<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>psihijatar Archives - Svet Medicine</title>
	<atom:link href="https://www.svetmedicine.com/tag/psihijatar/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.svetmedicine.com/tag/psihijatar/</link>
	<description>Svet Medicine na dlanu</description>
	<lastBuildDate>Fri, 29 May 2026 08:59:40 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2021/11/cropped-SiteIcon-32x32.png</url>
	<title>psihijatar Archives - Svet Medicine</title>
	<link>https://www.svetmedicine.com/tag/psihijatar/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Da li je moguće kontrolisati strah?</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/da-li-je-moguce-kontrolisati-strah/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/da-li-je-moguce-kontrolisati-strah/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Žarko Petrović]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 07 Nov 2017 15:01:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Duševne bolesti i stanja, bolesti zavisnosti (Psihijatrija)]]></category>
		<category><![CDATA[emocija]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatar]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatrija]]></category>
		<category><![CDATA[psiholog]]></category>
		<category><![CDATA[strah]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/dusevne-bolesti-i-stanja-bolesti-zavisnosti-psihijatrija/da-li-je-moguce-kontrolisati-strah/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jedina želja klijenta, koji pati od bilo kog anksioznog poremećaja, je da kontroliše strah, tako da se prirodno nameće pitanje- da li je to moguće? &#160;&#160;&#160;&#160;&#160;&#160;&#160;&#160;&#160;&#160;&#160;&#160;&#160;&#160;&#160;&#160;&#160;&#160; Čini mi se da je ovakvo pitanje osuđeno na propast, još pre nego što smo ga postavili. Ovako formulisano naići ćemo na zid, na ćorsokak, iz kog nam nema [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/da-li-je-moguce-kontrolisati-strah/">Da li je moguće kontrolisati strah?</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt;">Jedina želja klijenta, koji pati od bilo kog anksioznog poremećaja, je da kontroliše strah, tako da se prirodno nameće pitanje- da li je to moguće?</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt;">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Čini mi se da je ovakvo pitanje osuđeno na propast, još pre nego što smo ga postavili. Ovako formulisano naići ćemo na zid, na ćorsokak, iz kog nam nema izlaska.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt;">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Prvo što treba da znamo- STRAH je <span style="text-decoration: underline;">emocija</span>. Emocije se ne mogu kotrolisati jer dolaze iz nesvesnog, onog tamnog i za nas mračnog dela. Tu nema spoznaje, a šta ne možemo da spoznamo, ne možemo ni da kontrolišemo. Izleda da tu leži odgovor na pitanje zbog čega je panika toliko strašna!? Pa zar nije sve tako strašno što ne poznajemo?</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt;">&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Setite se koliko je strašan bio prvi poljubac, prvi dan u školi, prvi dan na poslu&#8230; Zamislite sada emociju koja navire iz najveće dubine i preplavljuje svest! Razumete li sada opasnost? Ali, opet, na emocije se može uticati. Činjenjem ili ne činjenjem, mi utičemo na to šta osećamo. Zato je ovo pitanje tako komplikovano.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt;">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Pošto smo uveli dva termina- <strong>svesno i nesvesno</strong>, želeo bih da skrenem pažnju čitaocu da su to dva aspekta, dva dela celokupne psihe. Jedan, koji može da se osvetli lampom svesti, i drugi, koji je večito u mraku i naš svesni deo nikad ne može da ga obuhvati okom, tako da ono što je nesvesno mi ne znamo.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt;">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Dok pričamo o ovim psihičkim elementima, apstraktima, moramo da imamo u vidu da su sve to delovi jedne psihe, jednog totaliteta, jedne osobe.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><span style="font-size: 12pt;">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Šta to za nas praktično znači?</span></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><span style="font-size: 12pt;">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Zašto to osobi, koja ima panični napad, treba da koristi?</span></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 12pt;">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Pa, vraćajući se unazad, <strong>osoba- psiha- svesno</strong> i <strong>nesvesno- nesvesno- emocija</strong>, dolazimo do zaključka da je emocija samo jedan deo nas, deo naše psihe i ona kao takva u odnosu na naš totalitet je uvek manja, uvek u zavisnom i inferiornoj poziciji u odnosu na naš totalitet. Ona je jednostavno mlađa i nije toliko opasna i moćna pretnja da ćemo umreti. Zato što osećamo intezivni strah, ne znači da ona to i može jer ona nema kapacitet da uništi, niti da razori totalitet, iz kog je nastala. Ona je samo jedan neotuđivi deo psihe, u čijoj se funkciji nalazi.</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph"><strong>Autor:&nbsp;psihoterapeut Žarko Petrović</strong></p>



