati na najrazličitije načine s potpuno različitim znakovima (<em>simptomima</em>). Kod pojedinih osoba simptomi mogu biti vrlo teški, dok su kod drugih beznačajni ili uopšte nisu izraženi. Postoji samo neodređen osećaj da &#8220;nešto nije u redu&#8221;.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kod osoba koje pate od shizofrenih poremećaja najčešće je prisutan strah i osećaj da se od njih suviše zahteva. Kod shizofrenih poremećaja često dolazi do gubitka vlastite osobenosti, svog ja i identiteta. Takva osoba oseća da između nje i okoline nema nikakvih granica. Bolesnik osim toga veruje da su drugi preuzeli vlast nad njim, jer se ne može zaštititi (postavljanjem granica). U stručnoj terminologiji ovaj &#8220;simptom&#8221; se naziva poremećajem ega.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Radi bolje preglednosti simptomi se često dele na pozitivne i negativne simptome. Jedni simptomi (<em>pozitivni</em>) se tokom neke faze bolesti javljaju dodatno uz normalno doživljavanje na primer halucinacije ili sumanute misli, a drugi simptomi (<em>negativni</em>) se ogledaju u manjku u odnosu na period pre bolesti (npr. nedostatak poleta, povlačenje u sebe).</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Najvažniji su simptomi:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">halucinacije</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">sumanute ideje</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">poremećaji mišljenja</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">poremećaj volje</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">socijalno povlačenje</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">depresija</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">nedostatak osećaja za bolest</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">osećaj promenjenosti (osećaj upravljanja od spolja/od drugih)</span></li></ul>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Najvažniji pozitivni simptomi</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Halucinacije</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Naš mozak poseduje neku vrstu filtera za mnoge nadražaje iz okoline koji bi u protivnom mogli da preplave mozak. Kod shizofrenih poremećaja je poremećena ta funkcija filtriranja. Moguća &#8220;odbrambena strategija&#8221; je kompletno isključivanje spoljašnjih nadražaja (slično kao &#8220;navlačenje zavese&#8221;) kao na primer u snu. Naš mozak, međutim, radi i dalje: u snu sanjamo; kod bolesnika se javlja neki oblik &#8220;sna u budnom stanju&#8221; &#8211;&nbsp;<em>halucinacije</em>. On čuje glasove (<em>akustične halucinacije</em>), oseća mirise (<em>mirisne</em>&nbsp;<em>halucinacije</em>) ili vidi stvari koje ne postoje (<em>vizuelne</em>&nbsp;<em>halucinacije</em>) i takva zapažanja smatra realnim.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Sumanute ideje</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Iz verovanja nastaju za bolesnika realna mišljenja. On čvrsto veruje da ga proganjaju (<em>manija gonjenja</em>), da je bog (<em>religiozna manija</em>) ili da se sve odnosi na njega (<em>ideje odnosa</em>), drži se čvrsto svojih uverenja od kojih se ne može odvratiti nikakvim uveravanjima ili dokazima da njegove ideje ne odgovaraju stvarnosti. Uzrok tome leži u činjenici da se bolesnik povukao u svoj unutrašnji svet i da je &#8220;navukao zavesu&#8221;, slično kao što smo videli kod halucinacija. Na taj način gubi mogućnost da svoje misli, svoju vlastitu &#8220;stvarnost&#8221; uporedi sa realnošću u spoljašnjem svetu.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Poremećaji mišljenja</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Naročito u slučajevima kad je bolesnik emocionalno uzbuđen ili umoran njegove misli i govor postaju nesuvisli ili teško razumljivi. Bolesnik će prekinuti razgovor u sred rečenice ili će potpuno izgubiti nit. Često oseća &#8220;nadiranje&#8221; određenih misli. Ti simptomi, međutim, nemaju nikakve veze sa &#8220;maloumnošću&#8221;.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kod ove bolesti inteligencija ostaje sačuvana!</span></em></strong></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Najvažniji negativni simptomi</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kod grupe negativnih simptoma često je vrlo teško razgraničiti da li je neko određeno ponašanje bolesnika znak bolesti ili je pokušaj savladavanja bolesti &#8211; tako što će se, na primer, povlačenjem zaštititi od navale nadražaja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nedostatak volje</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolesnici pojavom bolesti gube svoj uobičajeni elan i zanimanje za sve one stvari kojima su se ranije rado bavili. Zbog toga im vrlo teško pada ispunjavanje uobičajenih profesionalnih i ostalih zadataka.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Gubitak osećanja</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolesnik ne može ni da se veseli, ni da izražava svoja osećanja na način na koji je to ranije mogao.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Socijalno povlačenje</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolesnici se vrlo često povlače u sebe i ograđuju od svoje porodice i ostale okoline. Ne osećaju se dobro ni u krugu dobro poznatih osoba, a vrlo često izražavaju strah i od njih.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kod shizofrenih poremećaja može doći do pojave depresija, naročito ako pogođene osobe osećaju da je bolest u velikoj meri izmenila njihov život.</span>&nbsp;<span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolesnici mogu biti toliko očajni da više ne vide nikakav izlaz. Oko 10 % svih bolesnika je tokom trajanja te bolesti izvršilo&nbsp;<em><strong>samoubistvo</strong></em>!</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresivno ponašanje i misli o samoubistvu treba uzeti vrlo ozbiljno. U takvim slučajevima treba odmah kontaktirati lekara!</span></em></strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></em></strong></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter"><img loading="lazy" decoding="async" width="510" height="624" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/shizofrenija.jpg" alt="" class="wp-image-330" srcset="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/shizofrenija.jpg 510w, https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/shizofrenija-245x300.jpg 245w" sizes="auto, (max-width: 510px) 100vw, 510px" /></figure></div>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"></span></em></strong></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Kako se može postaviti sigurna dijagnoza shizofrenog poremećaja?</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Slika shizofrenih poremećaja može biti mnogostruka. Zbog toga je na početku bolesti vrlo teško postaviti sigurnu dijagnozu. Porodica i prijatelji često ne nalaze objašnjenje za neobično ponašanje osobe koja pati od shizofrenih poremećaja. Ni samim bolesnicima nije jasno da boluju od ozbiljne bolesti.&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Shizofreni poremećaji ne mogu se dijagnostikovati ispitivanjima krvi ili drugim sličnim metodama.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Dijagnoza se postavlja na osnovu razgovora koje lekar vodi sa bolesnikom i njegovom porodicom i na osnovu posmatranja ponašanja bolesnika. Pri tom su naročito važni broj, obim i trajanje simptoma.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Rana dijagnoza povećava izglede da će lečenje biti uspešno!</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Koliko se često javljaju shizofreni poremećaji?</span></strong></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Shizofreni poremećaji se javljaju relativno često. Naučnim studijama je dokazano da od ove bolesti oboljeva oko 1 % svih ljudi, bez obzira na zemlju u kojoj žive, kojoj rasi ili kulturi pripadaju.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Koji su uzroci ove bolesti?</span></strong></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Uzroci shizofrenih poremećaja do danas nisu u potpunosti razjašnjeni. Sve činjenice, međutim, ukazuju na to da su neki ljudi osetljiviji na spoljašnje uticaje i nadražaje. Zbog te ranjivosti oni posebno snažno doživljavaju mnoge stvarim te su zbog toga manje &#8220;otporni&#8221; na opterećenja, stres i unutrašnje konflikte. Oni su dakle osetljiviji od drugih ljudi. Takva ranjivost se stručnim jezikom naziva vulnerabilnost. Ako opterećenja i stres postanu preveliki, kod takvih osoba dolazi do neke vrste &#8220;sloma živaca&#8221; i do pojave simptoma bolesti.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Povezanost izme|u vulnerabilnosti i izbijanja bolesti može da se objasni na primeru osetljivosti na sunčanje osoba koje imaju svetlu kožu. Tip kože predstavlja dispoziciju, naslednu sklonost, baš kao i vulnerabilnost. Za osobe svetle kože sunce je jednako opasno kao što je stres opasan za posebno osetljive osobe. Osobe svetle kože mogu se zaštititi kremama za sunčanje, ali ipak ne smeju suviše dugo boraviti na suncu. Vulnerabilnim osobama će zaštitu pružiti neuroleptici.