<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>lancet Archives - Svet Medicine</title>
	<atom:link href="https://www.svetmedicine.com/tag/lancet/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.svetmedicine.com/tag/lancet/</link>
	<description>Svet Medicine na dlanu</description>
	<lastBuildDate>Fri, 17 Dec 2021 16:56:26 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2021/11/cropped-SiteIcon-32x32.png</url>
	<title>lancet Archives - Svet Medicine</title>
	<link>https://www.svetmedicine.com/tag/lancet/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Nova kombinacija lekova kao pomoć starijima koji pate od kliničke depresije</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/nova-kombinacija-lekova-kao-pomoc-starijima-koji-pate-od-klinicke-depresije/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/nova-kombinacija-lekova-kao-pomoc-starijima-koji-pate-od-klinicke-depresije/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Angloland]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 22 Oct 2015 14:06:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Duševne bolesti i stanja, bolesti zavisnosti (Psihijatrija)]]></category>
		<category><![CDATA[antidepresiv]]></category>
		<category><![CDATA[aripiprazol]]></category>
		<category><![CDATA[depresija]]></category>
		<category><![CDATA[lancet]]></category>
		<category><![CDATA[lekovi]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/dusevne-bolesti-i-stanja-bolesti-zavisnosti-psihijatrija/nova-kombinacija-lekova-kao-pomoc-starijima-koji-pate-od-klinicke-depresije/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Novo kliničko testiranje je pokazalo da kombinovanje antidepresiva sa antipsihotičkim lekovima može poboljšati stanje kliničke depresije&#160;kod starijih odraslih pacijenata, kod kojih nema reakcije na redovno lečenje. Oko polovine starijih odraslih pacijenata sa dijagnostifikovanom kliničkom depresijom neće reagovati na standardne lekove.Studija, objavljena u&#160;The Lancet, može da donese nadu milionima koji pate od depresije, čiji simptomi se [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/nova-kombinacija-lekova-kao-pomoc-starijima-koji-pate-od-klinicke-depresije/">Nova kombinacija lekova kao pomoć starijima koji pate od kliničke depresije</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Novo kliničko testiranje je pokazalo da kombinovanje antidepresiva sa antipsihotičkim lekovima može poboljšati stanje kliničke <a href="https://www.svetmedicine.com/depresija/">depresije</a>&nbsp;kod starijih odraslih pacijenata, kod kojih nema reakcije na redovno lečenje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Oko polovine starijih odraslih pacijenata sa dijagnostifikovanom kliničkom depresijom neće reagovati na standardne lekove.</span><br><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Studija, objavljena u&nbsp;<em>The Lancet</em>, može da donese nadu milionima koji pate od depresije, čiji simptomi se nisu poboljšali iako su uzimali antidepresive.&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&#8221;<em>Mi znamo da kod starijih odraslih koji pate od depresije, oko polovine neće reagovati na medikamente</em>” kaže prvi autor&nbsp;<em>Dr Eric J. Lenze</em>, profesor psihijatrije na&nbsp;<em>Washington University</em>&nbsp;u&nbsp;<em>St. Louis-</em>u,&nbsp;<em>SAD</em>. “&nbsp;<em>Oni možda imaju minimalnu reakciju, ali će i dalje biti u depresiji. Pitanje koje smo želeli da postavimo je bilo da li postoji išta što mi možemo učiniti za njih</em>”</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Studija sprovedena 2007. godine otkrila je od 39 miliona starijih odraslih u SAD, oko 7 miliona pati od kliničke depresije. Štaviše, 90% nije primalo neophodnu negu, dok je 78% verovalo da ne dobija tretman uopšte.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija koja se ne leči može skupo da košta. Ne samo da stariji odrasli koji pate od depresije potroše gotovo dva puta više na zdravstvenu negu, nego oni bez te bolesti, već se depresija povezuje sa povećanim rizikom od demencije.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prethodno istraživanje je pokazalo da prepisivanje niske doze antipsihotičkog leka&nbsp;<em>aripiprazole</em>&nbsp;zajedno sa antidepresivima efektivno u ublažavanju depresije kod značajnog broja mlađih pacijenata sa depresijom, čiji simptomi nisu bili ublaženi isključivo antidepresivima.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kombinacija je takođe umanjila verovatnoću da mlađi pacijenti imaju suicidalne misli. Ova potonja primedba je naročito vezana za starije odrasle, uzevši u obzir da je stopa suicida među ljudima preko 75 godina starosti viša nego u bilo kojoj drugoj starosnoj dobi.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span class="bg-warning" style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ukratko o depresiji</span></strong></em></p>



