<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>angina pektoris Archives - Svet Medicine</title>
	<atom:link href="https://www.svetmedicine.com/tag/angina-pektoris/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.svetmedicine.com/tag/angina-pektoris/</link>
	<description>Svet Medicine na dlanu</description>
	<lastBuildDate>Wed, 24 Dec 2025 10:24:30 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.1</generator>

<image>
	<url>https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2021/11/cropped-SiteIcon-32x32.png</url>
	<title>angina pektoris Archives - Svet Medicine</title>
	<link>https://www.svetmedicine.com/tag/angina-pektoris/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Amlodipin</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/amlodipin/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/amlodipin/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Svet Medicine]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 24 Dec 2025 10:24:30 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Lekovi]]></category>
		<category><![CDATA[Amlodipin]]></category>
		<category><![CDATA[amlogal]]></category>
		<category><![CDATA[angina pektoris]]></category>
		<category><![CDATA[cardipine]]></category>
		<category><![CDATA[hipertenzija]]></category>
		<category><![CDATA[insuficijencija]]></category>
		<category><![CDATA[norvasc]]></category>
		<category><![CDATA[tenox]]></category>
		<category><![CDATA[vazotal]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.svetmedicine.com/?p=3539</guid>

					<description><![CDATA[<p>Široko korišćen lek za kontrolu krvnog pritiska i angine Amlodipin je jedan od najčešće prepisivanih lekova u kardiologiji. Pripada grupi blokatora kalcijumskih kanala (dihidropiridinska generacija) i služi za lečenje visokog krvnog pritiska (hipertenzije) i bolesti srčanih krvnih sudova (angine pektoris). Zbog svog dugotrajnog dejstva i povoljnog bezbednosnog profila, postao je temeljna terapija za milione ljudi [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/amlodipin/">Amlodipin</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<h1 class="wp-block-heading"><strong>Široko korišćen lek za kontrolu krvnog pritiska i angine</strong></h1>



<p class="wp-block-paragraph">Amlodipin je jedan od najčešće prepisivanih lekova u kardiologiji. Pripada grupi <strong>blokatora kalcijumskih kanala (dihidropiridinska generacija)</strong> i služi za lečenje visokog krvnog pritiska (hipertenzije) i bolesti srčanih krvnih sudova (angine pektoris). Zbog svog dugotrajnog dejstva i povoljnog bezbednosnog profila, postao je temeljna terapija za milione ljudi širom sveta, uključujući Srbiju.</p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Mehanizam dejstva: Kako Amlodipin deluje?</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph">Amlodipin blokira ulazak kalcijumovih jona u ćelije glatkih mišića krvnih sudova i u manjoj meri u ćelije srčanog mišića. Kalcijum je neophodan za kontrakciju mišića. Smanjenjem njegovog ulaska:</p>



<ol class="wp-block-list">
<li><strong>Relaksira i širi krvne sudove</strong> (vazodilatacija), smanjujući otpor protoku krvi.</li>



<li><strong>Smanjuje opterećenje srca</strong> jer mu je lakše da pumpa krv kroz proširene arterije.</li>



<li><strong>Povećava dotok krvi i kiseonika</strong> do srčanog mišića, što je ključno za lečenje angine.</li>
</ol>



<p class="wp-block-paragraph">Ovo rezultira <strong>sniženjem krvnog pritiska</strong> i <strong>smanjenjem broja i intenziteta napada angine</strong>.</p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Glavne indikacije: Za šta se koristi?</strong></h2>



<ol class="wp-block-list">
<li><strong>Esencijalna hipertenzija</strong> (povišen krvni pritisak): Često je prva linija terapije, samostalno ili u kombinaciji.</li>



<li><strong>Angina pektoris</strong> (stabilna i vazospastična):
<ul class="wp-block-list">
<li><strong>Stabilna angina</strong>: Bol u grudima pri naporu.</li>



<li><strong>Vazospastična (Prinzmetalova) angina</strong>: Grč koronarnih arterija.</li>
</ul>
</li>



<li><strong>Hronična srčana insuficijencija</strong> (uz oprez i druge lekove, najčešće u kombinaciji).</li>
</ol>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Prednosti Amlodipina</strong></h2>