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Dopaminska hipoteza</span></strong></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kad mozak obrađuje informacije ti se nervni impulsi dalje prenose nervnim putevima. Između pojedinih nervnih ćelija postoje dodirna mesta (<em>sinapse</em>) na kojima su za dalji prenos impulsa potrebne prenosne materije (<em>transmiteri</em>). Naučnim je istraživanjima ustanovljeno da je kod shizofrenih poremećaja poremećen prenos nadražaja na određenim sinapsama, a uzrok je previše prenosne materije koja se zove dopamin. Neurolepticima se blokiraju prijemna mesta na ćelijama (<em>receptori</em>) tako da zbog viška dopamina ne može da dođe do prevelikog nadražaja nervnih ćelija.</span></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter"><img loading="lazy" decoding="async" width="393" height="231" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/dopamin-sinapsa.png" alt="" class="wp-image-331" srcset="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/dopamin-sinapsa.png 393w, https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/dopamin-sinapsa-300x176.png 300w" sizes="auto, (max-width: 393px) 100vw, 393px" /></figure></div>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter"><img loading="lazy" decoding="async" width="404" height="306" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/dopamin-sinapsa2.png" alt="" class="wp-image-332" srcset="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/dopamin-sinapsa2.png 404w, https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/dopamin-sinapsa2-300x227.png 300w" sizes="auto, (max-width: 404px) 100vw, 404px" /></figure></div>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Da li su shizofreni poremećaji nasledni?</span></strong></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">I kod drugih se bolesti (rak, infarkt srca) može naslediti sklonost za neku određenu bolest. Sama sklonost ne može, međutim, u dovoljnoj meri da objasni nastajanje bolesti. Osobe u čijim se porodicama javljaju shizofreni poremećaji, ne moraju i same oboleti. S druge strane, bolest se može pojaviti i u onim slučajevima kada niko u porodici ne pati od shizofrenih poremećaja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Rizik</strong>&nbsp;<strong>oboljevanja</strong>&nbsp;<span style="text-decoration: underline;">u celokupnom stanovništvu</span>&nbsp;je<strong>&nbsp;1 %</strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Rizik</strong>&nbsp;<strong>oboljevanja</strong>&nbsp;<span style="text-decoration: underline;">kod bliskih rođaka</span>&nbsp;je oko<strong>&nbsp;10 %</strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kada se javlja bolest?</span></strong></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolest se najčešće po prvi put javlja izme|u puberteta i tridesete godine života, ali u pojedinačnim slučajevima može početi ranije ili kasnije. Pre stvarnog početka bolesti obično postoji razdoblje tokom koga je bolesnik posebno osetljiv i živi u stalnoj napetosti, rastrzan svojim mislima i osećanjima. Na to se često reaguje &#8220;<em>begom</em>&#8221; &#8211; povlači se u sebe, traži izlaz u alkoholu i drogama ili se pridružuje nekoj sekti. Posle tih neuspečnih pokušaja savladavanja bolesti javljaju se opisani simptomi.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Izgledi za lečenje</span></strong></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tok shizofrenog poremećaja može biti vrlo različit. Može se dogoditi da se bolest javi samo jednom posle čega će pogođena osoba biti opet potpuno zdrava. To se dešava prvenstveno u slučajevima kada se shizofreni poremećaj javlja kao reakcija na određene udarce sudbine (<em>reakciona</em>&nbsp;<em>psihoza</em>), u vreme hormonalnih promena (npr. neposredno posle porođaja) ili posle upotrebe droga. Međutim, takve će osobe zbog svoje posebne osetljivosti (<em>vulnerabilnosti</em>) biti posebno ugrožene od ponovne pojave bolesti.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ako se sa lečenjem započne rano i nastavi dovoljno dugo (<em>profilaksa</em>&nbsp;<em>recidiva</em>), na tu se psihozu, u većini slučajeva, može vrlo povoljno delovati. Rizik recidiva (<em>pogoršanja</em>) se sa 85 % bez lečenja, smanjuje na 15-20 % uz lečenje. To za takve bolesnike znači da će uz veliku verovatnoću moći da žive bez recidiva (pogoršanja) &#8211; pod uslovom da su spremni da prihvate terapijski koncept lekara i da sa njim sarađuju.&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Shizofreni poremećaji&nbsp;<span style="text-decoration: underline;">mogu da se leče jednako uspešno</span>&nbsp;kao i sve ostale bolesti, na primer šećerna bolest.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter"><img loading="lazy" decoding="async" width="600" height="361" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/shizofrenija2.jpg" alt="" class="wp-image-333" srcset="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/shizofrenija2.jpg 600w, https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/shizofrenija2-300x181.jpg 300w" sizes="auto, (max-width: 600px) 100vw, 600px" /></figure></div>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"></span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 18pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Lečenje</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolesnik i njegova porodica moraju da nauče da je bolesnik posebno osetljiv, te da treba izbegavati sve situacije koje bi mogle da aktiviraju bolest, kao na primer preterani stres. U takvim slučajevima će naročito biti važna psihosocijalna terapija.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tokom&nbsp;<em>psihosocijalne terapije</em>&nbsp;bolesnik i njegova porodica naučiće kako da se nose s bolešću i problemima u vezi sa njom. Na taj način se može smanjiti opterećenje vezano za bolest.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Treba razgovarati sa lekarom o tome koja je terapija najprikladnija u konkretnom slučaju (dodatna psihoterapija, rehabilitacija, porodična terapija itd.). Naročito ako se bolest javlja po prvi put, važno je učestvovanje u psihoedukativnom programu. Tokom rada u grupama bolesnici i članovi njihovih porodica biće detaljno obavešteni o samoj bolesti, njenom toku i mogućnostima lečenja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Da bi se ponovo uspostavila poremećena ravnoteža prenosa nadražaja u mozgu potrebno je medikamentozno lečenje&nbsp;<em>neurolepticima</em>.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Za lečenje stanja straha, depresija i poremećaja spavanja lekar će morati, pored neuroleptika, ponekad da prepiše i druge lekove.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Najbolji rezultati se postižu kombinacijom medikamentoznog lečenja neurolepticima i psihosocijalne terapije.</span></strong></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Mnogi sumnjaju da se psihička bolest može lečiti lekovima. Lekovi su, međutim, jedina mogućnost za lečenje akutnih simptoma neke psihoze i najuspešnija zaštita od ponovnog izbijanja bolesti. Bez primene lekova bolesnik uopšte neće biti u stanju da prihvati psihosocijalnu terapiju.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Postoji niz razloga za uzimanje lekova</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Život ponovo postaje jednostavniji, a kontakti sa porodicom, prijateljima i kolegama na poslu znatno lakši.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolesnik će opet početi da se zanima za razne stvari i da se bavi svojim hobijima.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Moći će ponovo da se koncentriše, pa će rad postati lakši.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Moći će opet da se raduje!</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 14pt;"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Kako pronaći pravi lek?</span></strong></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">S obzirom na to da svaki organizam drugačije reaguje na lekove, lekar će morati da ustanovi koji neuroleptik i u kojoj dozi je najbolji za svakog pojedinog bolesnika. Cilj lečenja je uspešno suzbijanje simptoma uz najmanje moguće nuspojave. Možda će biti nephodno probati više neuroleptika pre nego što se pronađe najdelotvorniji.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolesnici koji započinju sa lečenjem često postaju nestrpljivi jer se simptomi ne smanjuju odmah. Može se desiti da lečenje izazove određene nuspojave pre nego što se uoči &#8220;dobar&#8221; učinak lečenja. Bolesnici zato misle da im lek ne pomaže. Potrebno je, međutim, neko određeno vreme pre nego što neuroleptici razviju svoje potpuno delovanje. Glavni simptomi (halucinacije, sumanute ideje) nestaju većinom u razdoblju od nekoliko nedelja lečenja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 14pt;"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Šta se dešava ako se ne uzimaju lekovi?</span></strong></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bez primene medikamentoznog lečenja dolazi mnogo češće do recidiva (pogoršanja), a potrebni su i češći i duži boravci u bolnici.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Verovatnoća pojave recidiva (pogoršanja)&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">untar prve 2 godine:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bez lečenja oko 85 %</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Uz dovoljno dugo lečenje oko 10 %</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Vrlo je važan intenzivan kontakt bolesinka sa lekarom kako bi se pravovremeno primetilo pogoršanje simptoma ili nuspojava, da bi se odmah mogle preduzeti odgovarajuće protivmere.