<figure class="wp-block-image"><a href="http://www.psiholosko-savetovaliste.com" target="_blank" rel="noopener"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1281" height="321" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2017/10/zarko-petrovic.png" alt="" class="wp-image-1188" srcset="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2017/10/zarko-petrovic.png 1281w, https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2017/10/zarko-petrovic-300x75.png 300w, https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2017/10/zarko-petrovic-1024x257.png 1024w, https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2017/10/zarko-petrovic-768x192.png 768w" sizes="(max-width: 1281px) 100vw, 1281px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph"></p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/da-li-je-moguce-kontrolisati-strah/">Da li je moguće kontrolisati strah?</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/da-li-je-moguce-kontrolisati-strah/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Hiperkinetski poremećaj ili ADHD</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/hiperkinetski-poremecaj-ili-adhd/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/hiperkinetski-poremecaj-ili-adhd/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dr Dejan Stevanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 24 Nov 2015 14:31:48 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Duševne bolesti i stanja, bolesti zavisnosti (Psihijatrija)]]></category>
		<category><![CDATA[adhd]]></category>
		<category><![CDATA[deca]]></category>
		<category><![CDATA[hiperaktivnost]]></category>
		<category><![CDATA[hiperkinetski]]></category>
		<category><![CDATA[impulsivnost]]></category>
		<category><![CDATA[mladi]]></category>
		<category><![CDATA[poremecaj]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatar]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatrija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/dusevne-bolesti-i-stanja-bolesti-zavisnosti-psihijatrija/hiperkinetski-poremecaj-ili-adhd/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Hiperkinetski poremećaj ili ADHD (skraćenica od engleskog imena Attention deficit hyperactivity disorder) je poremećaj koji se odlikuje karakterističnim ponašanjem i reagovanjem deteta, a uključuje poteškoće u organizaciji pažnje, naglašenu motornu aktivnost (hiperaktivnost) i impulsivnost. Simptomi ADHD se javljaju u kući, školi i/ili drugom okruženju i značajno remete razvoj deteta, utičući naročito negativno na akademska postignuća [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/hiperkinetski-poremecaj-ili-adhd/">Hiperkinetski poremećaj ili ADHD</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><strong style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Hiperkinetski poremećaj ili ADHD </strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">(skraćenica od engleskog imena<em> Attention deficit hyperactivity disorder</em>) je poremećaj koji se odlikuje karakterističnim ponašanjem i reagovanjem deteta, a uključuje poteškoće u organizaciji pažnje, naglašenu motornu aktivnost (hiperaktivnost) i impulsivnost. </span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Simptomi ADHD se javljaju u kući, školi i/ili drugom okruženju i značajno remete razvoj deteta, utičući naročito negativno na akademska postignuća i socijalizaciju. Poremećaj počinje vrlo rano. Izvesno je da je ADHD znatno češći kod dečaka nego kod devojčica. Jasan uzrok za nastanak ovog poremećaja nije poznat. U najvećem broju najverovatnije se radi o kombinaciji genetskih faktora rizika sa faktorima rizika iz okruženja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Karakteristični simptomi ADHD-a</strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Određena ponašanja koja dete pokazuje mogu da ukažu da dete ima ovaj poremećaj. Neka karakteristična ponašanja i aktivnosti koje pokazuje ova deca su: </span></p>



<ul class="wp-block-list"><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Dete ne obraća pažnju na detalje i/ili pravi nepromišljene greške u školskom radu ili drugim aktivnostima</span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Dete sa teškoćom održava pažnju na zadacima ili tokom igranja</span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">U direktnom obraćanju imate utisak da dete ne sluša </span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Dete ne prati upustva i ne završava zadatke u školi i kući </span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Dete teško organizuje svoje zadatke i aktivnosti</span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Dete izbegava ili nije zainteresovano za aktivnosti koje zahtevaju veći mentalni napor (npr. puzle, pisanje, čitanje)</span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Gubi stvari kao što su:&nbsp; igračke, školski pribor, olovke, knjige</span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Lako mu sve skreće pažnju</span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Zaboravano je tokom dnevnih aktivnosti</span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Vrpolji&nbsp; se rukama, stopalima ili se meškolji na stolici</span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ne može mirno da sedi</span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Teško mu je da se igra ili učestvuje u slobodnim aktivnostima tiho (staloženo)</span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Spremano je uvek za pokret ili reaguje kao da je „uključen/a u struju“</span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Preterano priča</span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Nepromišljeno daje odgovor</span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Problem mu je da sačeka svoj red</span></li><li><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prekida druge, nameće se i ubacuje u razgovor, igru. </span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Važno je razumeti da su ova i slična ponašanje kod deteta ispoljena u različitom stepenu u različito vreme i različitim okruženjima.