<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>pedijatrija Archives - Svet Medicine</title>
	<atom:link href="https://www.svetmedicine.com/tag/pedijatrija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.svetmedicine.com/tag/pedijatrija/</link>
	<description>Svet Medicine na dlanu</description>
	<lastBuildDate>Mon, 13 Dec 2021 10:09:44 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2021/11/cropped-SiteIcon-32x32.png</url>
	<title>pedijatrija Archives - Svet Medicine</title>
	<link>https://www.svetmedicine.com/tag/pedijatrija/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Nove preporuke oko fizičke aktivnosti i spavanja kod dece</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/nove-preporuke-oko-fizicke-aktivnosti-i-spavanja-kod-dece/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/nove-preporuke-oko-fizicke-aktivnosti-i-spavanja-kod-dece/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dr Marko Bogdanovic]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 01 Jun 2019 07:36:35 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Medicinske vesti]]></category>
		<category><![CDATA[deca]]></category>
		<category><![CDATA[fizicka aktivnost]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[odrastanje]]></category>
		<category><![CDATA[pedijatrija]]></category>
		<category><![CDATA[preporuke]]></category>
		<category><![CDATA[szo]]></category>
		<category><![CDATA[who]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/medicinske-vesti/nove-preporuke-oko-fizicke-aktivnosti-i-spavanja-kod-dece/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Svetska Zdravstvena Organizacija (SZO, World Health Organization &#8211; WHO) izdala je nove preporuke oko fizičke aktivnosti i spavanja kod dece do 5 godina starosti.  Deca ispod 5 godina starosti moraju da provode manje vremena sedeći ispred TV uređaja, ekrana mobilnih uređaja i tableta, ili vezani u kolicima i dečijim sedištima, moraju da imaju kvalitetan san&#160; [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/nove-preporuke-oko-fizicke-aktivnosti-i-spavanja-kod-dece/">Nove preporuke oko fizičke aktivnosti i spavanja kod dece</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Svetska Zdravstvena Organizacija (SZO, World Health Organization &#8211; WHO) izdala je nove preporuke oko fizičke aktivnosti i spavanja kod dece do 5 godina starosti. </span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Deca ispod 5 godina starosti moraju da provode manje vremena sedeći ispred TV uređaja, ekrana mobilnih uređaja i tableta, ili vezani u kolicima i dečijim sedištima, moraju da imaju kvalitetan san&nbsp; i da više vremena provode u aktivnoj igri, kako bi zdravo rasli i razvijali se – navodi se u preporukama koje je sredinom aprila ove godine izdala Svetska Zdravstvena Organizacija (SZO).</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Rani period detinjstva je veoma bitan i osetljiv period odrastanja, brzog razvoja i vreme kada se porodične vrednosti i obrasci ponašanja prihvataju. Nove preporuke oko fizičke aktivnosti i sna kod dece ispod 5 godina starosti su izdate od strane eksperata SZO, koji su procenjivali neadekvatno vreme spavanja, vreme provedeno sedeći ispred TV ekrana ili vezanih u kolicima i dečijim sedištima. Takođe su upoređivani nalazi vezani za benefite povećanog nivoa aktivnosti. Poboljšanje fizičke aktivnosti, smanjenje sedećeg načina života i obezbeđivanje dovoljnog i kvalitetnog sna kod dece poboljšava njihovo fizičko i mentalno zdravlje i blagostanje, a pomaže u prevenciji dečije gojaznosti i drugim povezanim bolestima koje se javljaju u kasnijim stadijumima života.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nepridržavanje postojećih preporuka fizičke aktivnosti je uzrok oko 5 miliona smrti među svim starosnim grupama godišnje. Trenutno, oko 23% odraslih I 80% adolescenata nisu dovoljno fizička aktivni. Ukoliko se rano u detinjstvu usvoje zdrave životne navike, adekvatna fizička aktivnosti I kvalitet spavanja, to umnogome pomaže&nbsp; oblikovanju navika kroz detinjstvo, adolescenciju pa i nadalje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ono što mi zaista treba do postignemo jeste da se deca vrate igri, u stvari treba da se napraviti kompletan zaokret i to kompletno preusmerenje iz sedećih navika ka što više vremena provedenom u igri, naravno uz dovoljnu količinu sna – &nbsp;ističu u SZO.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Obrazac sveukupne 24-časovne aktivnosti je u sledećem: zameniti produženo sedenje ispred ekrana sa više aktivne igre, ali uz adekvatno i dovoljno sna. Vreme koje se provede u sedenju treba kvalitetno iskoristiti u aktivnostima sa roditeljima koji isključuju aktivnosti vezane za ekrane (TV, mobilni telefon, tablet, računar&#8230;), a utrošiti ga vremenom rovedenim u čitanju, pričanju priča, pevanju, sklapanju slagalica – sve to je od izuzetnog značaja za dečiji razvoj.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Primena ovih preporuka tokom prvih pet godina života doprinosi dečijem motornom i kognitivnom razvoju i zdravlju.