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 14pt;"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Zašto lečenje treba nastaviti, iako su nestali akutni simptomi?</span></strong></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Posebna osetljivost (vulnerabilnost) bolesnika ne prestaje posle nestanka simptoma. Zbog toga bolesniku i dalje treba zaštita koju mu pružaju neuroleptici. Na taj način se sprečava ponovno pojavljivanje bolesti.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Dugotrajnim lečenjem malim dozama neuroleptika postiže se smanjenje osetljivosti i na taj način sprečava recidiv (tj. pogoršanje, prim.prev. u daljem tekstu pominaće se samo kao &#8220;recidiv&#8221;). Takav učinak se može postići samo ako bolesnik i posle poboljšanja akutnih simptoma i dalje uzima neuroleptike.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Lečenjem neurolepticima može da se smanji rizik od pojave recidiva na 15-20 %</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Koliko dugo traje lečenje neurolepticima?</span></strong></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Da bi se sprečila ponovna pojava simptoma i novo izbijanje bolesti treba neuroleptike uzimati duže vreme, najčešće više godina (profilaksa recidiva).&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Postoje međunarodne smernice koje propisuju trajanje lečenja radi profilakse recidiva.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Prva pojava bolesti</strong>: Lečenje neurolepticima bi posle povlačenja simptoma trebalo nastaviti najmanje 1-2 godine.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Posle recidiva</strong>: Rizik pojave novog recidiva još je veši nego kod prvog izbijanja bolesti. Lečenje bi trebalo nastaviti najmanje 5 godina.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Kod posebno teških recidiva</strong>&nbsp;treba zaštitu neurolepticima sprovoditi čitav život!</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Lekar treba u svakom pojedinom slučaju da odredi potrebno individualno trajanje lečenja, uzevši u obzir dotadašnji tok i težinu bolesti!</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><em><strong>Neuroleptici</strong></em>&nbsp;se mogu primeniti na dva načina:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">oralno (na usta) &#8211; u obliku kapi, kapsula ili tableta, ali i</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">intramuskularno (injekcijom u mišić).</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Poseban oblik intramuskularne primene predstavlja&nbsp;<em><strong>depo</strong></em>&#8211;<em><strong>injekcija</strong></em>. Jednom jedinom injekcijom bolesnik će dobiti količinu aktivne materije koja je dovoljna za dve do četri nedelje. Iz intramuskularno uskladištene aktivne materije postupno se otpuštaju dnevne doze leka, tako da nije potrebno svakodnevno uzimanje, a istovremeno se poboljšava podnošljivost.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Postoje i kratkotrajne depo-injekcije s delovanjem od oko 3 dana koje se pretežno koriste za lečenje akutne faze bolesti.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Lečenje se može započeti kratkotrajnim depo-injekcijama, kapima ili tabletama. Kad se stanje bolesnika stabilizuje, terapija se nastavlja tabletama ili depo-injekcijama.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 14pt;"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Najčešća neželjena dejstva lekova?</span></strong></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kao svi lekovi i neuroleptici imaju odre|ena neželjena dejstva. Spisak neželjenih dejstava koji se može pročitati u uputstvima za upotrebu, može ponekad biti zastrašujući. Treba, međutim, imati na umu da su u uputstvima za upotrebu lekova navedena sva neželjena dejstva koja su zabeležena bilo gde u svetu. Neka &#8220;neželjena dejstva&#8221; mogu u stvari biti simptomi bolesti (na primer umor, nedostatak volje, smetnje koncentracije).</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Individualna osetljivost na neželjena dejstva je vrlo različita. Zbog toga treba, ako se ona pojave, uvek konsultovati lekara. U mnogim se slučajevima te neprijatne propratne pojave mogu ublažiti ili ukloniti promenom doze, primenom nekog drugog preparata ili uzimanjem dodatnih lekova. Sada već postoji nova generacija neuroleptika (atipični neuroleptici) koji izazivaju znatno manji broj neželjenih dejstava.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ako neželjena dejstva i dalje traju, treba zajedno sa lekarom proceniti nije li korist lečenja ipak veća od neprijatnosti izazvanih tim neželjenim dejstima.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Neuroleptici ne izazivanju naviku niti zavisnost. To je sa sigurnošću dokazano!!!</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">S obzirom na to da i simptomi bolesti i nuspojave nepovoljno utiču na sposobnost koncentracije i koordinaciju pokreta, posavetujte se sa lekarom da li smete upravljati motornim vozilima ili mašinama.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kod bolesnika koji više godina uzimaju neuroleptike mogu se javiti posebno neugodna neželjena dejstva tj. kasne diskinezije koje se ogledaju nesvesnim pokretima usta, usnica i jezika, a ponekad i drugih mišića. Kasne diskinezije su relativno retke &#8211; kod dugogodišnjeg uzimanja neuroleptika javljaju se u 15-20 % slučajeva. Ako postoji sumnja na kasnu diskineziju, treba odmah posetiti lekara i odlučiti o nastavku lečenja.</span></p>



<figure class="wp-block-table aligncenter"><table><tbody><tr><td><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 14pt;">Neželjena dejstva</span></strong></td><td><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 14pt;">Protivmere</span></strong></td></tr><tr><td>
<ul>
<li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Grčevi u mišićima (diskinezije)</span></li>
<li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Ukrućenost mišića, drhtanje, nemir</span></li>
<li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Potreba za stalnim kretanjem (akatizija)</span></li>
<li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Sniženje krvnog pritiska</span></li>
<li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Suvoća usta, zatvor, smetnje vida</span></li>
<li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Povećanje telesne težine</span></li>
<li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Umor, omamljenost</span></li>
<li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Preosetljivost na sunčevu svetlost</span></li>
<li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Seksualni poremećaji</span></li>
<li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Usporenost kretnji</span></li>
<li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Smetnja koncentracije</span></li>
<li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Nesvesni pokreti mišića</span></span></li>
</ul>
</td><td> <ul> <li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Antiholinergični lekovi</span></span></li> <li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Smanjenje doze, antiholinergični lekovi, promena neuroleptika</span></span></li> <li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Promena neuroleptika</span></li> <li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Izbegavati prenagla povećanja doze, polagano ustajati, glavnu dozu uzimati uveče</span></li> <li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Smanjenje doze, odgovarajući lekovi (na primer sredstva za čišćenje) ili promena neuroleptika</span></li> <li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Dijeta, promena neuroleptika</span></span></li> <li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Smanjenje doze, ne upravljati motornim vozilima, glavnu dozu uzimati uveče</span></li> <li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Izbegavati sunce, koristiti sredstva za sunčanje</span></li> <li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Smanjenje doze, promena neuroleptika</span></span></li> <li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Promena neuroleptika, smanjenje doze ili antiholinergični lekovi</span></li> <li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Smanjenje doze, promena neuroleptika</span></li> <li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">Smanjenje doze, promena neuroleptika</span></span></li>  </ul> </td></tr></tbody></table></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">U retkim slučajevima mogu nastupiti i druga neželjena dejstva!</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 14pt;"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Šta su atipični neuroleptici?</span></strong></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Novi tzv. &#8220;atipični&#8221; neuroleptici su lekovi koji su znatno bolje podnošljivi od &#8220;klasičnih&#8221; neuroleptika. Kod tih se preparata vrlo retko javlja posebno neprijatan skup neželjenih dejstava koji obuhvataju pogoršanje kretanja, hod sitnim koracima i nemir pri sedenju i stajanju. Osim toga izgleda da atipični neuroleptici povoljnije deluju na negativne simptome kao što su nedostatak volje i socijalno povlačenje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Zbog čega pojedini bolesnici ne žele da uzimaju lekove?