<ul class="wp-block-list">
<li><strong>Dugotrajno dejstvo</strong>: Poluvreme eliminacije od 30-50 sati omogućava <strong>jednostruko dnevno doziranje</strong> i stabilnu 24-satnu kontrolu.</li>



<li><strong>Postepeno dejstvo</strong>: Smanjuje rizik od naglih padova pritiska.</li>



<li><strong>Pogodan za određene grupe</strong>: Može biti dobar izbor za pacijente sa astmom, dijabetesom i poremećajima lipidnog profila, za razliku od nekih drugih lekova.</li>



<li><strong>Dokazana efikasnost i bezbednost</strong> u velikim kliničkim studijama.</li>
</ul>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Doziranje i način upotrebe</strong></h2>



<ul class="wp-block-list">
<li><strong>Tipične doze</strong>: 2.5mg, 5mg ili 10mg jednom dnevno.</li>



<li><strong>Početak terapije</strong>: Obično sa 5mg dnevno, sa prilagodjavanjem doze nakon 1-2 nedeljе.</li>



<li><strong>Način uzimanja</strong>: <strong>Uvek u isto vreme</strong>, nezavisno od obroka. Tabletu popiti vodom.</li>



<li><strong>VAŽNO</strong>: Dozu određuje isključivo lekar na osnovu odgovora, starosti i funkcije jetre.</li>
</ul>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Mogući neželjeni efekti</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Veoma česti i česti</strong> (obično blagi i privremeni, češći pri većim dozama):</p>



<ul class="wp-block-list">
<li><strong>Edem (otok) nogu i skočnih zglobova</strong>: Najkarakterističniji efekat, uzrokovan vazodilatacijom kapilara. Češći kod žena i na višim dozama.</li>



<li><strong>Glavobolja, vrtoglavica</strong>.</li>



<li><strong>Flushing (začuđenje lica)</strong>, toplina.</li>



<li><strong>Umor, palpitacije</strong> (ubrzani otkucaji srca &#8211; refleksni odgovor na vazodilataciju).</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ređi, ali ozbiljniji</strong> (zahtevaju konsultaciju sa lekarom):</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>Jako ubrzan ili nepravilan rad srca.</li>



<li>Teška hipotenzija (prenizak pritisak) sa vrtoglavicom ili kolapsom.</li>



<li>Pojačana angina (retko, na samom početku lečenja).</li>



<li>Žutica, tamna mokraća (znak oštećenja jetre &#8211; veoma retko).</li>
</ul>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Kontraindikacije i mere opreza</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Apsolutne kontraindikacije</strong>:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>Preosetljivost na amlodipin ili druge dihidropiridine.</li>



<li>Šok, uključujući kardiogeni šok.</li>



<li>Hemodinamski nestabilna angina ili infarkt u akutnoj fazi (nije lek prve linije).</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Posebna pažnja i konsultacija sa lekarom</strong>:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li><strong>Teška jetrena insuficijencija</strong>: Doza se mora smanjiti, metabolizam je sporiji.</li>



<li><strong>Stenoza (suženje) aortnog zalistka</strong>.</li>



<li><strong>Nestabilna angina</strong>.</li>



<li><strong>Trudnoća i dojenje</strong>: Koristiti samo ako je jasna potreba, jer prolazi u placentalnu i majčino mleko.</li>



<li><strong>Starije osobe</strong>: Počinjati sa najnižom mogućom dozom.</li>
</ul>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Interakcije sa drugim lekovima</strong></h2>



<ul class="wp-block-list">
<li><strong>Drugi lekovi koji snižavaju pritisak</strong> (beta blokatori, ACE inhibitori, diuretici): Mogu pojačati hipotenzivni efekat.</li>



<li><strong>Lekovi koji inhibiraju CYP3A4 enzim jetre</strong> (npr. neki antibiotici kao eritromicin, antimikotici, inhibitori proteaze za HIV, sok od grejpa): Mogu <strong>povećati</strong> koncentraciju amlodipina i rizik od neželjenih efekata.</li>



<li><strong>Lekovi koji indukuju CYP3A4 enzim</strong> (npr. karbamazepin, fenitoin, rifampicin): Mogu <strong>smanjiti</strong> koncentraciju amlodipina i umanjiti njegov efekat.</li>
</ul>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Praktični saveti za pacijente</strong></h2>