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Preporuke i smernice kod dece ispod 1 godine starosti</strong>:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Fizička aktivnost nekoliko puta tokom dana, naročito igrama na podlozi (npr. podu). Za one koji još nisu dovoljno pokretni, ovo podrazumeva makar 30 minuta u ležećem položaju /na trbuhu/ nekoliko puta tokom dana kada dete ne spava</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Maksimalno sat vremena provedeno u kolicima ili dečijim sedištima. Ne preporučuje se da dete provodi vreme gledajući u ekrane (TV, tablet, mobilni telefon&#8230;). Dnevne sedeće periode provoditi u čitanju, pevanju, pričanju priča sa roditeljima.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Između 14-17 sati kvalitetnog sna /uključujući i dremanje/ kod dece do 3 meseca; odnosno 12-16 sati od 4-11 meseca života</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Preporuke i smernice kod dece 1-2 godine starosti</strong>:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Provoditi makar 180 minuta u različitim tipovima fizičke aktivnosti bilo kog intenziteta, uključujući umereno do intenzivnu fizičku aktivnost, raspoređenu tokom dana</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Maksimalno sat vremena provedenih vezanih u kolicima i dečijim sedištima ili sedenja tokom dana. Za decu do dve godine starosti ne preopručuje se gledanje u ekrane (gledanje TV, igranje igrica na telefonima i tabletima&#8230;); dok za dvogodišnju decu se propuručuje maksimalno sat vremena provedenih u gledanju ekrana (TV, telefoni, tableti&#8230;), naravno što manje to bolje. Tokom perioda sedanja vreme traba upotpuniti čitanjem, pričanjem priča tj. vreme provedeno sa roditeljima.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Preporučeno vreme spavanja je 11-14 sati kavlitetnog sna, uključujući i dremanje</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Preporuke i smernice kod dece 3-4 godine starosti:</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Provoditi makar 180 minuta u različitim oblicima fizičke aktivnosti, makar 60 minuta umerene do intenzivne fizičke aktivnosti, raspoređene tokoom dana, što više to bolje</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Maksimalno sat vremena provedenih vezanih u kolicima i dečijim sedištima ili sedenja tokom dana. Maksimalno sat vremena provedenih pred ekranom (gledanje TV, telefona, tableta). Tokom perioda sedenja i pasivnosti vreme upotpuniti čitanjem i pričanjem priča roditelja</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Oko 10-13 sati kvalitetnog sna, uključujući i dremanje</span></li></ul>
<div class="saboxplugin-wrap" itemtype="http://schema.org/Person" itemscope itemprop="author"><div class="saboxplugin-tab"><div class="saboxplugin-gravatar"><img decoding="async" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/04/Marko-Bogdanovic.jpg" width="100"  height="100" alt="Marko Bogdanovic" itemprop="image"></div><div class="saboxplugin-authorname"><a href="https://www.svetmedicine.com/author/markob/" class="vcard author" rel="author"><span class="fn">Dr Marko Bogdanovic</span></a></div><div class="saboxplugin-desc"><div itemprop="description"><p><b data-path-to-node="3,0" data-index-in-node="0">Dr Marko Bogdanović</b> je specijalista opšte hirurgije na Klinici za digestivnu hirurgiju UKCS, sa užim profesionalnim fokusom na HPB hirurgiju i onkologiju. Detaljne informacije o kliničkom radu, stručnim usavršavanjima i naučnim doprinosima možete pogledati na stranici: <b data-path-to-node="3,0" data-index-in-node="270"><a class="ng-star-inserted" href="https://www.svetmedicine.com/dr-marko-bogdanovic-hpb-hirurg/" target="_blank" rel="noopener" data-hveid="0" data-ved="0CAAQ_4QMahgKEwjp-azn6vuTAxUAAAAAHQAAAAAQpwg">Kompletna biografija autora</a></b>.</p>
</div></div><div class="saboxplugin-web "><a href="https://www.svetmedicine.com" target="_self" >www.svetmedicine.com</a></div><div class="clearfix"></div><div class="saboxplugin-socials "><a title="Linkedin" target="_blank" href="https://rs.linkedin.com/in/markobogdanovic" rel="nofollow noopener" class="saboxplugin-icon-grey"><svg aria-hidden="true" class="sab-linkedin" role="img" xmlns="http://www.w3.org/2000/svg" viewbox="0 0 448 512"><path fill="currentColor" d="M100.3 480H7.4V180.9h92.9V480zM53.8 140.1C24.1 140.1 0 115.5 0 85.8 0 56.1 24.1 32 53.8 32c29.7 0 53.8 24.1 53.8 53.8 0 29.7-24.1 54.3-53.8 54.3zM448 480h-92.7V334.4c0-34.7-.7-79.2-48.3-79.2-48.3 0-55.7 37.7-55.7 76.7V480h-92.8V180.9h89.1v40.8h1.3c12.4-23.5 42.7-48.3 87.9-48.3 94 0 111.3 61.9 111.3 142.3V480z"></path></svg></span></a></div></div></div><p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/nove-preporuke-oko-fizicke-aktivnosti-i-spavanja-kod-dece/">Nove preporuke oko fizičke aktivnosti i spavanja kod dece</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/nove-preporuke-oko-fizicke-aktivnosti-i-spavanja-kod-dece/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dr Dejan Stevanović (Dejan Stevanovic, MD, PhD)</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/dr-dejan-stevanovic-dejan-stevanovic-md-phd/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/dr-dejan-stevanovic-dejan-stevanovic-md-phd/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[PROMO]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 23 Feb 2016 18:40:31 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Biografije]]></category>
		<category><![CDATA[adolescenti]]></category>
		<category><![CDATA[beograd]]></category>