<ul class="wp-block-list"><li class="bg-warning" style="text-align: justify;"><em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Oko 6.7 % odraslih u SAD dožive velike depresivne poremećaje.&nbsp;</span></em></li><li class="bg-warning" style="text-align: justify;"><em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Žene su 70 % sklonije da dožive depresiju nego muškarci.&nbsp;</span></em></li><li class="bg-warning" style="text-align: justify;"><em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Postoji nekoliko različitih tipova depresivnog poremećaja, uključujući veliku <a href="https://www.svetmedicine.com/depresija/">depresiju</a>, <a href="https://www.svetmedicine.com/sezonski-afektivni-poremecaj-sap/">Sezonski afektivni poremećaj &#8211; SAP</a> i <a href="https://www.svetmedicine.com/bipolarni-poremecaj/">Bipolarni poremećaj</a>.</span></em></li></ul>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kombinacija dva leka testirana na placebo i antidepresive</span></strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Medjutim,&nbsp;<em>Dr Lenze</em>&nbsp;navodi da je važno da se upamti da stariji odrasli možda ne mogu da reaguju na lekove na isti način kao mlađi odrasli.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&#8221;<em>Postoje promene u mozgu i telu koje su vezane za proces starenja koje ukazuju da izvesni tipovi lečenja mogu da funkcionišu drugačije, u smislu dobrobiti po pacijenta i nus-efekata kod starijih odraslih</em>,&#8217;’ objašnjava on. ;&#8217;’&nbsp;<em>Čak i kada strategija funkcioniše kod pacijenata u svojim tridesetim godinama, treba da se testira na pacijentima u njihovim sedamdesetim godinama pre nego se može smatrati efektivnim kod starijih pacijenata</em>.”</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Da bi se istražila efikasnost nove strategije kod starijih pacijenata, istraživači su uzeli u procenu 468 ljudi preko šezdeset godina starosti kojima je dijagnostifikovana depresija. Za početak, svaki pacijent je uzimao antidepresiv&nbsp;<em>venlafaxine</em>&nbsp;12 nedelja.&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nakon 12 nedelja, oko polovina učesnika još uvek su bili klinički depresivni. Istraživači su onda dali učesnicima, koji nisu reagovali na antidepresiv, ili&nbsp;<em>aripiprazole</em>&nbsp;ili&nbsp;<em>placebo</em>&nbsp;da uzimaju zajedno sa&nbsp;<em>venlafaxine.&nbsp;</em></span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Istraživači su otkrili da je kombinacija dva leka dovela do poboljšanja simptoma kod 44 % pacijenata koji nisu reagovali na&nbsp;<em>venlafaxine</em>&nbsp;samo. U poređenju sa tim, 29 % učesnika koji su primili placebo doživeli su remisiju svoje depresije.&nbsp;</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Otkrića studije hvaljena kao ‘veliki napredak’</span></strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Koautor studije&nbsp;<em>Dr Charles F. Reynolds III</em>, gerijatrijski psihijatar na&nbsp;<em>University of Pittsburgh, USA</em>, opisuje studiju kao veliki napredak zasnovan na dokazima, a koja ide u prilog brizi za starije odrasle koji pate od depresije. On dodaje: </span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">“<em>Objavljujući naša otkrića u časopisu&nbsp;The Lancet, posebno se nadamo da ćemo dopreti do lekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji pružaju veći deo lečenja starijih odraslih sa depresijom. Savršen stepen sigurnosti i tolerabilnosti u profilu&nbsp;aripiprazola&nbsp;kao i njegova efikasnost bi trebalo da podrže njegovu upotrebu u primarnoj nezi sa odgovarajućim medicinskim nadzorom</em>. “&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Iako su primećeni jedan do dva neželjena efekta kod nekih pacijenata koji su primili kombinaciju dva leka – nemir i ukočenost &#8211; oni su tipično blagi i kratkotrajni. Istrazivači veruju da potencijalne dobrobiti od ovog novog lečenja nadmašuju propratne neželjene efekte.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nakon njihovog otkrića, istrazivači se sada nadaju da će naći način da razlikuju koji pacijenti će verovatno imati dobrobiti od ovog novog vida lečenja.&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Jedna stvar koju vidimo kao kritičnu za naše buduće istraživanje će biti da se pokuša da se bolje razumeju faktori koji utiču na to da ljudi reaguju na specifične vidove lečenja koji možda neće pomoći drugima. “ <em>Dr Lenze</em> zaključuje.<br></span><br><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kombinovanje različitih lekova nekada može da bude rizična strategija lečenja. Ranije je objavljena studija koja sugeriše da se koristeći antidepresivi zajedno sa nesteroidnim antiinflamatornim lekovima – koji je uobičajeni vid lekova protiv bolova &#8211; može uvećati rizik od krvarenja.</span></p>