<ol class="wp-block-list">
<li><strong>Redovnost je ključ</strong>: Uzimanje u isto vreme obezbeđuje stabilnu zaštitu.</li>



<li><strong>Edem (otoci)</strong>: Često se smanjuje sa vremenom. Pomaže podizanje nogu, smanjenje unošenja soli. Ako je izražen, prijavite lekaru &#8211; može smanjiti dozu ili dodati drugi lek (npr. ACE inhibitor).</li>



<li><strong>Ne prestajte naglo</strong>: Prekid može dovesti do povratnog skoka pritiska ili pogoršanja angine.</li>



<li><strong>Kontrola efekta</strong>: Redovno merite krvni pritisak i vodite dnevnik. Za anginu, pratite učestalost i jačinu napada.</li>



<li><strong>Sok od grejpa</strong>: <strong>IZBEGAVAJTE</strong> dok pijete amlodipin, jer može značajno povećati njegovu koncentraciju u krvi.</li>
</ol>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Česta pitanja</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Da li amlodipin uzrokuje suv kašalj kao neki drugi lekovi za pritisak (ACE inhibitori)?</strong><br>Ne, amlodipin ne izaziva suv kašalj. To je česta prednost zbog koje se prepisuje pacijentima koji ne tolerišu ACE inhibitore.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Mogu li voziti dok pijem amlodipin?</strong><br>Na početku terapije, dok se telo ne navikne, može doći do vrtoglavice. Budi oprezan dok ne budeš siguran kako reaguješ.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Šta ako zaboravim dozu?</strong><br>Uzmi je čim se setiš. Ako je vreme za sledeću dozu blizu, preskoči propuštenu. <strong>Nikad ne uzimaj dvostruku dozu.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Da li se može kombinovati sa drugim lekovima za pritisak?</strong><br>Da, vrlo često se koristi u <strong>kombinaciji</strong> sa ACE inhibitorima, diureticima ili beta blokatorima za bolju kontrolu.</p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Zaključak</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph">Amlodipin je pouzdan, efikasan i dobro podnošljiv lek koji predstavlja stub moderne terapije arterijske hipertenzije i angine pektoris. Njegova glavna prednost je u dugotrajnom i stabilnom dejstvu koje obezbeđuje kontinuiranu zaštitu. Iako edem nogu može biti neprijatan neželjeni efekat, često je upravljiv. Kao i sa svakim lekom, <strong>neophodna je otvorena komunikacija sa lekarom</strong> kako bi se terapija prilagodila za maksimalnu korist i minimum neprijatnosti.</p>



<hr class="wp-block-separator has-alpha-channel-opacity"/>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><em>Važna napomena:</em></strong> <em>Ovaj članak ima isključivo informativni karakter i ne predstavlja medicinski savet. Namena mu je da bolje upozna pacijente sa lekom koji im je prepisan. Sve odluke o doziranju, promeni ili prekidu terapije moraju se donositi isključivo u konsultaciji sa kvalifikovanim lekarom ili farmaceutom. Samolečenje može biti opasno po zdravlje.</em></p>



<ul class="wp-block-list">
<li><strong>AMLODIPIN</strong> <strong>ALKALOID</strong>® ALKALOID AD SKOPJE &#8211; Republika Severna Makedonija</li>



<li><strong>Amlogal</strong>® amlodipin tableta; 10mg; blister, 3x10kom GALENIKA AD BEOGRAD &#8211; Republika Srbija</li>



<li><strong>Cardipine</strong>® amlodipin tableta;  AVE&amp;VETMEDIC DOO BEOGRAD &#8211; Republika Srbija </li>



<li><strong>Norvasc</strong>® amlodipin tableta; 10mg; blister, 3x10kom MYLAN HUNGARY KFT. &#8211; Mađarska</li>



<li><strong>Tenox</strong>® amlodipin tableta; 10mg; blister, 3x10kom KRKA D.D., NOVO MESTO &#8211; Slovenija</li>