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Kako se ADHD dijagnostikuje?</strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt; text-align: justify;"><br>Danas ne postoji specifičan medicinski test za otkrivanje ili dijagnozu ADHD-a. Dijagnoza se zasniva na informacijama koje daju roditelji, učitelji i ostale osobe koje su u svakodnevnom kontaktu sa detetom, zatim posmatranju ponašanja deteta u određenim situacijama, psihološkom testiranju i proceni razvoja, uz primenu strukturisanih intervjua sa roditeljima. Dijagnozu ovog poremećaja može da postavi jedino dečiji psihijatar.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>Kako se ADHD leči?</strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt; text-align: justify;"><br>Lečenju poremećaja pristupa se na sistematizovan način koji uključuje specijalnu edukaciju akademskih veština i trening socijalnih veština, i lečenje pridruženih psiholoških, neuroloških i pedijatrijskih poremećaja ukoliko ih ima. Lečenje se sprovodi primenom raznih edukativnih, bihejvioralnih, i psihoterapijskih tehnika i primenom lekova. Efikasnost lekova je vrlo visoka kod ovog poremećaja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="has-text-align-right wp-block-paragraph">Autor:</p>



<p class="has-text-align-right wp-block-paragraph"><strong>Dr sci. med. Dejan Stevanović</strong></p>



<p class="has-text-align-right wp-block-paragraph">Dečiji psihijatar, specijalista za neuropsihologiju<br>Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu<br>Dr. Subotić 6a, 11000 Beograd</p>



<p class="has-text-align-right wp-block-paragraph"><a href="https://www.researchgate.net/profile/Dejan_Stevanovic2" target="_blank" rel="noreferrer noopener">https://www.researchgate.net/profile/Dejan_Stevanovic2</a></p>



<p class="has-text-align-right wp-block-paragraph"><a href="http://www.icmhsg.org/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">http://www.icmhsg.org/</a></p>



<p class="has-text-align-right wp-block-paragraph"><a href="https://sites.google.com/site/dejanstevanovic1979/home" target="_blank" rel="noreferrer noopener">https://sites.google.com/site/dejanstevanovic1979/home</a></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><strong>&nbsp;</strong></span></p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/hiperkinetski-poremecaj-ili-adhd/">Hiperkinetski poremećaj ili ADHD</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/hiperkinetski-poremecaj-ili-adhd/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Depresija</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/depresija/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/depresija/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Svet Medicine]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 16 May 2012 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Duševne bolesti i stanja, bolesti zavisnosti (Psihijatrija)]]></category>
		<category><![CDATA[depresija]]></category>
		<category><![CDATA[gubitak]]></category>
		<category><![CDATA[lecenje]]></category>
		<category><![CDATA[pesimizam]]></category>
		<category><![CDATA[povlacenje]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatar]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatrija]]></category>
		<category><![CDATA[simptomi]]></category>
		<category><![CDATA[smrt]]></category>
		<category><![CDATA[tuga]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/dusevne-bolesti-i-stanja-bolesti-zavisnosti-psihijatrija/depresija/</guid>

					<description><![CDATA[<p>&#160;Svi smo mi tužni s vremena na vreme. Tuga je važan deo naših života. Ona nam pomaže da shvatimo naš unutrašnji svet, da razumemo druge ljude, obogaćuje nas i daje smisao našim životima. &#8221;Normalna&#8221; tuga dolazi sa neizbežnim gubicima i frustracijama svakodnevnog života. Nasuprot njoj, oni faktori koji karakterišu depresiju kao bolest su: težina, trajanje [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/depresija/">Depresija</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;Svi smo mi tužni s vremena na vreme. Tuga je važan deo naših života. Ona nam pomaže da shvatimo naš unutrašnji svet, da razumemo druge ljude, obogaćuje nas i daje smisao našim životima. &#8221;Normalna&#8221; tuga dolazi sa neizbežnim gubicima i frustracijama svakodnevnog života. Nasuprot njoj, oni faktori koji karakterišu depresiju kao bolest su: težina, trajanje i stepen onesposobljenosti koji ta depresija može da prouzrokuje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija varira od blage do one koja je pretnja životu. Neke blage epizode depresije mogu da se razreše vremenom, menjanjem stila života ili traženjem podrške od bliskih ljudi.