<p class="has-text-align-right wp-block-paragraph"><em>autor: James McIntosh&nbsp;</em><br><em>preuzeto sa Medical News Today</em><br><em>prevod <a href="http://www.angloland.rs/" target="_blank" rel="nofollow noopener">www.angloland.rs</a></em></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="alignright"><a href="http://www.angloland.rs" target="_blank" rel="nofollow noopener"><img decoding="async" width="200" height="200" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2014/09/angloland-logo.jpg" alt="" class="wp-image-981" srcset="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2014/09/angloland-logo.jpg 200w, https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2014/09/angloland-logo-150x150.jpg 150w" sizes="(max-width: 200px) 100vw, 200px" /></a></figure></div>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/nova-kombinacija-lekova-kao-pomoc-starijima-koji-pate-od-klinicke-depresije/">Nova kombinacija lekova kao pomoć starijima koji pate od kliničke depresije</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/nova-kombinacija-lekova-kao-pomoc-starijima-koji-pate-od-klinicke-depresije/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Porast učestalosti karcinoma za 75% do 2030.godine?</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/porast-ucestalosti-karcinoma-za-75-do-2030-godine/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/porast-ucestalosti-karcinoma-za-75-do-2030-godine/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dr Marko Bogdanovic]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 04 Jun 2012 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Onkologija]]></category>
		<category><![CDATA[globocan]]></category>
		<category><![CDATA[kancer]]></category>
		<category><![CDATA[karcinom]]></category>
		<category><![CDATA[lancet]]></category>
		<category><![CDATA[rak]]></category>
		<category><![CDATA[smrt]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/onkologija/porast-ucestalosti-karcinoma-za-75-do-2030-godine/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Prema istraživanju francuskih naučnika objavljenom u&#160;Lancet Oncology, očekuje se povećanje učestalost raka (karcinoma) za više od 75 odsto do 2030. godine u razvijenim zemljama, a za preko 90% u zemljama u razvoju.  Istraživači, koje predvodi dr Fredi Brai iz Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) u Lionu, u Francuskoj, pokušavaju da utvrde kako sadašnji i [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/porast-ucestalosti-karcinoma-za-75-do-2030-godine/">Porast učestalosti karcinoma za 75% do 2030.godine?</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prema istraživanju francuskih naučnika objavljenom u&nbsp;<em>Lancet Oncology</em>, očekuje se povećanje učestalost raka (karcinoma) za više od 75 odsto do 2030. godine u razvijenim zemljama, a za preko 90% u zemljama u razvoju.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"> <span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Istraživači, koje predvodi dr Fredi Brai iz Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) u Lionu, u Francuskoj, pokušavaju da utvrde kako sadašnji i budući modeli incidencije i mortaliteta od različitih tipova raka variraju između naroda sa različitim stepenom razvoja, mereno njihovom indeksa ljudskog razvoja (<em>Human Development Index (HDI)</em>).</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kod nacija u tranziciji ka višim nivoima ljudskog razvoja, čini se da postoje smanjenje stope incidencije nekih vrsta karcinoma, kao što su rak želuca i rak grlića materice. Međutim, za učestalost raka dojke, kolorektalnog i raka prostate, se očekuje da će se značajno povećati u zemljama sa višim HDI.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Dr Brej objašmnjava: &#8220;Rak je već vodeći uzrok smrti u mnogim visoko razvijenim zemljama i spreman je da postane glavni uzrok morbiditeta i mortaliteta u narednih nekoliko decenija u svim regionima sveta; ova studija služi kao važna referentna tačka u pogledu skretanja pažnje na potreba za globalnu akciju da smanji sve veći teret (opterećenje) od raka.&#8221;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Koristeći podatke iz&nbsp;<strong><em>GLOBOCAN</em></strong>, istraživači su ispitali procene incidencije i mortaliteta od raka u 2008. god. u 184 zemalja; i pronašli da obrasci za najčešće tipove raka variraju u skladu sa četiri nivoa ljudskog razvoja. Potom su iskoristili ove zaključke da bi predvideli koliko će se opterećenost karcinomima verovatno promeniti do 2030.godine.