		<category><![CDATA[deca]]></category>
		<category><![CDATA[dejan]]></category>
		<category><![CDATA[neurologija]]></category>
		<category><![CDATA[pedijatrija]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatrija]]></category>
		<category><![CDATA[stevanovic]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/info/biografije/dr-dejan-stevanovic-dejan-stevanovic-md-phd/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Curriculum Vitae of Dejan Stevanovic, MD, PhD &#160; Education 2014 PhD, Medical school University of Belgrade 2009-2013 Child &#38; adolescent psychiatry, Medical school University of Belgrade 2005-2007 Neuropsychology, Medical school University of Belgrade 1998-2004 Medical school University of Belgrade Affiliation 2013 – Clinic for Neurology and Psychiatry for Children and Youth, Belgrade, Serbia, Child psychiatrist [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/dr-dejan-stevanovic-dejan-stevanovic-md-phd/">Dr Dejan Stevanović (Dejan Stevanovic, MD, PhD)</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Curriculum Vitae of Dejan Stevanovic, MD, PhD</strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><br>&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Education </span></strong></em></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">2014 PhD, Medical school University of Belgrade</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">2009-2013 Child &amp; adolescent psychiatry, Medical school University of Belgrade</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">2005-2007 Neuropsychology, Medical school University of Belgrade</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">1998-2004 Medical school University of Belgrade</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Affiliation </span></strong></em></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">2013 – Clinic for Neurology and Psychiatry for Children and Youth, Belgrade, Serbia, Child psychiatrist</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">2008-2013 Psychiatry department, General Hospital Sombor, Serbia, Child psychiatrist</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">2006-2008 Health Care Center, Odzaci, Serbia, GP</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">2004-2005 Institute of Mother and Child Belgrade, Serbia, Trainee</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Coursework, fellowships, &amp; awards</span></strong></em></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;“Mental Health Throughout Life” &#8211; Volkswagen Foundation’s 2nd Herrenhausen Conference, 3-5 Apr 2013, Hanover, Germany</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">ECNP Workshop on Neuropsychopharmacology for Young Scientists in Europe, 7-10 Mar 2013, Nice, France</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">VIREPA Education Program in Epilepsy, Psychiatric Aspects, Oct 2012 &#8211; Feb 2013</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">ECNP TEM Epilepsy and Psychiatry, 12-13 Oct 2012, Vienna, Austria</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Salzburg CHOP Seminar in Behavioral Pediatrics &amp; Child Development, 11-17 Mar 2012, Salzburg, Austria</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">ECNP School of Child and Adolescent Neuropsychopharmacology, 19-24 Feb 2012, Venice, Italy</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">1st Excellence in Child Mental Health, School in Child Mental Health Practice and Services, 30 Nov &#8211; 3 Dec 2011, Istanbul, Turkey</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">10th Berlin Summer School, “Psychiatry as a Science &#8211; Genetic Neuroimaging”, 22-27 Aug 2010, Berlin, Germany</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Salzburg CHOP Seminar in Pediatric Neurology &amp; Metabolism, 14-19 Mar 2010, Salzburg, Austria</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Donald Cohen Fellowship Program for International Scholars in Child and Adolescent Mental Health, ESCAP International Conference, 22-26 Aug 2009, Budapest, Hungary</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">26th International Epilepsy Congress Young Researchers Award, 28 Aug –1 Sep 2005, Paris, France</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Fellowship of the Serbian Ministry of Science, 2003-2006, Serbia</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Main interests </span></em></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Cognitive neuropsychiatry and neuropsychology, psychometrics, and cross-cultural psychiatry</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Psychopharmacology, pharmacoepidemiology, and pharmacoeconomics</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">PhD thesis </span></em></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">“Applying the principles of good research practice for cross-cultural adaptation to pediatric health-related quality of life questionnaires” Medical school University of Belgrade 2014</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Main peer-reviewed publications</span></em></strong></p>