</span></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter"><img decoding="async" width="461" height="330" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/depresija.jpg" alt="" class="wp-image-319" srcset="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/depresija.jpg 461w, https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/depresija-300x215.jpg 300w" sizes="(max-width: 461px) 100vw, 461px" /></figure></div>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ipak, depresija je ozbiljna bolest koja parališe i snažno utiče na to kako se osećate, kako mislite i na kraju kako se ponašate. Depresija bez odgovarajućeg tretmana može da traje godinama i može da prouzrokuje permanentan invaliditet. To je bolan i stresan poremećaj i teško se može prevazići bez pomoći spolja. Nikakvo &#8221;prisabiranje&#8221;, odlučnost, pozitivni razgovori sa sobom, ljubav ili podrška ne mogu tada podići taman veo depresije. Takva depresija je bolest i ona zahteva lečenje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Svaka osoba depresiju doživljava na sopstveni način. Bez obzira na to, na ovde navedene znake ili simptome se ljudi obično žale, pa se zbog toga oni koriste u dijagnosticiranju depresije.</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">UOBIČAJENI ZNACI I SIMPTOMI</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Fizičke smetnje</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Promena apetita &#8211; koja rezultira gubitkom ili povećanjem telesne težine.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Smetnje pri spavanju &#8211; otežano padanje u san, isprekidan san ili predugo spavanje.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">San, kad ga ima, ne okrepljuje. Lošije se osećate ujutru nego uveče.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Smanjena energija sa osećanjem slabosti i fizičkog umora.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Neki ljudi osećaju agitiranost, uznemirenost i osećaju potrebu da se stalno kreću.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Fantomski bolovi, glavobolje, bolovi u mišićima, bez jasnog fizičkog uzroka.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Smetnje u varenju &#8211; zatvor.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Promene u mišljenju</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Misli su usporene, razmišljanje, koncentracija i pamćenje su otežani.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Donošenje odluka je teško i često se izbegava.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Opsesivne ruminacije, osećaj nadolazeće i neizbežne katastrofe.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Preobuzetost sopstvenim greškama ili manama.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Gruba samokritičnost sa preteranim i bezrazložnim samoosuđivanjem.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">U nekim ekstremnim slučajevima može se izgubiti dodir sa realnošću, čuju se glasovi (halucinacije) ili se mogu imati čudne fikcije ili sumanute ideje.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stalne misli o smrti, samoubistvu ili namerama o samopovređivanju.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Promene u osećanjima</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Gubitak interesa za aktivnosti koje su ranije bile izvor zadovoljstva.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Smanjeni interes i uživanje u seksu.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osećanja bezvrednosti, beznađa i jake krivice.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Otupljivanje ili odsustvo osećanja.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osećaj nadolazeće velike katastrofe.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Gubitak samopoštovanja.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osećanje tuge, osećanje kao &#8220;biti na dnu&#8221;.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Neobjašnjivo plakanje bez ikakavog vidljivog razloga.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Razdražljivost, nestrpljivost, bes i agresivna osećanja.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Promene u ponašanju</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Povlačenje iz društevnih, radnih i zabavnih aktivnosti.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Izbegavanje donošenja odluka.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Zanemarivanje obaveza kao što su kućni poslovi, oko kuće, plaćanje računa.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Smanjenje fizičkih aktivnosti i vežbi.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Smanjena briga o sebi što se odražava na jelo i ličnu higijenu.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Povećana upotreba alokohola, lekova prepisanih od strane lekara ili samoinicijativno uzimanih, kao i uličnih droga.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ako neko oseća simptome depresije svakodnevno i tako duže od dve nedelje odmah treba kontaktirati lekara. Važno je ne pokušavati da se dijagnoza uspostavi samostalno ili čekati da depresija prođe sama od sebe. Pažljiv medicinski pregled je izuzetno važan da bi se isključili drugi potencijalni razlozi za to kako se osoba oseća, da bi se postavila tačna dijagnoza i počelo sa programom lečenja koji će &nbsp;pomoći da se bolje oseća.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Dobra vest ja da većina ljudi koji se leče od depresije iskuse potpuni oporavak. Što se ranije počne sa lečenjem &#8211; to će oporavak biti brži i kompletniji. Bez lečenja simptomi mogu da potraju mesecima ili čak godinama, a rizik od ponovnih epizoda je veći. Nema načina da se predvidi koliko će epizoda trajati.