</span></strong></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nedovoljno informacija&nbsp;</span></strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">o samoj bolesti, mogućnostima lečenja i načinu delovanja lekova. Veliku ulogu pritom igra i osnovni stav prema bolesti i &#8220;hemijskom&#8221; lečenju psihičkih poremećaja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nedovoljan uvid u bolest &#8211;&nbsp;</span></strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pogođene osobe veruju da se promenila okolina a da oni sami uopšte nisu bolesni. Zbog toga nekima od njih uopšte nije jasno da im je potrebna terapija.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Strah od realnosti svakodnevice &#8211;&nbsp;</span></strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Strah od odgovornosti za sopstveni život prisiljava mnoge bolesnike na bekstvo u &#8220;svet psihoze&#8221; iz kojeg uopšte ne žele da izađu.&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Psihoedukativne grupe pomoći će takvim pojedincima da razmene iskustva o tome na koji način može bolje da se savlada bolest i normalno živi.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Neželjena dejstva lekova &#8211;&nbsp;</span></strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Često je stah od neželjenih dejstava razlog za generalno odbijanje lekova, odnosno za njihovo neredovno uzimanje.&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Strah od zavisnosti od lekova &#8211;&nbsp;</span></strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Redovno uzimanje neuroleptika, čak i kroz duže vremensko razdoblje, neće izazvati zavisnost!!!</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Strah od promene ličnosti &#8211;&nbsp;</span></strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolesnici se često boje da će uzimanjem lekova izgubiti svoju osobenost ili da će se na taj način kontrolisati njihove misli.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Istina je upravo obrnuta &#8211; ako se ova bolest ne leči, može doći do zbrke misli i raspada ličnosti!</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 14pt;"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Psihosocijalne terapijske mere</span></strong></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolesniku će često, da bi izašao na kraj s delovanjem bolesti na privatan i profesionalan život, trebati stručna pomoć. U tu su se svrhu dobrim pokazali sledeći oblici lečenja:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Rehabilitacijski programi</strong>&nbsp;će pomoći bolesniku da se postupno ponovo uklopi u normalnu životnu i radnu sredinu, pružiće mu savete i pomoć u vezi sa pitanjem stanovanja i izbora zanimanja, a pomoćiće mu i pri pronalaženju odgovarajućeg posla ili kod finansijskih problema.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tokom&nbsp;<strong>porodične terapije</strong>&nbsp;obrađuju se porodični konflikti. Terapija se može sprovoditi sa jednom jedinom porodicom ili sa više porodica zajedno u obliku neke vrste grupne terapije.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tokom<strong>&nbsp;terapije ponašanja</strong>&nbsp;i&nbsp;<strong>vežbanja u socijalnom području</strong>&nbsp;bolesnici vežbaju ponašanje na radnom mestu i kontakte s drugim ljudima, na primer u igrama uloga i učenju na modelu.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">U&nbsp;<strong>psihoedukativnim grupama</strong>&nbsp;bolesnici i članovi njihovih porodica naučiće kako da bolje razumeju ovu bolest, njena delovanja i načine njenog savladavanja.</span></li></ul>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify; margin-left: 120px;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">U takvim se grupama na lako razumljiv način objašnjava ova bolest i načini njenog lečenja. Učesnici će naučiti kako da rešavaju socijalne konflikte i pomoći će jedni drugima pri savladavanju bolesti.</span></li><li style="text-align: justify; margin-left: 120px;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Takvu terapijsku grupu vode psihijatar, psiholog, član medicinskog osoblja ili socijalni radnik. Program najčešće traje osam do deset sati u razmacima od dve do tri nedelje. Posle toga učesnici grupe se često i dalje sastaju u okviru grupa za samopomoć.</span></li><li style="text-align: justify; margin-left: 120px;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Naučnim istraživanjima je dokazano da su bolesnici i članovi njihovih porodica koji su učestvovali u psihoedukativnim grupama bili bolje obavešteni i da su na taj način mogli bolje da savladaju bolest. Zbog toga je kod tih bolesnika zabeležen znatno manji broj recidiva bolesti i boravka u bolnici.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 14pt;"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Izbegavanje recidiva</span></strong></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Recidivi predstavljaju veliko opterećenje za sve pogođene. Bolesniku će trebati barem godinu dana da se oporavi od recidiva i da bude opet potpuno sposoban za rad. Ponekad se može desiti da mu se nikad više u potpunosti ne vrate ranije sposobnosti.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Izbegavanje recidiva je zbog toga najvažnija tačka u lečenju.</span></em></strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ponovno izbijanje bolesti najaviće se dosta ranije: nervozom, poremećajima spavanja ili nekim drugim znakovima. Vrlo je važno da se ti znakovi prepoznaju. Ako se pojave, treba odmah posetiti lekara. Što pre se prepozna preteći recidiv i što pre se preduzmu odgovarajuće mere, to postoji i veća mogućnost sprečavanja ponovnog izbijanja bolesti!</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Svaka nervoza naravno ne znači da stvarno preti recidiv. Ipak je bolje i da se lekar ponekad konsultuje bez potrebe, nego da bolest ponovo izbije.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Rani znakovi mogu biti različiti kod pojedinih bolesnika. Zbog toga treba obratiti pažnju ne samo na tipične nego i na individualne rane znakove upozorenja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">I sami možete napraviti takav popis prema tabeli datoj u daljem tekstu.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tipični rani znaci upozorenja</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">nervoza, napetost</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">nemir, poremećaji spavanja</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">lagana uzbuđenost</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">smetnje koncentracije</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">bezvoljnost, utučenost</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">povlačenje u sebe</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">nedostatak apetita</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">gubitak interesa</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">osećaj bezvrednosti</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">smetnje pamćenja</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">osećaj da nam se svi smeju ili da nas ogovaraju</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">zvučne halucinacije</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">iznenadan gubitak interesovanja za slušanje radija ili gledanje televizije</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">povećana sklonost konzumiranju alkohola ili pušenju</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">izbegavanje novih, neuobičajenih situacija</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">izbegavanje većih grupa ljudi (bioskop, pozorište)</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ako ovi znaci potraju nekoliko dana, obavezno posetite lekara!</span></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 14pt;"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Kako se treba ponašati u slučaju krize?</span></strong></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Verovatnoća da se bolest ponovo javi nije previše velika ako se primenjuje zadovoljavajuća terapija. Postoji doduše određeni rizik (oko 15 %), te stoga prethodno treba napraviti krizni plan.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Dok je bolesnik u stabilnoj fazi trebalo bi da se zajedno sa lekarom i članovima porodice dogovori kako treba da se postupa u slučaju da se pojave navedeni rani znakovi upozorenja, na primer, da li treba povećati dozu leka, odnosno da li bi bolesnik možda u početku trebalo da ostane kod kuće ili da ode na lečenje u psihijatrijsku bolnicu &#8211; ako je potrebno i protiv njegove volje &#8211; kako bi se sačuvao od daljih oštećenja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Da li droge ili alkohol povećavaju rizik od pojave recidiva?</span></strong></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>DA</strong>!!! Alkohol i droge ometaju metabolizam nervnog sistema, pa je zbog toga neobično važno da ih bolesnik izbegava.</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 18pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Bolesnici i njihova porodica</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Koji su preduslovi uspešnog lečenja?</span></strong></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Shizofreni poremećaj nije samo neka &#8220;normalna&#8221; kriza koja će nestati sama od sebe, već ozbiljna bolest koju treba lečiti. Ako bolesnik i njegova porodica prihvate tu činjenicu, prvi korak ka uspehu je već učinjen.