<ol class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D, Maroco J, Atilola O, Vostanis P et al. Can we compare quality of life among adolescents across the globe? Testing the measurement invariance of the PedsQLTM 4.0 across different countries. Journal of Research on Adolescence, in review.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Jovanovic M, Stevanovic D, Jocic-Jakubi B. The relative impact of adverse antiepileptic drugs’ events on health-related quality of life among children with epilepsy in Serbia. 2014, Neurology India, in press.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D, Atilola O, Singh Balhara YP, Avicenna M, Kandemir H, Vostanis P, Knez R, Petrov P. The relationships between alcohol/drugs use and quality of life among adolescents: An international, cross-sectional study. Journal of Child &amp; Adolescent Substance Abuse, 2014, DOI:10.1080/1067828X.2013.773864.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D, Jafari P. A cross-cultural study to assess measurement invariance of the KIDSCREEN-27 questionnaire across Serbian and Iranian children and adolescents. Quality of Life Research 2014, DOI 10.1007/s11136-014-0754-0</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D, Urban R, Atilola O, Vostanis P et al. Does the Strengths and Difficulties Questionnaire – Self Report yield Invariant Measurements across different nations? Data from the International Child Mental Health Study Group. Epidemiology &amp; Psychiatric Sciences, DOI: 10.1017/S2045796014000201.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Knez R, Stevanovic D, Vulić-Prtorić A, Vlašić-Cicvarić I, Peršić M. A psychometric study of the Pediatric Quality of Life Inventory (PedsQL) Family Impact Module among Croatian youth. Journal of Child and Family Studies, 2015 24 (2):363-371.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D, Tadic I, Knez R. Are antidepressants effective in quality of life improvement among children and adolescents? A systematic review. CNS Spectrums, 2014, 19, 134–141.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Atilola O, Stevanovic D, Pal Singh Balhara Y, Avicenna M, et al. Role of Personal and Family factors in Alcohol and Substance Use among Adolescents: An international study with focus on developing countries. Journal of Mental Health and Psychiatric Nursing, 2014, 21 (7): 609–617</span><br><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kuburovic N, Pasic S, Susic G, Stevanovic D, et al. Health-related quality of life, anxiety and depressive symptoms in children with primary immunodeficiencies. Patient Preference and Adherence, 2014, 8: 323 – 330.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Atilola O, Stevanovic D. PedsQLTM 4.0 Generic Core Scales for adolescents in the Yoruba Language: Translation and general psychometric properties. Clinical Child Psychology and Psychiatry, 2014 Apr;19(2):286-98</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D. Anxiety Sensitivity in Relation to Anxiety Symptoms among Serbian Youth. International Journal of Clinical Psychiatry and Mental Health, 2013, 1, 25-32.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D, Silverman W, Nichols-Lopez K, Popovic-Deusic S, et al. Facets of the Childhood Anxiety Sensitivity Index among Serbian Youth. Cognitive Behaviour Therapy, 2013;42(4):342-6.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Atilola O, Singh Balhara YP, Stevanovic D, et al. Self-reported Mental Health Problems among Adolescents in Developing Countries: Results from an International Pilot Sample. Journal of Developmental &amp; Behavioral Pediatrics, 2013, 34: 129–137.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D, Tadic I, Novakovic T, Kisic-Tepavcevic D, Ravens-Sieberer U. Evaluating the Serbian version of the KIDSCREEN quality of life questionnaires: Reliability, validity and agreement between children’s and parent’s ratings. Quality of life Research, 2013, 22:1729–1737.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D, Jancic J, Topalovic M, Tadic T. Agreement between children and parents when reporting anxiety and depressive symptoms in pediatric epilepsy. Epilepsy &amp; Behavior,2012, 25:141–144.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D, Laurent J, Lakic A. Measuring Positive and Negative Affect and Physiological Hyperarousal Among Serbian Youth. Journal of Personality Assessment 2013 95:107-117. </span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tadic I, Vujasinovic-Stupar N, Tasic Lj, Stevanovic D, et al. Validation of the Osteoporosis Quality of Life Questionnaire QUALEFFO-41 for the Serbian population. Health and Quality of Life Outcomes 2012, 10:24; doi:10.1186/1477-7525-10-74.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic, D, Susic, G. Health-related quality of life and emotional problems in juvenile idiopathic arthritis. Quality of life Research 2013, 22:607–612.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic, D. Impact of emotional and behavioral symptoms on quality of life in children and adolescents. Quality of life Research 2013, 22:333–337. </span><br><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Jovanović M, Lakićević M, Stevanović D, Milić-Rasić V, Slavnić S. Community-based study of health-related quality of life in spinal cord injury, muscular dystrophy, multiple sclerosis, and cerebral palsy. Disability and Rehabilitation 2012, 34, 1284-1290.