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ono što se zna je da 15 % ljudi koji pate od depresije oduzmu sebi život. Ta činjenica govori da je smrtnost kod depresije veća nego kod raka ili bolesti srca. Depresija je bolest koja bi trebalo da se tretira sa istim stepenom ozbiljnosti i hitnosti sa kojim se tretiraju ostale bolesti opasne po ljudski život.</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">ŠTA PROUZROKUJE DEPRESIJU?</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Još uvek zasigurno ne znamo šta uzrokuje depresiju. Ipak, istraživanja pokazuju da najverovatnije postoji više od jednog uzročnika bolesti i da je kombinacija raznih faktora ta koja neke osobe čini podložnijima razvoju depresivnog poremećaja. Jedna od teorija kaže da što se više faktora iskombinuje, to rizik od razvijanja depresivnog poremećaja postaje veći.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Neki od poznatih faktora koji doprinose razvoju depresije uključuju:</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Genetski faktor &#8211; u nekim porodicama se depresija češće javlja.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Medicinska istraživanja dokazuju da kod ljudi sa depresijom dolazi do hemijskog disbalansa neurotransmitera, važnog &#8221;prenosioca poruka&#8221; u mozgu.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Teško detinjstvo sa preživljenjim fizičkim ili emocionalnim zlostavljanjem, traumama ili gubitkom roditelja vezano je za veću stopu depresije.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Žene su duplo osetljivije i podložnije depresiji od muškaraca, što se moze povezati sa menstrualnim ciklusom, porođajem ili menopauzom, ukazujući na to da hormoni mogu imati ulogu u razvitku bolesti.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ima perioda u životu u kojima su pritisci porodice ili na poslu veći i tokom kojih ljudi bivaju podložniji depresiji.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija može da sledi velike gubitke kao što su gubici voljenih osoba, iznenadni gubici posla ili odlazak u penziju.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija ja takođe vezana za somatske bolesti ili hronični invaliditet.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osobine ličnosti takođe imaju važnu ulogu kod javljanja depresije. Oni koji su pesimistični i negativni u interpretaciji životnih događaja, manje prilagodljivi na promene, perfekcionisti i kojima nedostaje podrška okoline su pod većim rizikom od razvoja depresije.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Neki lekovi i ulične droge su takođe poznati kao uzročnici depresije time što remete ravnotežu važnih moždanih neurotransmitera (supstanci koje služe kao &#8221;nosioci poruka&#8221; u mozgu).</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija je češća kod onih sa malim prihodima, kod nezaposlenih, neudatih/neoženjenih ili razvedenih.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Alkohol je poznat kao depresor centralnog nervnog sistema i duža zloupotreba alkohola je vezana za veći rizik od depresije.</span></li></ul>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 14pt; color: #000000; text-decoration: underline;">KO OBOLEVA OD DEPRESIJE?</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija je bolest od koje se može razboleti svako. Ljudi svih uzrasta, svih socijalnih, ekonomskih, profesionalnih, kulturnih ili religioznih grupa mogu razviti depresiju. Osobenost depresije je ogromno osećanje izolovanosti koje ona prouzrokuje. Osećanje &#8221;usamljenosti&#8221; može da vodi osećanju sramote ili osećanju da ste nekako &#8221;drugačiji&#8221; od ostalih.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Učestalost depresije u populaciji</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">3 % muškaraca i 6 % žena jedne zapadne populacije pate od poremećaja raspoloženja svake godine.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Tokom svog života oko 5-12 % muškaraca i 10-25 % žena će doživeti bar jednu epizodu depresivnog poremećaja.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kod žena se dva puta češće javlja ozbiljni depresivni poremećaj nego kod muškaraca.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">20 % pacijenata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti imaju depresivne simptome. Stanje više od polovine ovih pacijenata prođe nezapaženo.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Anksioznost i depresija čine 79 % svih psihijatrijskih dijagnoza.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Svetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. godine depresija biti druga bolest posle srčanih oboljenja koja prouzrokuje invaliditet.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Poremećaji raspoloženja i samoubistvo</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Osobe koje pate od depresije počine 80 % svih samoubistava.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">15 % osoba koje imaju izražen depresivni poremećaj počine samoubistvo.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Misli o samoubistvu su toliko česte kod ljudi sa poremećajem raspoloženja da se smatraju jednim od simptoma bolesti.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prema statistikama žene 3-4 puta češće pokušavaju samoubistvo od muškaraca, ali muškarci ga češće izvrše, verovatno zbog toga što biraju smrtonosnije metode pri tim pokušajima.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prema statistikama, muškarci pokušavaju samoubistvo ranije tokom depresivne epizode, dok žene to čine u kasnijem toku depresivne epizode.