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Optimalno lečenje se sastoji od medikamentozne i psihosocijalne terapije. Dobri izgledi da će lečenje biti uspešno postoje jedino u onim slučajevima kada su i bolesnici i njihove porodice spremni da sarađuju sa lekarom i da se pridržavaju dogovora. Lečenje se nikada ne sme prekinuti bez dogovora sa lekarom!</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></strong></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kako porodica može da pomogne u lečenju?</span></strong></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">U svakodnevnom zajedničkom životu treba se pridržavati sledećih pravila:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Obolele osobe imaju smanjenu radnu sposobnost i produktivnost. Mislite uvek na to da je to posledica bolesti i da nema nikakve veze sa lenjošću!</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolesnicima je neophodna mogućnost povlačenja na neko usamljeno mesto. Oni zbog svoje bolesti često ne prave razliku između važnih i nevažnih utisaka. Zbog toga ih uzbuđenja i stres jako opterećuju.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolesnicima treba uredan dnevni raspored i ljudi na koje se mogu osloniti. Vrlo je važno da se sa obolelim članom porodice razgovara jasno i jednostavno bez suvišnih kritika.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolesnik se ne sme preopteretiti raznim aktivnostima i dužnostima. Njegove postojeće sposobnosti se međutim ne smeju izgubiti zbog nedostatka vežbe.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolesnici i njihove porodice se u stabilnim razdobljima bolesti sa lekarom moraju dogovoriti šta treba činiti u slučaju kad se bolest ponovo pojavi (krizni plan).</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nemojte ni pokušavati da uverite bolesnika u netačnost njegovih halucinacija ili sumanutih ideja. Za njega su one realnost. Pobrinite se da bolesnik dobije lekarsku pomoć.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osobe koje pate od shizofrenih poremećaja raduju se kao i svi ostali ljudi pohvalama i priznanjima! Time se obično postiže mnogo više nego kritikom.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nemojte postaljvati nerealne ciljeve. Preveliki pritisak na bolesnika može dovesti do pogoršanja bolesti.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Članovi porodica bi trebalo da nastoje da sami ostanu zdravi. Osim toga moraju se i dalje baviti svojim uobičajenim aktivnostima i negovati socijalne kontakte.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Samo onda ako se vi osećate dobro, moći ćete da pomognete bolesnom članu svoje porodice!</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pokušajte da kao član porodice svesno živite svoj vlastiti život!</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 14pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Uloga porodice</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Podrška koju pružaju članovi porodice ili dobri prijatelji je za osobe koje pate od shizofrenih poremećaja neobično važna. Zbog bolesti im je najčešće ograničena sposobnost socijalnih kontakata, pa će živeti prilično izolovano i usamljeno ako se za njih niko ne brine. U kriznim situacijama ali i kod rešavanja svakodnevnih problema, biće im neophodna pomoć sa strane.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kod ranog otkrivanja znakova bolesti vrlo važnu ulogu igraju baš osobe iz neposredne blizine bolesnika, jer sam bolesnik najčešće ne prepoznaje prve znakove bolesti.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Članovi porodica bolesnika moraju zato dobro da poznaju sve činjenice u vezi sa bolešću. Potrebne informacije, podršku i praktičnu pomoć dobiće na primer u okviru psihoedukativnih grupa za članove porodice. U takvim će se grupama naći ljudi sa istim problemima, a već i sami razgovori sa drugim osobama koje se nalaze u sličnoj situaciji, doprineće uspešnijem savladavanju problema u vezi sa bolešću i popuštanju napetosti. To će pomoći i samom bolesniku, jer prenapeta i nervozna porodica za njega ne predstavlja nikakvu pomoć. Cilj takvih psihoedukativnih grupa je uspostavljanje konstruktivnog partnerstva izme|u bolesnika, porodice i lekara.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: medium;">&nbsp;</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph"><em><span style="font-size: 18pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Zakonski propisi</span></strong></span></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 14pt;"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Prava bolesnika u psihijatrijskim ustanovama</span></strong></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Zakonski propisi koji se odnose na lečenje nalaze se u više zakona. Osnovni preduslov za bilo kakvo lečenje je pristanak bolesnika.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolesnikovom pristanku mora prethoditi razgovor sa lekarom. Lekar će bolesnika na jednostavan i lako razumljiv način informisati o načinu lečenja, učincima lečenja i o mogućim negativnim posledicama. Na taj način između bolesnika i lekara dolazi do sklapanja svojevrsnog &#8220;ugovora o lečenju&#8221; koji bolesnik u svakom trenutku može raskinuti.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ta opšta pravila važe i za psihijatrijsko lečenje &#8211; za sve one bolesnike koji dobrovoljno odlaze na lečenje i mogu samostalno prosu|ivati i donositi odluke, odnosno za one kojima ne treba ograničiti slobodu kretanja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ako, međutim, bolesnika treba zadržati i lečiti protiv njegove volje, što je pod određenim okolnostima dopušteno, važe posebna pravila. U takvim slučajevima se govori o &#8220;smeštanju u psihijatrijsku ustanovu&#8221; što je regulisano posebnim propisima.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ako nekog bolesnika treba &#8220;smestiti u psihijatrijsku ustanovu&#8221;, to znači da će biti primljen u zatvoreni odsek bolnice, odnosno da će mu kretanje biti ograničeno. Pri smeštanju bolesnika u psihijatrijsku bolnicu, lekar može ograničiti i neka druga prava bolesnika: kontakte sa osobama izvan bolnice (posete, telefonske razgovore) i uvid u lekarsku dokumentaciju. Ostali zahvati u lična prava bolesnika nisu dozvoljeni.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Da bi se bolesnik protiv svoje volje mogao smestiti u psihijatrijsku bolnicu moraju biti ispunjeni sledeći preduslovi:</span></p>



<ol class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">postoji opasnost da će bolesnik povrediti ili ugroziti bilo sebe bilo druge (&#8220;znatnije ugrožavanje sebe ili drugih&#8221;);</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">dva psihijatra moraju da utvrde da stvarno postoji takvo ugrožavanje i da je bolesnik psihički bolestan;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">ne postoji nikakva druga mogućnost lečenja.</span></li></ol>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Lekar mora na prisutpačan način bolesniku da objasni zašto je smešten u bolnicu (ako mu takva informacija u njegovoj trenutnoj situaciji ne nanosi više štete nego koristi). On takođe mora da o smeštanju bolesnika u psihijatrijsku ustanovu obavesti sud, advokata i porodicu bolesnika.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ako bolesnik zbog svoje psihičke bolesti nije (više) u stanju da sam brine za svoje poslove, može mu se odrediti staratelj. To će na zahtev samog bolesnika, njegove porodice ili drugih osoba učiniti sud.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolesnik se može u psihijatrijsku ustanovu smestiti na svoj lični zahtev ako još poseduje poslovnu sposobnost. U tom slučaju bolesnik mora dati izjavu da je sporazuman sa lečenjem i sa ograničavanjem slobode kretanja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ako želite da saznate nešto više o zakonskim propisima i pravima bolesnika i članova porodica u vezi sa smeštanjem bolesnika u psihijatrijsku ustanovu, obratite se advokatu ili socijalnom radniku.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Izvor:&nbsp;Centar za psihoedukaciju &#8211; http://www.cpe.org.rs/</em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Rečnik</em>:</p>