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tadic I, Stevanovic D, Tasic Lj, Stupar N. Development of a Short Version of the Osteoporosis Knowledge Assessment Tool. Women &amp; Health 2012, 52, 18-31.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D. Childhood depression and anxiety disorders in Serbia: A psychometric study of four screening questionnaires. Epidemiology &amp; Psychiatric Sciences 2012, 21, 111–116.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D. Quality of Life Enjoyment and Satisfaction Questionnaire-short form for quality of life assessments in clinical practice: a psychometric study. Journal of Mental Health and Psychiatric Nursing 2011, 18:744-50.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Damnjanovic M, Lakic A, Stevanovic D, Jovanovic A. Effects of mental health on quality of life in children and adolescents living in residential and foster care: A cross-sectional study. Epidemiology and Psychiatric Sciences 2011, 20: 257-262.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D, Jancic J, Lakic A. The impact of depression and anxiety disorders symptoms on the health-related quality of life of children and adolescents with epilepsy. Epilepsia 2011, 52 (8), e75-e78.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D, Lakic A, Damnjanovic M. Some psychometric properties of the Pediatric Quality of Life Inventory<img src="https://s.w.org/images/core/emoji/17.0.2/72x72/2122.png" alt="™" class="wp-smiley" style="height: 1em; max-height: 1em;" /> Version 4.0 Generic Core Scales (PedsQLTM) in the general Serbian population. Quality of life Research 2011, 20:945-949.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D, Tepavcevic DK, Jocic-Jakubi B, Jovanovic M, Pekmezovic T, Lakic A, Ronen GM. Health-Related Quality of Life Measure for Children with Epilepsy (CHEQOL-25): Preliminary data for the Serbian version. Epilepsy &amp; Behavior2009, 16: 599-602.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D. Serbian KINDL questionnaire for quality of life assessments in healthy children and adolescents: reproducibility and construct validity. Health and Quality of Life Outcomes 2009, 7:79.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanović D, Lakic A, Vilotic J. The psychometric study of the Serbian KINDL questionnaire for health-related quality of life assessment in children and adolescents. Scandinavian Journal of Caring Science 2009, 23; 361–368.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D. Health-related quality of life in adolescents with well-controlled epilepsy. Epilepsy &amp;Behavior 2007, 10: 571-575.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stevanovic D, Lozanovic-Miladinovic D, Jovic N, Sarenac M. The Serbian QOLIE-AD-48: Translation, Cultural Adaptation, and Preliminary Psychometric Evaluation. Epilepsy &amp;Behavior2005, 7:240-245.</span></li></ol>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Main current projects </span></strong></em></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Cognition in major child and adolescent mental disorders</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Executive functions in major child and adolescent mental disorders</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Psychopathology in pediatric epilepsy</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Trauma in adolescents &#8211; International Child Mental Health Study Group (ICMH-Study Group II)</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Memberships, engagements, interests </span></strong></em></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">European College of Neuropsychopharmacology (ECNP) Child and Adolescent Neuropsychopharmacology Network, Member of Serbian Medical Chamber</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Consultant for pharmacoeconomics and patient-reported outcome assessment</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Reviewer for Epilepsy &amp; Behavior, Quality of Life Research, Journal of Physical Activity and Health, Value in Health, Epidemiology and Psychiatric Sciences, Yonsei Medical Journal, Editorial Board Member of the International Journal of Clinical Psychiatry and Mental Health, Psychology Research</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Guidepoint Global Advisors, TransPerfect…</span></li></ul>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/dr-dejan-stevanovic-dejan-stevanovic-md-phd/">Dr Dejan Stevanović (Dejan Stevanovic, MD, PhD)</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/dr-dejan-stevanovic-dejan-stevanovic-md-phd/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Životna doba žene</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/zivotna-doba-zene/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/zivotna-doba-zene/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Svet Medicine]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 16 Apr 2012 20:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ginekologija i porodiljstvo]]></category>
		<category><![CDATA[dete]]></category>
		<category><![CDATA[devojcica]]></category>
		<category><![CDATA[devojka]]></category>
		<category><![CDATA[ginekologija]]></category>
		<category><![CDATA[klimaks]]></category>
		<category><![CDATA[klimakterijum]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[menstruacija]]></category>