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pokazalo se da je 50-80 % starijih pacijenata koji počine samoubistvo imalo ozbiljan depresivni poremećaj.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija i ponavljanje epizoda</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ponovljenja epizoda je uobičajena karakteristika depresije.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bez odgovarajućeg tretmana 50-60 % osoba koje su imale jednu epizodu depresije mogu da očekuju da se javi i druga epizoda u toku prve godine posle pojave prve epizode.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Za mnoge prvo ponavljanje epizode ukazuje na početak iscrpljujućeg ciklusa epizoda koji dovodi do hendikepa, koji u 25 % slučajeva vodi u hroničnu depresiju.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Genetika depresije</span></strong></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija se unekoliko prenosi nasleđem &#8211; 1,5-3 puta je češća kod osoba u direktnom krvnom srodstvu sa osobama koje pate od poremećaja raspoloženja nego kod opšte populacije.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kod dece osoba sa depresijom, osećanje nedostatka pažnje ili pojava hiperaktivnog poremećaja su češći nego kod opšte populacije.<br></span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"><br></span><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Poremećaji raspoloženja se veoma uspešno leče, ali često ne bivaju dijagnosticirani.</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">80-90 % slučajeva depresije se mogu uspešno lečiti. Ipak, zbog sramote vezane za priznavanje emocionalnih teškoća samo jedna trećina ljudi sa ovim poremećajem potraži stručnu pomoć.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">29 % pacijenata sa poremećajem raspoloženja je izjavilo da im je trebalo preko 10 godina da dobiju korektnu dijagnozu. 60 % pacijenata je dobilo sasvim pogrešnu dijagnozu pre nego što im je ustanovljena tačna.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Postoji potreba za boljim prepoznavanjem poremećaja raspoloženja čak i kod medicinskog osoblja (<em>lekara</em>). Prema nekim studijama prođe više od sedam godina od kada se pacijenti prvi put obrate lekaru do trenutka kada im se postavi korektna dijagnoza.</span></li></ul>



<p class="has-text-align-left wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA DEPRESIJE</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Trenutno ne postoje laboratorijski testovi ili rentgenski snimci koji bi mogli da pomognu pri dijagnostikovanju depresije. Umesto toga, doktor će postavljati pitanja i posmatrati vaše ponašanje kako bi mogao da postavi dijagnozu bolesti. Mnogo ljudi odlazi kod lekara opšte prakse, koji ih kasnije upućuju na specijaliste psihijatre. Oni će pitati za simptome: kako se osećate, da li ima promena u spavanju, promena što se tiče interesovanja za seks, promena u težini i tome kako funkcionišete kod kuće i na poslu. Doktor će pitati od kada se osećaju simptome bolesti i da li je u skoroj prošlosti bilo događaja koji su mogli doprineti osećaju tuge &#8211; kao što su skoriji gubitak bližnjih, stres ili kriza. Doktor će takođe propitati o ranijim epizodama bolesti ili ispitati porodičnu &#8221;istoriju&#8221;, pitaće o eventualnim traumama, mentalnim bolestima u porodici ili zloupotrebi alkohola ili droga.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Depresija se može pojaviti kao posledica nekih drugih fizičkih (somatskih) bolesti. Ove okolnosti treba ispitati kroz medicinske preglede. U ovakvim slučajevima ukoliko se primarna bolest izleči, depresija koja je prati se obično razreši. Depresija može biti i posledica uzimanja određenih lekova koji leče neke druge simptome i bolesti. Zbog toga je važno da doktor zna za sve lekove koji se koriste. Poznato je da ulične droge (kokain, marihuana) ili steroidi mogu dovesti do poremećaja raspoloženja i da sa prestankom uzimanja ovih supstanci može doći do poboljšanja raspoloženja.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Zadatak pacijenta je da svom doktoru da sve informacije koje su mu potrebne da bi postavio tačnu dijagnozu bolesti. Razgovor o nedostatku interesovanja za seks može biti neprijatan, ali je važan da bi se utvrdila tačna dijagnoza. Kroz pažljivo praćenje istorije bolesti mogu se identifikovati neki važni faktori rizika, ili se mogu uočiti pravilnosti po kojima se bolest dešava, što onda može pomoći da se odredi šta se dešava i šta treba raditi.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Velika (<em>major</em>) depresija, depresivni poremećaj, unipolarna depresija, afektivni poremećaj su različita imena koja opisuju isti poremećaj. Ona su neki od načina na koji su lekari klasifikovali depresiju, što se vremenom menjalo.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<div class="wp-block-image"><figure class="aligncenter"><img decoding="async" width="510" height="624" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/05/depresija.gif" alt="" class="wp-image-320"/></figure></div>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;"></span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline; font-size: 14pt;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">KAKO SE DEPRESIJA LEČI?</span></strong></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Zbog raznih faktora koji utiču na depresiju bolest se može lečiti mnogim različitim metodama. Istraživanja pokazuju da je kombinovana terapija ona koja bi mogla da da najbolje rezultate.