<ul class="wp-block-list"><li><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Akatizija</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">potreba za stalnim kretanjem, nemogućnost mirnog sedenja.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Akutna psihoza</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">psihoza koja nastupa iznenada, najčešće uz pojavu pozitivnih simptoma.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Antipsihotici</strong>&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">= neuroleptici.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Atipični neuroleptici</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">nova generacija dobro podnošljivih neuroleptika kod kojih se mnogo ređe javljaju neprijatna neželjena dejstva.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Depo-injekcije neuroleptika</strong>&nbsp;&#8211;</span>&nbsp;<span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">injekcije koje se daju intramuskularno,a čije dejstvo traje 2-4 nedelje.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Depresija</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Osećaj bezrazložne tuge.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 8pt;"><strong>Diskinezija</strong>&nbsp;&#8211; nevoljno grčenje mišića.</span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Dopaminski sistem</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Sistem nervnih ćelija u mozgu koje za prenos impulsa koriste neurotransmiter dopamin.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Halucinacije</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">senzorni doživljaj bez odgovarajućeg spoljašnjeg sadržaja. Bolesnik čuje glasove (akustične halucinacije) ili oseća mirise (mirisne halucinacije). Postoje i takozvane taktilne halucinacije kod kojih bolesnik ima osećaj da ga neko dodiruje.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Ideje odnosa</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">simptom bolesti kod kojeg bolesnik ima utisak da se o njemu govori ili da se stvari odnose na njega, iako to u stvarnosti nije tako.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Intramuskularna injekcija</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">ubrizgavanje leka u mišić.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Kasna diskinezija</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">nesvesni pokreti mišića, najčešće u području usta, jezika i usnica. Mogu biti pogođeni i drugi mišići. Kasne diskinezije se mogu javiti kao nuspojava lečenja neurolepticima.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Negativni simptomi</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">oznaka za simptome kao što su nedostatak volje, gubitak emocija, depresija i povlačenje u sebe.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Neuroleptici</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">lekovi za terapiju shizofrenih poremećaja; drugi naziv: antipsihotici.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Neurotransmiteri</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">prenosničke materije u mozgu koje služe za prenos nadražaja. Važan neurotransmiter je i dopamin (vidi dopaminski sistem).</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Oralni lekovi</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">lekovi koji se uzimaju na usta (tablete, kapsule, kapi).</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Paranoidan</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">onaj koji pati od sumanutih ideja.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Pozitivni simptomi</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">oznaka za simptome kao što su halucinacije, sumanute ideje, poremećaji mišljenja.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Psihoedukativne grupe</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">informacione grupe za bolesnike i/ili članove njihovih porodica koje vode psihijatar, psiholog, član medicinskog osoblja ili socijalni radnik na kojima se pojašnjava bolest i načini lečenja.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Psihosocijalna terapija</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">lečenje kod kojeg se posebna pažnja obraća na psihičke i socijalne okolnosti bolesnika.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Psihoza</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">psihički poremećaj s promenom doživljaja. U ovu grupu bolesti se ubrajaju i shizofreni poremećaji.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Rehabilitacija</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">postupno uvođenje bolesnika u porodičnu i radnu sredinu radi ponovnog uspostavljanja njegovih profesionalnih i ostalih sposobnosti.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Socijalno povlačenje</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">izbegavanje kontakata sa drugim ljudima. Može biti simptom bolesti, ali i pokušaj savladavanja bolesti.</span></span><br style="text-align: justify;"><br style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-size: 8pt;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;"><strong>Sumanute ideje</strong>&nbsp;&#8211;&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">pojava kod koje se bolesnici čvrsto drže svojih uverenja iako se ona ne poklapaju sa iskustvima. Oni na primer umišljaju da ih neko proganja, da se sve odnosi na njih i slično. Sumanute ideje su simptomi bolesti.</span></span></li></ul>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/shizofrenija-sizofrenija-siza/">Shizofrenija (šizofrenija, šiza)</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/shizofrenija-sizofrenija-siza/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sezonski afektivni poremećaj &#8211; SAP</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/sezonski-afektivni-poremecaj-sap/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/sezonski-afektivni-poremecaj-sap/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Svet Medicine]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 16 May 2012 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Duševne bolesti i stanja, bolesti zavisnosti (Psihijatrija)]]></category>
		<category><![CDATA[afektivni]]></category>
		<category><![CDATA[depresija]]></category>
		<category><![CDATA[doba]]></category>
		<category><![CDATA[godisnje]]></category>
		<category><![CDATA[poremecaj]]></category>
		<category><![CDATA[povlacenje]]></category>
		<category><![CDATA[raspolozenje]]></category>
		<category><![CDATA[sap]]></category>
		<category><![CDATA[sezonski]]></category>
		<category><![CDATA[zima]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/dusevne-bolesti-i-stanja-bolesti-zavisnosti-psihijatrija/sezonski-afektivni-poremecaj-sap/</guid>

					<description><![CDATA[<p>&#160;Sezonski afektivni poremećaj (SAP) je tip depresije koja se javlja u određeno doba godine i prati promenu godišnjih doba. Procenjeno je da 2-4 % stanovništva pati od SAP! Ciklus zimske depresije koja se ponavlja nekoliko godina i tokom najmanje dve uzastopne godine može da pomogne pri dijagnozi SAP. &#160;Važno je da vaš doktor odstrani sumnju [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/sezonski-afektivni-poremecaj-sap/">Sezonski afektivni poremećaj &#8211; SAP</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"></span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Sezonski afektivni poremećaj (SAP) je tip depresije koja se javlja u određeno doba godine i prati promenu godišnjih doba. Procenjeno je da 2-4 % stanovništva pati od SAP! Ciklus zimske depresije koja se ponavlja nekoliko godina i tokom najmanje dve uzastopne godine može da pomogne pri dijagnozi SAP.</span></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter"><img loading="lazy" decoding="async" width="250" height="170" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/sap.jpg" alt="" class="wp-image-322"/></figure></div>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;<span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Važno je da vaš doktor odstrani sumnju u depresiju ili maničnu depresiju, koje takođe mogu da imaju predvidljive cikluse tokom godine. Mnogo ljudi sa SAP imaju unipolarnu depresiju, ali 20 % njih mogu da imaju ili da nastave da razvijaju bipoloarni ili manično depresivni poremećaj.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Manične ili hipomanične epizode se takođe mogu javiti u proleće ili leto. Važno je razlikovati dobro raspoloženje koje je posledica oporavka od zimske depresije i maničnu epizodu, zbog toga što postoje bitne razlike u lečenju. Samo-dijagnostikovanje se treba izbegavati.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Istraživanja pokazuju da su žene osam puta podložnije SAP od muškaraca. SAP se prvi put obično pojavljuje u 20-tim ili 30-tim godinama života. Procenat bolesnih od SAP raste do 50-tih godina kad počinje da opada, tako da je procenat bolesnih od SAP kod ljudi starijih od 65 godina znatno niži.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Simptomi SAP se razlikuju od simptoma depresije i uključuju:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Loše raspoloženje, smanjen interes za aktivnosti koje inače donose prijatnost, smanjena koncentracija;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Predugo spavanje (obično produženo za 4 sata ili više svakog dana);</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Smanjena energija i osećanje umora;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Izrazita želja za ugljenim hidratima;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Povećanje telestne težine i žudnja za slatkišima;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Povlačenje iz socijalnih kontakata;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Šta je uzrok SAP?</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Niko nije sasvim siguran šta prouzrokuje SAP ali istraživanja pokazuju da može da ima veze sa sledećim faktorima:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Skraćen dan može da prouzrokuje smanjenje važnih supstanci u mozgu koje utiču na raspoloženje;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Hormonalni poremećaj (<em>kortizol</em>,&nbsp;<em>tiroksin</em>);</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Smanjena osetljivost mreznjače na svetlo;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Niske zimske temperature mogu da pobude organizam da se odmara i naruši cirkadijalni ritam;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Vazdušni pritisak i promene pritiska;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Psihološki mehanizmi i personalne karakteristike mogu da budu faktori koji doprinose ravoju SAP;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">SAP koji se ne leči može da predstavlja jak udarac za socijalne, školske i radne aktivnosti. Njegova pojava često koincidira sa periodom kada su očekivanja od pojedinca veća.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: medium;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/sezonski-afektivni-poremecaj-sap/">Sezonski afektivni poremećaj &#8211; SAP</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/sezonski-afektivni-poremecaj-sap/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Distimija</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/distimija/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/distimija/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Svet Medicine]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 16 May 2012 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Duševne bolesti i stanja, bolesti zavisnosti (Psihijatrija)]]></category>