		<category><![CDATA[pedijatrija]]></category>
		<category><![CDATA[pubertet]]></category>
		<category><![CDATA[zena]]></category>
		<category><![CDATA[zrelo]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/ginekologija-i-porodiljstvo/zivotna-doba-zene/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Život žene može se podeliti u nekoliko važnih razdoblja. To su: detinjstvo, pubertet, doba pune polne zrelosti, klimakterijum i senijum. U svako od ovih životnih doba organi žene, pa i polni organi, imaju određenu funkciju i podložni su različitim bolestima. Za akušera od posebnog značaja su pubertet, generativno doba žene i klimakterijum, tj. ono doba [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/zivotna-doba-zene/">Životna doba žene</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Život žene može se podeliti u nekoliko važnih razdoblja. To su: detinjstvo, pubertet, doba pune polne zrelosti, klimakterijum i senijum. U svako od ovih životnih doba organi žene, pa i polni organi, imaju određenu funkciju i podložni su različitim bolestima. Za akušera od posebnog značaja su pubertet, generativno doba žene i klimakterijum, tj. ono doba kada se bude i uspostavljaju reproduktivne funkcije, kada je žena sposobna da zatrudni, da nosi trudnoću i da rada, i kad se te funkcije gase.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>PUBERTET</strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pubertet je doba telesnog, duševnog i polnog sazrevanja jedne osobe. Vreme pojave puberteta zavisi od mnogih okolnosti, prvenstveno od geografske širine i podneblja, od rase, načina života i ishrane, od sredine u kojoj se jedna osoba razvija, od obrazovanja. U našim prilikama pubertet se kod devojčica javlja od 12. do 17. godine. Ako se znaci puberteta jave pre 12. godine, govorimo o ranom, a ako se pojave posle 17. godine života, o kasnom pubertetu. Na početku i u toku puberteta pod dejstvom pojačanog lučenja hormona prednjeg režnja hipofize i lučenja ovarijalnih hormona nastaju značajne promjene praćene ubrzanim rastom i telesnim razvojem devojčice. Potkožno masno tkivo razvija se naročito na pojedinim delovima tela, posebno na ramenima, dojkama i kukovima, te se figura devojčice zaobljuje. Na stidnom brežuljku i pod pazuhom javlja se dlakavost. Glas devojčice se menja i postaje nešto dublji. Devojčica oseća potrebu za sanjarenjem. Počinje da razmišlja o osobama suprotnog pola i traži njihovo društvo i blizinu. Dolazi do izvesnih promena u afektivnom stanju. Devojčica lakše menja duševno raspoloženje. To sve može da ima pozitivan ili negativan uticaj na njenu aktivnost i zdravstveno stanje. Poznato je, naime, da su devojčice i dečaci u doba puberteta podložni izvesnim oboljenjima, a posebno tuberkulozi. Polni organi, kako spoljašnji, tako i unutrašnji uvećavaju se i dobijaju oblik i dimenzije polnih organa odrasle žene. Razvija se potkožno masno tkivo: velike stidne usne i stidni brežuljak. Vaginalni sekret postaje kiseliji (pH 4,55). U jajnicima nastaje sazrevanje prvobitnih folikula praćeno ovulacijom i lučenjem estrogenih hormona. Kao vidna manifestacija puberteta uspostavljaju se menstruacioni ciklusi i prve menstruacije.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">MENSTRUACIJA</span></strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pod menstruacijom se podrazumeva redovno mesečno krvarenje iz uterusa koje se kod žena javlja u pubertetu pa traje sve do menopauze. Neki akušeri kao uslov da se jedno krvarenje iz uterusa smatra menstrualnim zahtevaju da mu obavezno prethodi ovulacija. Ustalilo se da se pojava prve menstruacije u pubertetu prema nemačkim autorima naziva „menarhe&#8221;, a da se prestanak menstrualnih krvarenja u klimakterijumu naziva menopauza. Interval između dveju uzastopnih menstruacija kod najvećeg broja žena iznosi 28 dana. Smatra se normalnim ako taj interval nije kraći od 21 niti duži od 35 dana. Menstrualno krvarenje obično traje od tri do pet dana, mada može biti i kraće i duže. Trajanje menstruacije kod jedne određene žene prilično je konstantno, bar za izvestan period njenog života. U toku menstruacije svaka žena prosečno izgubi 50 do 100 ml krvi. Ređe, menstrualno krvarenje može biti oskudnije, odnosno obilnije od te količine. Samo značajnija odstupanja u ritmu pojave menstruacija i u obilnosti ili oskudnosti mogu se smatrati nenormalnim. Nenormalno menstrualno krvarenje kod žena koje se adekvatno hrane ne utiče bitno na njihovo zdravstveno stanje, na krvnu sliku i nivo hemoglobina. Jedino obilnije menstruacije i koje duže traju mogu kod žena čija je ishrana nedovoljna da dovedu do hronične sekundarne anemije. Danas se smatra da je menstrualna krv tečna, ne zbog toga što se ne zgrušava, već zato što podleže fibrinolitičkim fermentima koji rastvaraju već zgrušane koagulume. Po pravilu, menstrualna krvarenja su bezbolna, a samo retko mogu biti praćena slabijim ili jačim bolovima. U nastajanju menstruacije glavnu ulogu imaju hormonski odnosi, i to između estradiola i progesterona, a takode i odnosi između hormonskih zbivanja u prednjem režnju hipofize i jajnicima. Osim toga, u ovom procesu vrlo je važno učešće endometrijuma i njegovih krvnih sudova, a takode i enzimskih faktora. U svakom slučaju, osnovne momente u nastajanju menstruacije treba tražiti na relaciji: moždana kora, međumozak, prednji režanj hipofize, jajnici i endometrijum, ne umanjujući pri tome ni značaj drugih žlezda sa unutrašnjim lučenjem, prije svega tiroidne žlezde, nadbubrega i pankreasa.