</span></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter"><img decoding="async" width="200" height="170" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/06/globocan.jpg" alt="" class="wp-image-479"/></figure></div>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Trenutno, postoji visoka učestalost raka povezana sa infekcijom u zemljama sa niskim HDI (uglavnom zemlje u podsaharskoj Africi), posebno raka grlića materice, kao i raka želuca, raka jetre i Kapošijevog sarkoma, u zavisnosti od regiona ili zemlje. Nasuprot tome, opterećenost karcinomom pluća, dojke, kolorektalnog karcinoma i prostate je veća u zemljama sa većim HDI, kao što je u Velikoj Britaniji, Rusiji, Australiji i Brazilu.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prema istraživačima, do 2030.god., očekuje se&nbsp;<strong>povećanje</strong>&nbsp;broja slučajeva raka&nbsp;<strong>za 78%</strong>&nbsp;u zemalja sa srednjim HDI, poput Kine, Indije i Južne Afrike, kao i&nbsp;<strong>povećanje za 93%</strong>&nbsp;u zemljama sa niskim HDI.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Istraživači su takođe pronašli sledeće trendove:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Iako je zemlje sa visokim HDI predstavljaju svega 15% svetske populacije, kod njih je zabeleženo 40% slučajeva raka u svetu u 2008. godini</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Iako se učestalost raka želuca i raka grlića materice smanjuje u zemljama sa srednjim, visokim ili vrlo visokim nivoima HDI, postoje brojni izuzeci za rak grlića materice.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Učestalost raka dojke kod žena i raka prostate čini se da je u porastu u većini država sa srednjim, visokim ili vrlo visokim nivoima HDI.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Incidencija raka pluća izgleda da se smanjuje kod muškaraca u zemljama sa visokim i vrlo visokim nivoima HDI, ali se povećava kod žena.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Iako je rak pluća trenutno vodeći karcinom u regionima sa niskim HDI, on će postati vodeći uzrok raka ukoliko se ne kontroliše pušenje u ovim oblastima.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Dr Kristofer Vajld, direktor Međunarodne agencije za istraživanja o raku, pojašnjava: &#8220;Ova studija ukazuje na dinamičnu prirodu obrazaca javljanja raka u određenom regionu sveta tokom vremena. Države moraju uzeti u obzir specifične izazove sa kojima će se suočavati, a prioriteti će biti usmereni na ciljane intervencije u borbi protiv projektovanog rast opterećenja od raka putem efikasnih strategija primarne prevencije, rane detekcije i efikasanih programa lečenja.&#8221;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Reference:<br></em><em>Grace Rattue. &#8220;Cancer Rates Expected To Increase 75% By 2030.&#8221;&nbsp;<a href="http://www.thelancet.com/journals/lanonc/article/PIIS1470-2045(12)70211-5/fulltext" target="_blank" rel="noopener">Medical News Today</a>. MediLexicon, Intl., 1 Jun. 2012. Web.&nbsp;5 Jun. 2012.&nbsp;<br></em><em><a href="http://www.thelancet.com/journals/lanonc/article/PIIS1470-2045(12)70211-5/fulltext" target="_blank" rel="noopener">The Lancet Oncology</a></em></p>
<div class="saboxplugin-wrap" itemtype="http://schema.org/Person" itemscope itemprop="author"><div class="saboxplugin-tab"><div class="saboxplugin-gravatar"><img decoding="async" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/04/Marko-Bogdanovic.jpg" width="100"  height="100" alt="Marko Bogdanovic" itemprop="image"></div><div class="saboxplugin-authorname"><a href="https://www.svetmedicine.com/author/markob/" class="vcard author" rel="author"><span class="fn">Dr Marko Bogdanovic</span></a></div><div class="saboxplugin-desc"><div itemprop="description"><p><b data-path-to-node="3,0" data-index-in-node="0">Dr Marko Bogdanović</b> je specijalista opšte hirurgije na Klinici za digestivnu hirurgiju UKCS, sa užim profesionalnim fokusom na HPB hirurgiju i onkologiju. Detaljne informacije o kliničkom radu, stručnim usavršavanjima i naučnim doprinosima možete pogledati na stranici: <b data-path-to-node="3,0" data-index-in-node="270"><a class="ng-star-inserted" href="https://www.svetmedicine.com/dr-marko-bogdanovic-hpb-hirurg/" target="_blank" rel="noopener" data-hveid="0" data-ved="0CAAQ_4QMahgKEwjp-azn6vuTAxUAAAAAHQAAAAAQpwg">Kompletna biografija autora</a></b>.</p>