		<category><![CDATA[depresija]]></category>
		<category><![CDATA[distimija]]></category>
		<category><![CDATA[psiha]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatrija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/dusevne-bolesti-i-stanja-bolesti-zavisnosti-psihijatrija/distimija/</guid>

					<description><![CDATA[<p>&#160;Distimija je blaga forma hronične depresije koja čini da osoba živi život u kome prilično dobro funkcioniše, ali joj manjka osećanje lične sposobnosti i vrednosti. Distimija bukvalno znači &#8221;loše raspoloženje&#8221; i dobro objašanjava subjektivne i objektivne znake bolesti. Životu nedostaje boja i definisanost. Osoba koja pati od distimije ima izraženu nesposobnost da oseća zadovoljstvo zbog [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/distimija/">Distimija</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"></span><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Distimija je blaga forma hronične depresije koja čini da osoba živi život u kome prilično dobro funkcioniše, ali joj manjka osećanje lične sposobnosti i vrednosti. Distimija bukvalno znači &#8221;loše raspoloženje&#8221; i dobro objašanjava subjektivne i objektivne znake bolesti. Životu nedostaje boja i definisanost.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osoba koja pati od distimije ima izraženu nesposobnost da oseća zadovoljstvo zbog događaja ili podsticaja zbog kojih je ranije osećala zadovoljstvo. Životu manjka radost, boja, uzbuđenje i zadovoljstvo. Ljudi sa distimijom su obično nervozni, samokritični, preokupirani događajima iz prošlosti, razočaranjima ili ličnim neuspesima. Tokom vremena se ljudi sa distimijom povuku iz društvenog života i izoluju. To je najverovatnije zbog njihove nesposobnosti da uživaju ili pružaju zadovoljstva prilikom socijalnih kontakata.&nbsp;</span></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter"><img loading="lazy" decoding="async" width="400" height="343" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/destimia1.jpg" alt="" class="wp-image-326" srcset="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/destimia1.jpg 400w, https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/destimia1-300x257.jpg 300w" sizes="auto, (max-width: 400px) 100vw, 400px" /></figure></div>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Mnogo ljudi sa distimijom nije svesno da pate od poremećaja koji se leči i traže izlaz u alkoholu i drogama koji samo podstiču njihov problem. Ovaj poremećaj oduzima od ljudi zadovoljstva života, a može im oduzeti i život. Ispitivanja pokazuju da između 3 i 12 % ljudi sa distimijom izlaz iz svojih muka traže u samoubistvu.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Procenjeno je da oko 3-5 % opšte populacije pati od distimije i da je nešto češća kod žena nego kod muškaraca. Deca, tinejdžeri i stariji mogu da razviju distimiju ali će njihovo raspoloženje pre biti nervozno nego depresivno. Za neke distimija traje čitav život, drugi iskuse jednu ili nekoliko epizoda tokom života. Neki ljudi posle distimije razviju depresiju, a neki razviju distimiju posle depresije. Ovu činjenicu je bitno zabeležiti jer može značiti da se prethodna terapija nije okončala sasvim uspešno.</span></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter"><img loading="lazy" decoding="async" width="482" height="178" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/distimia2.jpg" alt="" class="wp-image-327" srcset="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/distimia2.jpg 482w, https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/distimia2-300x111.jpg 300w" sizes="auto, (max-width: 482px) 100vw, 482px" /></figure></div>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Distimiju su u prošlosti zvali mnogim imenima kao:&nbsp;<em>neurotska depresija, laka depresija, srednja depresija&nbsp;</em>i<em>&nbsp;depresivna ličnost</em>. Takođe se smatralo da je ovaj poremećaj deo karaktera i temperamenta, ali su istraživanja pokazala da na njega može da se utiče terapijom i tretmanom. Dobijanje ove dijagnoze sada može značiti otvaranje vrata za izlazak iz patnje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Kako se distimija dijagnostikuje</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Za postavljanje ove dijagnoze neophodno je da depresivno raspoloženje traje više od dve godine, da se dešava skoro svakodnevno i sa najmanje dva sledeća simptoma:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Loš ili prejak apetit;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nesanica ili preterano dugo spavanje;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Umor ili manjak energije;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Loše mišljenje o sebi, nisko samopoštovanje)</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Loša koncentracija;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Problemi u donošenju odluka;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Beznađe.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Šta prouzrokuje distimiju</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tačan uzrok distimije je nepoznat. Kao i ostala depresivna stanja može biti prouzrokovana kombinacijom nekoliko faktora.</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ispitivanja ukazuju na to da pojedinci mogu naslediti predispoziciju za razvoj depresivnih stanja. Oni koji imaju članove porodice koji su patili od depresije pod većim su rizikom da sami razviju takav poremećaj.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Disbalans ili poremećaj u hemiji mozga je vezan za promene raspoloženja i promene kod neurotransmitera u mozgu mogu da imaju uticaj na misli, osećanja i ponašanje.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Okolina takođe može da utiče na buđenje depresivnih stanja. Razočaranje, stres, i/ili trauma koji proističu iz stvari kao što su nezaposlenost, lični neuspesi ili tragedije, raspad porodice, mogu da utiču na razvoj depresije.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Psihološki faktori takođe mogu da utiču na razvoj depresije. Na primer, neke studije ponašanja govore da depresija može da bude prozivod &#8221;naučene bespomoćnosti&#8221; koja proističe iz ponavljanog gubitka pozitivne potpore i koja je možda uticala na uvećanu stopu negativnih dešavanja u životu.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pogled na svet može da pojača depresiju održavanjem negativnih i/ili nerealnih verovanja i stavova o sebi, ljudima oko sebe ili budućnosti.&nbsp;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Zbog uspeha lečenja distimije lekovima pretpostavlja se da njeni uzroci mogu biti i biološki. Istraživanja pokazuju da su moguće imunološke, hormonalne i neurotransmiterske veze sa distimijom.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/distimija/">Distimija</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/distimija/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Postpartalna (postporođajna) depresija</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/postpartalna-postporodajna-depresija-ppd/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/postpartalna-postporodajna-depresija-ppd/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Svet Medicine]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 16 May 2012 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Duševne bolesti i stanja, bolesti zavisnosti (Psihijatrija)]]></category>
		<category><![CDATA[depresija]]></category>
		<category><![CDATA[porodjaj]]></category>
		<category><![CDATA[postpartalna]]></category>
		<category><![CDATA[trudnica]]></category>
		<category><![CDATA[tuga]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/dusevne-bolesti-i-stanja-bolesti-zavisnosti-psihijatrija/postpartalna-postporodajna-depresija-ppd/</guid>