<li><strong>Vazotal</strong>® amlodipin tableta; 10mg; blister, 3x10kom HEMOFARM AD VRŠAC &#8211; Republika Srbija</li>
</ul>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/amlodipin/">Amlodipin</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/amlodipin/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Angina pektoris (Angina pectoris)</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/angina-pektoris-angina-pectoris/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/angina-pektoris-angina-pectoris/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Svet Medicine]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 26 Jun 2012 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Bolesti srca i krvnih sudova (Kardiologija)]]></category>
		<category><![CDATA[angina pektoris]]></category>
		<category><![CDATA[bol]]></category>
		<category><![CDATA[infarkt]]></category>
		<category><![CDATA[kardiolog]]></category>
		<category><![CDATA[nestabilna]]></category>
		<category><![CDATA[princmetal]]></category>
		<category><![CDATA[srcani udar]]></category>
		<category><![CDATA[srce]]></category>
		<category><![CDATA[stabilna]]></category>
		<category><![CDATA[stenokardija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/interna-medicina/bolesti-srca-i-krvnih-sudova-kardiologija/angina-pektoris-angina-pectoris/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Angina pektoris (Angina pectoris, stenokardija)&#160;je simptom ili skup simptoma, među kojima je vodeći bol (specifične lokalizacije, zračenja, dužina trajanja, provokativni faktori). Bol je najčešće lokalizovan u prekordijumu iza grudne kosti, i nastaje kao posledica narušene ravnoteže između dostupnosti i potrebe srčanog mišića (miokarda) za kiseonikom, usled nemogućnosti koronarne (arterijske) cirkulacije srca da zadovolji sopstvene potrebe. [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/angina-pektoris-angina-pectoris/">Angina pektoris (Angina pectoris)</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: medium;">Angina pektoris (Angina pectoris, stenokardija)</span></strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: medium;">&nbsp;</span></em><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">je simptom ili skup simptoma, među kojima je vodeći bol (specifične lokalizacije, zračenja, dužina trajanja, provokativni faktori). Bol je najčešće lokalizovan u prekordijumu iza grudne kosti, i nastaje kao posledica narušene ravnoteže između dostupnosti i potrebe srčanog mišića (miokarda) za kiseonikom, usled nemogućnosti koronarne (arterijske) cirkulacije srca da zadovolji sopstvene potrebe.<br><br>Po nekim autorima&nbsp;</span><wp-block data-block="core/more"></wp-block><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 16px; text-align: justify;">je klinički oblik ishemijske bolesti srca (IBS) čija je osnovna karakteristika PREKORDIJALNI BOL koji nastaje usled prolazne ishemije miokarda. Nije svaki bol iza grudne kosti povezan sa anginom pektoris!</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prolazna ishemija miokarda nastaje u angini, usled nesrazmere između potreba i mogućnosti dopremanja kiseonika u miokard. Nesklad može nastati i zbog sniženog dopremanja, ili usled povišenih potreba</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><em>Sniženo dopremanje</em>: ateroskleroza, spazam krvnih sudova, pad minutnog volumena ili arterijskog protoska, anemija, hipoksemija</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><em>Povećane potrebe</em>: fizički napor, emocionalni stres (povišena frekvencu srca i arterijski pritisak)</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Faktori rizika</strong>&nbsp;za anginu pectoris slični su onima za aterosklerozu</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>PODELA</strong></span>&nbsp;prema uslovima u kojima se javlja:</span></p>



<ol class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">ANGINA PECTORIS NA NAPOR:&nbsp;<br>prolazne epizode bola u grudima izazvane naporom, tj situacijama koje zahtevaju veću količinu kiseonika. Bol prestaje na nitroglicerin.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">SPONTANA ANGINA PECTORIS:&nbsp;<br>bol se javlja bez vidnog uzroka; bol je dužI i intenzivniji; slabo reaguje na nitroglicerin</span></li></ol>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>KLINIČKA SLIKA</strong></span>:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stabilna i</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">nestabilna angina pectoris i</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prinzmentalova angina pectorois</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-family: 'comic sans ms', sans-serif; font-size: 18pt;"><strong>STABILNA ANGINA PECTORIS:</strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ovo je forma sa najblažim oblikom bola.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osnovna karakteristika je&nbsp;<em><strong>ANGINOZNI</strong>&nbsp;<strong>BOL</strong></em>&nbsp;koji je uvek uslovljen provokativnim faktorom (fizički napor, hladnoća, obilan obrok).<br></span><br><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tegobe u grudima u vidu stezanja, pritiska, težine ili samo nelagodnosti najčešće su lokalizovane retrosternalno. Treba insistirati da bolesnik tačno pokaže to mesto; karakteristično je da će ga pokazati otvorenom šakom, a ne jednim prstom<br></span><br><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bol se širi prema vratu, vilici, ramenima, nadlaktici, podlaktici, u leđa, gornji stomak.&nbsp;</span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Često ga provociraju hladan vazduh, emocionalni sters i varenje. Praćen je malaksalošću i hladnim preznojavanjem<br></span><br><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bol traje 5-10 minuta, retko duže. Prestaje kada se bolesnik odmori ili na nitroglicerin.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>Fizikalni nalaz</strong></span>:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">u samom napadu bola može se registrovati povišen arterijski pritisak, tahikardija i poremećaj ritma</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>EKG</strong></span>:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">van napada bola EKG je u granicama normale</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;">SAMO u napadu bola</span>&nbsp;registruju se znaci ISHEMIJE MIOKARDA: depresija ST i negativan T talas.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Dakle, EKG promene javljaju se samo u fazi bola, tj ishemije</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>Diferencijalna Dg</strong></span>:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Aortna stenoza,</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">akutna plućna embolija,</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">hronični perikarditis,</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">prolaps mitralne valvule</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Diferencijalna dijagnoza BOLA U GRUDIMA</strong>:</span></p>