</div></div><div class="saboxplugin-web "><a href="https://www.svetmedicine.com" target="_self" >www.svetmedicine.com</a></div><div class="clearfix"></div><div class="saboxplugin-socials "><a title="Linkedin" target="_blank" href="https://rs.linkedin.com/in/markobogdanovic" rel="nofollow noopener" class="saboxplugin-icon-grey"><svg aria-hidden="true" class="sab-linkedin" role="img" xmlns="http://www.w3.org/2000/svg" viewbox="0 0 448 512"><path fill="currentColor" d="M100.3 480H7.4V180.9h92.9V480zM53.8 140.1C24.1 140.1 0 115.5 0 85.8 0 56.1 24.1 32 53.8 32c29.7 0 53.8 24.1 53.8 53.8 0 29.7-24.1 54.3-53.8 54.3zM448 480h-92.7V334.4c0-34.7-.7-79.2-48.3-79.2-48.3 0-55.7 37.7-55.7 76.7V480h-92.8V180.9h89.1v40.8h1.3c12.4-23.5 42.7-48.3 87.9-48.3 94 0 111.3 61.9 111.3 142.3V480z"></path></svg></span></a></div></div></div><p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/porast-ucestalosti-karcinoma-za-75-do-2030-godine/">Porast učestalosti karcinoma za 75% do 2030.godine?</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/porast-ucestalosti-karcinoma-za-75-do-2030-godine/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Vakcina protiv Meningitisa B &#8211; korak bliže</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/vakcina-protiv-meningitisa-b-korak-blize/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/vakcina-protiv-meningitisa-b-korak-blize/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Svet Medicine]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 07 May 2012 20:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Bolesti nervnog sistema (Neurologija)]]></category>
		<category><![CDATA[imunizacija]]></category>
		<category><![CDATA[lancet]]></category>
		<category><![CDATA[meningitis]]></category>
		<category><![CDATA[mozak]]></category>
		<category><![CDATA[upala]]></category>
		<category><![CDATA[vakcina]]></category>
		<category><![CDATA[zapaljenje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/bolesti-nervnog-sistema-neurologija/vakcina-protiv-meningitisa-b-korak-blize/</guid>

					<description><![CDATA[<p>&#160;Istraživači su objavili da su na korak od razvoja vakcine protiv tipa meningitisa koji najvećim delom pogađa Evropu i Severnu Ameriku i godišnje ubija na stotine dece. Jedna studija, objavljena u&#160;Lancet-u, na adolescentima u Australiji, Poljskoj i Španiji je pokazala mogućnost razvoja imunskog odgovora bez ozbiljnih neželjenih efekata. Po uzimanju leka, test grupa je stvarala [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/vakcina-protiv-meningitisa-b-korak-blize/">Vakcina protiv Meningitisa B &#8211; korak bliže</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Istraživači su objavili da su na korak od razvoja vakcine protiv tipa meningitisa koji najvećim delom pogađa Evropu i Severnu Ameriku i godišnje ubija na stotine dece.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Jedna studija, objavljena u&nbsp;<a href="http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS1473-3099(12)70087-7/fulltext"><em>Lancet</em></a>-u, na adolescentima u Australiji, Poljskoj i Španiji je pokazala mogućnost razvoja imunskog odgovora bez ozbiljnih neželjenih efekata.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Po uzimanju leka, test grupa je stvarala antitela koja su aktivna protiv 90% sojeva grupe Meningitisa B koji pogađa SAD i Evropu.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Meningitis, zapaljenje moždane opne odnosno tkiva koje obavija mozak i kičmenu moždinu, najčešće pogađa tinejdžere &#8211; sa smrtnošću između 5% i 14%. Kod preživelih zaostaju trajna neurološka oštećenja, gubitak sluha ili oduzetost ekstremiteta i poteškoće u kretanju.&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Za sada postoje vakcine protiv meningitisa tipa A i C, ali ne i široko primenljiva vakcina protiv sojeva serotipa B, koji je i najrašireniji u industrijalizovanim zemljama.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kako navode istraživači, rezultati istraživanja ukazuju da su tri doze neophodne za postizanje imunskog odgovora, ukazujući na zaštitni efekat kod 80-100% adolescenata, a kao najčešće prijavljeni neželjeni efekat navode slab ili umereni bol na mestu davanja injekcije.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ipak, istraživači ukazuju na potrebu dodatnih ispitivanja u pogledu dužine zaštićenosti posle primene vakcine!</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 11px; text-align: justify;">*detaljnije o ovom istraživanju možete pronaći na</span><a style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 11px; text-align: justify;" href="http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS1473-3099(12)70087-7/fulltext"><em>&nbsp;The Lancet Infectious diseases</em></a></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/vakcina-protiv-meningitisa-b-korak-blize/">Vakcina protiv Meningitisa B &#8211; korak bliže</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/vakcina-protiv-meningitisa-b-korak-blize/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