					<description><![CDATA[<p>&#160;Za rođenje deteta se uvek očekuje da bude blagosloven trenutak koji donosi nadu i radost majci i porodici. U stvarnosti, oko 20-40 % žena oseti &#8221;postporođajnu tugu&#8221; nekoliko dana neposredno po porođaju, sa nekontrolisanim plačom i tugom. Takvo raspoloženje obično prođe samo od sebe uz podršku bližnjih i uz nekoliko noći dobrog sna.  Ipak, između [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/postpartalna-postporodajna-depresija-ppd/">Postpartalna (postporođajna) depresija</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"></span><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Za rođenje deteta se uvek očekuje da bude blagosloven trenutak koji donosi nadu i radost majci i porodici. U stvarnosti, oko 20-40 % žena oseti &#8221;postporođajnu tugu&#8221; nekoliko dana neposredno po porođaju, sa nekontrolisanim plačom i tugom. Takvo raspoloženje obično prođe samo od sebe uz podršku bližnjih i uz nekoliko noći dobrog sna.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"> <span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ipak, između 15-20 % žena oseti duži i iscrpljujući period depresije ili &#8221;postporođajne depresije&#8221; (<em>PPD</em>), koja im uskraćuje zadovljstvo, ispunjava ih sumnjom u samu sebe i sposobnost da se brinu o svom detetu, izaziva čest plač i provocira kod njih osećanja beznađa i krivice. San i apetit takođe bivaju poremećeni ali se to često meša sa očekivanom promenom života sa prinovom.</span></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter"><img loading="lazy" decoding="async" width="200" height="243" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/ppd.gif" alt="" class="wp-image-324"/></figure></div>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">PPD se često javlja podmuklo i postepeno, posle inicijalnog perioda ushićenja i javlja se u prve četri nedelje posle porođaja. Žene često ne žele da priznaju da se loše osećaju zbog toga što je to van očekivanja od onog &#8221;kako bi trebalo da bude&#8221;. Ovo može da prouzrokuje da se ignorišu ozbiljni simptomi, da se preko njih prelazi dok se depresije dublje ne učvrsti i postane teža za lečenje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;">Posleporođajna manija</span>&nbsp;uključuje pojačan i neadekvatan osećaj ushićenosti, uzbuđenja, nervoze ili veličine. Takve majke manje spavaju bez žalbe na umor. Tada majka može da zaboravi na svoje dete i da ima sumanute ideje o njegovoj važnosti ili identitetu (npr. smatra da je beba Božiji sin). Nedostatak svesti da nešto nije u redu može da sprečava da se na vreme potraži pomoć.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ipak, lečenje je neophodno ne samo zbog zdravlja majke, već i zbog zdravlja samog deteta. Iako retko, kod nekih žena može da se razvije psihotična depresija (sa sumanutim idejama) sa halucinacijama koje mogu da dovedu do toga da majka pokuša da sebi oduzme život ili da odzume život svom detetu, da ima fikcije, sumanuta uverenja/ideje o tome da je dete mrtvo ili defektno, da pokazuje preteranu brigu za dečje zdravlje ili da ima impulse da povredi bebu.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prethodna istorija depresije ili manične depresije može da poveća rizik od razvijanja posleporođajne depresije. Ako sami patite od, ili u porodici postoji istorija poremećaja raspoloženja, onda je dobra preporođajna priprema da bi se smanjio ovaj rizik i razvio dobar plan za tretman, od vitalnog značaja za zdravlje majke i deteta.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Klinička slika PPD je slična kliničkoj slici teške depresije ili manične depresije.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif;">Šta prouzrokuje PPD?</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Niko nije sasvim siguran šta je uzrok da neke majke razviju PPD. Istraživanja su usmerena na ulogu horomona koji oni igraju u poremećajima raspoloženja tokom i posle porođaja, kao i anksioznih poremećaja. Veruje se da nagle promene u nivou hormona koji prate trudnoću i porođaj, kao što su estrogen, progesteron i tiroksin snažno utiču na raspoloženje žene.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Uobičajeni simptomi PPD</span></strong></span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Loše raspoloženje ili promene raspoločenja iz dobrog u loše i obrnuto, ali iz krajnosti u krajnost.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nekontrolisan plač i nervoza.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Gubljenje interesa za aktivnosti u kojima se obično uživalo.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nedostatak interesa za seks.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Teškoće u pamćenju, koncentraciji i donošenju odluka.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Psihomotorna agitacija ili retardacija.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Umor, osećaj iscrpljenosti, lenjost.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Promene u apetitu ili spavanju. Nesanica.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stalne misli o smrti ili samoubistvu.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Teške nametljive misli.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osećanje krivice i bezvrednosti, naročito po pitanju nesupeha u materinstvu.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nedostatak interesovanja za bebu.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Preterana briga oko zdravlja deteta.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Tretman</strong>&nbsp;za PPD se pokazao kao jako uspešan, ali može biti komplikovan zato što:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Dojenje može da smanji broj opcija za terapiju naročito u smislu uzimanja lekova.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Majka treba da se brine o detetu u momentu kad je sva njena snaga potrebna da bi pomogla samoj sebi. Zbog toga je dodatna potpora porodice i medicinskog osoblja od vitalnog značaja za majčin oporavak i za povećanje mogućnosti da se između majke i deteta ostvari potpuna i dobra veza.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Uobičajeni načini terapije</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tretman za PPD može da varira kao što variraju i simptomi, standardan način uključuje:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Lekove da bismo stabilizovali raspoloženje i uticali na depresiju;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Psihoterapiju i psihosocijalnu potporu da bismo pomogli majci da se prilagodi novim dužnostima i brizi oko deteta;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Lečenje u bolnici može biti nephodno da obezbedi sigurnu i potpomažuću okolinu za majku i dete.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Obezbedite dodatnu podršku</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kreiranje okoline koja može da pruži podršku, koja &#8221;hrani&#8221; i majku i dete, ohrabruje majku da brine i o sebi . Tražite pomoć od porodice i prijatelja (oko nege deteta i obavljanja dnevnih zadataka kao što su kuvanje, kupovina itd.) Izgradite mrežu ljudi koji mogu da pomognu.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Održavajte kontakte sa prijateljima. Možete osećati potrebu da se povučete i sakrijete od prijatelja što se dešava. Prijatelji mogu da pruže podršku i pruže vam odmor od uvek zahtevnog posla brige oko deteta.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tražite potporu i ohrabrenje od drugih novih majki; ako postoje grupe za samopomoć pridružite im se.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tražite pomoć i od drugih iskusnijih majki. To može pomoći da normalizujete svoje iskustvo. Novoj majci ništa ne pomaže tako kao mudar i iskusan savet.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Naučite što više možete od PPD tako da možete da razumete šta vam se dešava i da planirate svoje lečenje i donosite informacijama potkrepljene odluke u vezi s njim.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Šta očevi mogu da urade da pomognu?</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Za mnoge majke period posle porođaja je izuzetno zahtevan. Takvo stanje je još i više pojačano kad je PPD deo iskustva. Oni treba da odigraju važnu ulogu u pomoći &nbsp;supruzi i detetu.</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="text-align: justify; font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ohrabrite je da podeli sa vama svoje misli i osećanja i pokažite joj da je razumete. Pokažite joj da je voljena i poštovana.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ako je moguće uzmite odsustvo sa posla u prvim danima posle rođenja deteta da bi ste pomogli oko deteta i dozvolili svojoj partnerki da se odmori i brine o sebi.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pitajte porodicu i prijatelju da vam pomognu sa dužnostima.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pokušajte da ne umanjujete značaj ili odbacujete iskustvo kroz koje ona prolazi. Ako ste zabrinuti oko toga kako vaš partner izlazi na kraj s bolešću &#8211; idite sa njom kod doktora i podelite sa njim svoja razmišljanja i brige.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pazite na svoje potrebe. Pronađite nekoga sa kim možete o tome da pričate. Biti otac je zahtevno, naročito ako ste otac po prvi put. Pričajte sa ostalim ljudima koji su imali slično iskustvo i koji vas mogu ohrabriti i dati vam podršku.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nastavite da učestvujete i uživate u vašim ličnim interesovanjima i aktivnostima.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/postpartalna-postporodajna-depresija-ppd/">Postpartalna (postporođajna) depresija</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/postpartalna-postporodajna-depresija-ppd/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