<ol class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><em><strong>SPAZAM EZOFAGUSA</strong></em>:&nbsp;<br>lokalizovan slično anginoznom bolu. Širi se u epigastrijum i nekada u levu ruku.&nbsp;<br>Nitroglicerin deluje posle par minuta, jer otklanja spazam jednjaka.&nbsp;<br>Nikada nije provociran naporom.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><em><strong>PERIKARDITIS</strong></em>:&nbsp;<br>lokalizovan više sa leve strane sternuma.&nbsp;<br>Bol je oštar. Dugo traje, nekoliko sati ili dana. Pojačava se pri dubljem udisaju ili kašlju.&nbsp;<br>Smanjuje se kada je bolesnik nagnut napred.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><em><strong>DIJAFRAGMALNA HERNIJA SA EZOFAGUSNIM REFLUXOM</strong></em>:&nbsp;<br>javlja se u ležećem položaju.&nbsp;<br>Bol se smnajuje pri ustajanju</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><em><strong>ULKUSNI BOL, ŽUčNE KOLIKE</strong>&nbsp;</em><br>mogu da liče na anginu pektoris, ali je ovde bol najjači u odgovarajućem delu stomaka.&nbsp;<br>Pacijent daje podatke o gastrointestinalnim tegobama.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><em><strong>SKELETNOMUSKULARNI BOL</strong></em>:&nbsp;<br>jačina mu se menja pri pokretima. Lokalizovan je na mestu povrede.&nbsp;<br>Pojačava se na spoljni pritisak</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><em><strong>EMOCIONALNI BOL</strong></em>:&nbsp;<br>kod napetih osoba.&nbsp;<br>Ovaj bol nema osobine anginoznog bola, jer traje satima i danima i nije jak.&nbsp;<br>Pacijent ne može da odredi kada počinje.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><em><strong>PLEURALNI BOL</strong></em>:&nbsp;<br>kao i perikardni bol (priraslice) pojačava se pri udisaju.&nbsp;<br>Oštar je i lokalizovan na mestu priraslice</span></li></ol>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="220" height="330" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/06/angina-pektoris1.gif" alt="" class="wp-image-560"/></figure></div>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>Klinička procena težine stanja</strong></span>&nbsp;(klasifikacija angine pektoris)</span></p>