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">U terapiji depresije najzastupljenije su sledeće terapijske metode.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Lekovi</span></strong></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Postoje mnoge različite vrste antidepresiva i stabilizatora raspoloženja za koje je utvrđeno da efikasno utiču na tretman bolesti. Doktor će zajedno sa pacijentom raditi na odabiranju leka za koji je najverovatnije da će odstraniti simptome. Ponekad je potrebno više pokušaja da bi se pronašla terapija lekovima koja je najefkasnija za vaš slučaj.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Obično su potrebne dve do šest nedelja da bi se osetile pozitivne promene, kada lek dostigne svoj terapijski nivo. Istraživanja pokazuju da neprestano uzimanje lekova 4-9 meseci pošto se depresija potpuno povukla smanjuje rizik od ponovne pojave bolesti u budućnosti. Za osobe kod kojih je bilo više epizoda depresije može se preporučiti neprestano uzimanje lekova da bi se preventivno zaštitile od ponovnog izbijanja bolesti.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="text-decoration: underline;"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Terapija podrške</span></strong></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Terapija podrške je važan deo procesa lečenja. Razumevanje i prihvatanje bolesti, osvrtanje na faktore koji su možda doprineli nastajanju bolesti, i razvijanje strategije za borbu sa životnim izazovima mogu da razviju otpornost i pomognu da pacijent ozdravi.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kognitivno-bihejvioralna terapija</span></strong></span></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Kognitivno-bihejvioralna terapija je specifična terapija kroz razgovor, koja pomaže pacijentu da razume kako misli utiču na osećanja i kako osećanja utiču na ponašanje. Istraživanja pokazuju da ovakva vrsta terapije može da pomogne u prevenciji ponovne depresivne epizode.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Podrška ljudi sa sličnim problemima</span></strong></span></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Potrvđeno je da učenje o pacijentovom poremećaju i dobijanje informacija o tome kako se ostali ljudi bore sa svojom bolešću može da ima pozitivan efekat na izlečenje kao i na prevenciju ponovne epizode.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Bolničko lečenje</span></strong></span></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ponekad je potrebno otići na lečenje u bolnicu, naročito kad osećanja ili misli o samoubistvu prete da pređu u akciju, kada postoje komplikovani medicinski preduslovi za lečenje ili kad nedostaje podrška kod kuće.</span></p>



<p class="has-text-align-center wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-size: 14pt;"><em><span style="text-decoration: underline;"><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif;">KAKO &nbsp;PACIJENTI MOGU DA POMOGNU SEBI DA SE BOLJE OSEĆAJU?</span></strong></span></em></span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ima važnih stvari koje pacijenti mgu da učinine da pospeše svoje ozdravljenje.</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">PODRŽITE SVOJU TERAPIJU</span></strong></em></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Budite strpljivi sa samim sobom. Treba vremena da bi vam bilo bolje. Ne možete terati sebe da vam bude bolje!</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Budite partner sa svojim doktorom. Poverljiv i iskren odnos prema vašem doktoru je veoma važan za dobar oporavak.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Uzimajte svoje lekove onako kako su vam prepisani. Antidepresivima je potrebno nekoliko nedelja da bi potpuno postigli svoj efekat. Ljudi oko vas će videti pozitivne promene u vašem raspoloženju pre nego što ih vi sami osetite.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Stalno obaveštavajte vašeg doktora o tome kako se osećate, o tome da li ima promena u navikama &#8211; spavanju, apetitu, raspoloženju&#8230; kako bi doktor mogao da proceni kakav efekat ima terapija koju je prepisao i da li je treba menjati.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Uvek prijavite doktoru ukoliko imate problema sa propratnim efektima leka i nikada ne menjajte svoj lek bez prethodnog savetovanja sa lekarom. Mnogi propratni efekti leka s vremenom nestanu, a drugi mogu biti smanjeni dodatnom terapijom. U svakom slučaju, propratni efekti leka iziskuju promenu terapije i zbog toga je neophodno da razgovarate o njima sa svojim lekarom.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ako se prevremeno prekine lečenje simptomi depresije se neće odmah vratiti. Ako su misli o samoubistvu jedan od vaših simptoma depresije, onda budite vrlo oprezni ako menjate terapiju bez detaljne konsultacije sa vašim doktorom.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph">&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">PAZITE NA SEBE</span></strong></em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&#8220;Nikad nemojte da ste suviše sami, suviše gladni, suviše umorni ili suviše ljuti&#8221;.</span></p>