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">DOBA POLNE ZRELOSTI</span></strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Generativno doba žene ili doba polne zrelosti i polne aktivnosti traje od puberteta do klimakterijuma. U to vreme žena je u punoj telesnoj, duševnoj i polnoj snazi. Ona je dostigla maksimalan telesni razvoj i postigla psihičku zrelost i ravnotežu. Sposobna je za oplođenje, nošenje trudnoće i porođaj. Polne žlezde, odnosno jajnici su u punoj aktivnosti. Menstruacioni ciklusi su redovni. Svakog meseca u jajniku sazreva po jedna jajna ćelija i između dve menstruacije iz prsnutog De Grafovog folikula biva izbačena u duplju male karlice. Retki su anovulatomi ciklusi. Menstruacije kod zdrave žene izostaju samo za vreme trudnoće i laktacije. Računa se da u toku života žena može da ima 400 do 450 ovulacija. U jajnicima, osim sazrevanja jajnih ćelija, redovno se u toku ovarijalnog ciklusa luče ovarijalni hormoni estrogeni i progesteron. Između funkcije prednjeg režnja hipofize, jajnika, drugih endokrinih žlezda i uterusa uspostavljena je potpuna korelacija koja, između ostalog, obezbeduje redovno odvijanje menstrualnih ciklusa.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">U vreme menstruacije žena je izložena izvesnim tegobama i opasnosti da se lakše inficira nego inače. Tome posebno doprinosi i okolnost što je, dok traje menstrualno krvarenje, usled neutralizacije vaginalnog sadržaja i pretežne bazicnosti menstrualne krvi olakšano prodiranje i razvoj patogenih bakterija u unutrašnjim polnim organima žene. Infekcija je u to vreme olakšana i činjenicom daje veći dio sluzokože uterusa deskvamisan. Zbog toga u vreme menstruacije žena treba da sprovodi specijalne higijenske mere i da se čuva nazeba. Za vreme menstrualnog krvarenja ne smeju da se obavljaju polni odnosi niti su dozvoljena vaginalna ispiranja. Žena treba da se više puta na dan spolja zapire mlakom vodom i da menja uloške. Zbog sprečavanja oticanja menstrualne krvi, nisu preporučljivi intravaginalni ulošci. Mali je broj žena kod kojih menstruacija protiče bez ikakvih smetnji. Kod mnogih žena ona je praćena izraženim bolovima u donjem delu trbuha i krstima, i to se stanje naziva dismenoreja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">KLIMAKTERIJUM</span></strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Klimakterijum je prelazno doba žene, odnosno vreme između generativne periode i senijuma. Ovaj životni period karakteriše gašenje ovarijalne funkcije žene i njene generativne sposobnosti. U našim uslovima klimakterijum se najčešće javlja između 45. i 50. godine života. U pojedinim slučajevima znaci klimakterijum a mogu da se jave znatno ranije ili čak veoma rano, a poznati su i redi slučajevi kod kojih ovo životno doba počinje tek posle 50. godine.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Mnogi lekari često klimakterijum nazivaju i menopauzom, što je netačno, jer je menopauza u stvari samo dio jednog mnogo šireg perioda koji počinje nekoliko godina pre prestanka periodičnih krvarenja i traje izvesno vreme po prestanku menstruacije. Zapravo, menopauza je samo jedan od simptoma klimakterijuma. I to je jedan od simptoma koji se javlja medu prvima. Neki autori dele klimakterijum na doba prije menopauze i doba posle menopauze. Pri tom se ističe da u premenopauzi dominiraju znaci menstrualnih poremećaja, a u postmenopauzi dominiraju poremećaji iz sfere vegetativnog sistema. Pravi uzroci nastajanja klimakterijuma nisu poznati. Smatra se ipak da u tome osnovnu ulogu igraju procesi na žlezdama sa unutrašnjim lučenjem, koji nastaju kao posljedica starenja i istrošenosti celokupnog organizma. Svakako da u tome, naročito u vezi sa pojavama u generativnoj sferi, značajna uloga pripada jajniku. U toku pune polne aktivnosti sve više plemenitog ovarijalnog tkiva biva zaposednuto atretičnim folikulima i ožiljnim formacijama, nastalim atrofijom velikog broja žutih tela. Atrofična žuta tela poprimaju beličast izgled i nazivaju se corpora albikancija. Površina jajnika glatka u doba puberteta, sazrevanjem i oslobađanjem jajnih ćelija iz De Grafovih folikula postaje naborana i posuta mnogobrojnim ožiljcima. Sa starošću žene, jajnici postaju sve refrakterniji na podsticaje iz hipofize te je za njihovu funkciju potrebna sve veća količina gonadostimulina. Usled starenja, a svakako i iz drugih još nedovoljno poznatih razloga, jajnici, neposredno pred nastajanje klimakterijuma postaju nesposobni da odgovore na hormonske podsticaje iz hipofize. Zbog toga, u početku, javljaju se smetnje u sazrevanju folikula i nastajanju ovulacija, a samim tim sve su češći anovulacioni ciklusi. Pri tome krvarenja iz uterusa postaju neuredna, kako po vremenu javljanja, tako i po obilnosti i trajanju. Uskoro potpuno prestaje sazrevanje folikula, te ovulacije u potpunosti izostaju. Zbog toga nema stvaranja žutog tela niti lučenja progesterona.