<ol class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">stepen: nema ograničenja (bola) pri uobičajenoj fizičkoj aktivnosti</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">stepen: prisustvo bola pri uobičajenoj fizičkoj aktivnosti</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">stepen: bol se javlja pri fizičkoj aktivnosti manjoj od uobičajene</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">stepen: bol se javlja i u miru (nesposobnost za bilo kakave aktivnosti)</span></li></ol>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>&nbsp;</strong></span></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>Terapija stabilne angine pectoris</strong></span>:</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">smanjiti potrebe srca za kiseonikom:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">NITRATI: Izosorbid-dinitrat (<em>Cornilat</em>)</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">beta blokatori:&nbsp;<em>Inderal</em>,&nbsp;<em>atenolol</em></span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kalcijumski antagonisti: za anginu pektoris sa spazmima koronarki;&nbsp;<em>Nifelat</em>&nbsp;3&#215;10 mg</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ako ne regauje na terapiju lekovima – koronarografija, pa hirurgija.&nbsp;<br>Danas se sve više koristi PTCA (<em>perkutana transmuralna angioplastika</em>) koja podrazumeva dilataciju krvnih sudova balon-katerterom</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Prognoza</strong>&nbsp;stabilne angine pectoris je loša ako su zahvaćene sve tri glavne koronarne arterije</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: 'comic sans ms', sans-serif; font-size: 18pt;">NESTABILNA ANGINA PECTORIS</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Uzrok je tromb (komplikovana ateromatozna ploča). Tromb je neokluzivan (postoji delimičan protok) za razliku od infarkta, gde tromb potpuno okludira krvni sud i prekida krvotok.<br></span><br><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolovi se, ovde ne mogu predvideti, za razliku od stabilne angine pektoris. Bol se ovde javlja i pri najmanjem naporu, za vreme odmora, u snu. Ovaj oblik ne reaguje uvek na terapiju.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>Prognoza</strong></span>&nbsp;ovog oblika je lošija – produžena ishemija može uvesti u maligne poremećaje ritma i iznenadnu smrt.</span>&nbsp;<span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ovaj oblik se često javlja u višesudovnoj ishemijskoj bolesti srca, što dodatno otežava situaciju.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>Klinička slika</strong></span>&nbsp;nestabilne angine je između slike infarkta i stabilne angine.</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bol je intenzivniji nego kod stabilne angine pektoris i traje 10-30 minuta. Bolovi su češćI – po nekoliko puta tokom dana ili nedelje, zbog toga se ovaj oblik angine pektoris naziva i INTERMEDIJARNI SINDROM ILI&nbsp;<strong>PREDINFARKTNO</strong>&nbsp;STANJE</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tokom napada, pored malaksalosti i preznojavanja, javlja se i mučnina, gušenje, kašalj, povraćanje, gubitak svesti, osećaj bliske smrti</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tokom napada moguće je otkriti POREMEĆAJE RITMA, SISTOLNI ŠUM MITRALNE INSUFICIJENCIJE, povišen arterijski pritisak</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ređe se u napadu razvija akutni edem pluća</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>EKG</strong></span>:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">još uvek je samo ishemija, nema lezije (nekroze) tj, nema elevacije ST segmenta; ali postoje (mada ne moraju) depresija ST segmenta i negativan T talas</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Karakteristična je ”<em>pseudo-normalizacija</em>” u toku bola prethodno negativnog T talasa ili ST depresije</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>Laboratorija</strong></span>:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">enzimi su normalni, ako su povećani kreatin-kinaza (CK) i laktat-dehidrogenaza (LDH), to je znak da se razvija infarkt</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>Dijagnoza</strong></span>:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">anamneza,</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">laboratorija – ispitivanje postojanja nekroze;</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">EKG promene ako postoje</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-size: 18pt; font-family: 'comic sans ms', sans-serif;">PRINZMENTALOVA ANGINA PEKTORIS</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;je poseban oblik angine pektoris, najčešće uslovljen spazmom koronarnih krvnih sudova</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><br><span style="text-decoration: underline;"><strong>Klinička slika</strong></span>:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Napad se uvek javlja u isto doba dana ili noći, nevezano za napor.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Napad bola kod ovog oblika angine pektoris uslovljava podizanje (elevaciju) ST segmenta.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ova elevacija iščezava po prestanku bola, pri čemu je to razlika od akutnog infarkta miokarda, kod kojeg je elevacija trajna nekoliko sati ili dana.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ovde nije prisutan nalaz enzima kao kod infarkta.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><span style="text-decoration: underline;"><strong>Terapija</strong></span>:</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Hospitalizacija kod nestabilne (+ heparin i sve dole navedeno)</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nitroglicerin sublingvalno (i.v u teškom slučaju)</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nifelat, Bensedin</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Aspirin (smanjuje učestalost akutnog infarkta miokarda)</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Hiruško lečenje ili PTCA, ako lekovi ne pomažu</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Izvor: MedSkripte, wikipedia.org, mayoclinic.com,&nbsp;</em></p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/angina-pektoris-angina-pectoris/">Angina pektoris (Angina pectoris)</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/angina-pektoris-angina-pectoris/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