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prednji režanj hipofize, da bi podstakao na rad jajnike, luči u to vreme povećane količine gonadotrofma, što delimično, za izvesno kratko vreme, iscrpljuje iz jajnika i njihovu poslednju rezervnu snagu. U jajnicima ne prestaje na početku klimakterijuma sazrevanje folikula i stvaranje estradiola. Mnogi folikuii u to vreme sazrevaju do izvesnog stepena, ali ne dolazi do ovulacije niti do stvaranja žutog tela. Sposobnost da žena zatrudni rapidno opada, da bi uskoro u stvari potpuno iščezla. No, s tim ne treba biti apsolutno siguran, jer se dešava, doduše veoma retko, da žena i u premenopauzi zatrudni. U folikulama se u to vreme još uvek luči prilična količina estradiola. Zbog toga, u toj tzv. hiperestrogenoj fazi klimakterijuma na materici nastaju promene veoma slične onim koje se viđaju kod hemoragične metropatije. Kao posledica produženog lučenja estrogena i nedostatka progesterona, javljaju se često disfunkcionalna krvarenja iz uterusa. Dotle redovne i po količini i trajanju uredne menstruacije postaju neredovne, češće ili ređe, oskudne su ili preterano obilne po količini, i traju kraće vreme ili su produžene. Javljaju se često klimakterične menometroragije. Lekar treba da je oprezan i ukoliko takvo stanje potraje, treba da kod žene izvrši eksplorativnu kiretažu i materijal pošalje na histološki pregled, jer u to životno doba može da se javi rak tela uterusa i da se krije iza klimakteričnih tegoba i simptoma. Ova neuredna krvarenja traju kraće ili duže vreme, obično po nekoliko meseci do godinu dana, a nekad i duže, pa posle toga definitivno prestaju. Time ujedno nastupa i menopauza, a uporedo sa tim znatno se smanjuje lučenje estrogena u jajnicima. Njihova izlučena količina tako je niska da ne može više da utiče na razvoj endometrijuma niti da izaziva ciklične promjene na njemu. Ovo utoliko pre što u jajniku nema stvaranja&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">žutog tela niti produkcije progesterona. To je hipoestrogena faza klimakterijuma karakteristična za doba postmenopauze, u toku koje mogu da se jave organske, neurovegetativne i psihičke promjene. Žene često postaju gojazne. Naslage masti gomilaju se pretežno na bedrima, butinama i nogama. Prestankom funkcije jajnika pojačava se funkcija nadbubrega, pa se kao posljedica toga kod mladih žena javlja tendencija pojačane kosmatosti, naročito u predelu brade i brkova.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">U to vreme, naročito dok je u hipofizi pojačano lučenje gonadostimulina, javljaju se znaci poremećaja u vegetativnoj sferi. Izvesne žene osećaju tahikardiju, probode u predelu srca, mravinjanje pod kožom, povremene vrele talase koji im zapljuskuju lice, lako se znoje. Kod nekih može da se javi povišenje arterijskog krvnog pritiska, koji posle izvesnog vremena spontano spada na nonnalu. Kod drugih, relativno malobrojnih, dolazi do trajno povišenog krvnog pritiska. Do skora su vegetativne smetnje u klimakterijumu objašnjavane uticajem gonadotropina na vegetativni sistem organizma žene. Sada, pak, postoji težnja da se to objasni nedostatkom estrogena i lošom adaptacijom organizma na nedostatak ovog hormona.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Mnoge žene se teško mire sa gašenjem ovarijalne funkcije. Postaju zabrinute, zamišljene i nesrećne. Sklone su lakom i bezrazložnom menjanju raspoloženja. Razdražljive su i često sklone plaču. Kod retkih mogu da se jave i prava depresivna stanja. Kod znatnog broja žena menopauza protiče neosetno sa slabo izraženim, gotovo nezapaženim simptomima. Ređe, neugodni simptomi klimakterijuma mogu biti tako naglašeni i neprijatni da je neophodno preduzeti izvesno lečenje i ženama olakšati tegobe. Kod lakših slučajeva obično je dovoljno peroralno davanje sedativnih sredstava. U težim slučajevima može se pored sedativa davati vitamin E ili se čak mora sprovesti hormonsko lečenje. Neugodne manifestacije i simptomi, koji se javljaju u toku klimakterijuma kod velikog broja žena, uglavnom iz domena poremećaja vegetativnih funkcija, do skora su se pripisivale delovanju velikih količina gonadotropnih hormona koje u to vreme kompenzatomo luči prednji režanj hipofize. Prema novijim shvatanjima, međutim, oni su posljedica nedostatka estrogena, čije su količine u organizmu žene posle menopauze izvanredno male.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Zbog toga se, ako su tegobe znatnije izražene i ako u većoj meri remete psihičku i fizičku ravnotežu žena, i terapija usmerava u pravcu supstitucije hormona koji nedostaje, odnosno čija se produkcija u organizmu žene naglo smanjila, a samim tim i ka suzbijanju dejstva hormona prednjeg režnja hipofize, koji se u to vreme luči u vrlo velikim ko</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">ličinama. U tu svrhu daju se povremeno male doze estrogena koje nisu u stanju da izazovu znatnije promene na endometrijumu, ali su ipak dovoljne da smanje neugodne simptome klimakterijuma i pomognu organizmu žene da se postepeno adaptirana novu hormonsku situaciju. Osim toga, estrogeni se mogu davati i u kombinaciji sa testosteronom.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Izvor: MedSkripte, wikipedia.org, mayo.edu, medscape, pubmed, freedigitalphotos.net,</em></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/zivotna-doba-zene/">Životna doba žene</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/zivotna-doba-zene/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