<ul class="wp-block-list"><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Podsećajte sebe svakodnevno: &#8220;Ovo nije moja krivica&#8230; depresija je bolest&#8230; Nisam sam/sama&#8230; Biće mi bolje!&#8221;.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Okružite se ljudima kojima je stalo do vas. Oni će pojačati vaše osećanje sopstvene vrednosti i dobrote. Izbegavajte ljude koji su kritički nastrojeni prema vama, koji vas procenjuju ili koji previše traže. Kada ste u depresiji nedostaje vam &#8216;zaštitni omotač&#8217; koji vam pomaže da lako prihvatate kritiku.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pridružite se nekoj od grupa za samopomoć gde možete dobiti podršku od ljudi koji razumeju kroz šta prolazite; naučite više o svojoj bolesti i strategijama koje drugi primenjuju da bi se bolje osećali. Istraživanja pokazuju da su grupe za samopomoć korisne kao dodatak medicinskoj terapiji.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pripremite se tako što ćete naučiti što više možete o poremećajima raspoloženja i načinima lečenja. Ohrabrite svoju porodicu da isto to učini. To će vam pomoći da shvatite šta se dešava, da donosite odluke o svom lečenju potkrepljene informacijama, da &#8216;normalizujete&#8217; svoje iskustvo, da naučite da prepoznate depresiju u najranijem stadijumu.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Jedite dobro! Kada ste u depresiji ne možete da se oslonite na svoje osećanje gladi. Trudite se da jedete redovne obroke, zdrave, tokom celog dana, čak i kada niste gladni! Učenje o tome kako da se brinete o sebi je značajno i za to da ostanete dobro kad postanete dobro.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pijte vodu! Voda će vam pomoći da izbegnete sušenje usta, jednu od najčešćih negativnih propratnih posledica leka, a voda ne goji kao što to čine svi zaslađeni napici. Neočekivana i neželjena gojaznost je jedan od najčešćih razloga zašto ljudi prestanu sa uzimanjem antidepresiva.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Vežbajte svakodnevno. Istraživanja ukazuju na vrednost umerene fizičke aktivnosti u procesu ozdravljenja i ostajanja u dobrom stanju posle oporavka. Počnite sa kratkim šetnjama, naročito ujutru kad je depresija obično najizraženija i kasnije nastavite sa dužim šetanjama i intenzivnijim vežbama. Vežba povećava nivo nekih važnih neurotransmitera u mozgu (endorfina), čiji je nivo snižen u depresiji. Odaberite za vežbu prijatnu stazu i obratite pažnju na vizuelne i čulne uticaje lepote oko vas. Pomeranje fokusa sa teških misli na nešto drugačije pomoćiće vam da odmorite svoj um. Povedite sa sobom priatelja ili rođaka. Vežbanje u društvu doprinosi većoj posvećenosti zadatku.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Prestanite ili izbegavajte uzimanje alkohola, uličnih droga i neprepisanih lekova. Alkohol i ulične droge se ponašaju kao depresori za centralni nervni sistem što može uticati na pogoršanje simptoma depresije. Smanjite unošenje kofeina (kafa, čaj, koka-kola, čokolada, itd.) zato što može da izazove nervozu i poremeti spavanje.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Uspostavite red u spavanju. Izbegavajte spavanje preko dana. Uspostavite dobre navike pre spavanja kao što su na primer relaksirajuće kupanje u toploj vodi, slušanje muzike itd. Izbegavajte intenzivno vežbanje pre spavanja. Ostavite svoju spavaću sobu za spavanje i odmaranje. Vesti bolje saslušajte tokom dana nego pred spavanje ako vas njihov sadržaj uznemirava. Trudite se da izbegavate stimulativne aktivnosti ili uznemiravajuće filmove pre odlaska u krevet.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Trudite se da ne donosite važne životne odluke pre nego što izađete iz krize. Depresija utiče na vaš način prosuđivanja i kasnije možete zažaliti zbog donetih odluka. Ako morate da donesete neku važnu odluku pitajte poverljivog prijatelja, rođaka ili kolegu da vam pomogne.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Ne očekujte previše od sebe na poslu ili kod kuće. Dopustite sebi i nemarnost. Težnja perfekciji ili pokušaj da se dostignu i postignu nemogući ciljevi slabi poverenje u samog sebe. Velike zadatke razbijte u manje koji mogu lakše da se kontrolišu. Napravite listu stvari koje treba da uradite i na kraju dana proverite šta ste postigli. Ako je lista predugačka osećaćete se unapred poraženi. Prema tome, podesite listu prema onome što zaista možete da postignete.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Vodite dnevnik. Mnogo ljudi je našlo da im pisanje pomaže da organizuju svoje misli, &#8216;olabave&#8217; neke od svojih negativnih osećanja, i da pisanje predstavnja vredan dokument koji im pomaže da povezu misli, osećanja i akcije.</span></li><li style="text-align: justify;"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">Pokušajte da ispunjavate dnevne životne obaveze. Nagomilani računi, zapostavljena lična higijena i zapostavljen dom, doprinose osećanju manje vrednosti. Ako svakoga dana uradite po malo, rezultati će biti vidljivi posle nekoliko dana.</span></li></ul>



<p class="wp-block-paragraph"><span style="font-family: arial, helvetica, sans-serif; font-size: 12pt;">&nbsp;</span></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Tekst preuzet od &#8220;Kanadskog drustva za poremećaje raspoloženja&#8221; &#8211; &#8220;Mood disorders Society of Canada&#8221;</em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>http://www.cpe.org.rs/</em></p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/depresija/">Depresija</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/depresija/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Mamurluk (Veisalgia): Simptomi, uzroci i medicinski saveti za oporavak</title>
		<link>https://www.svetmedicine.com/mamurluk-simptomi-uzroci-trovanje-alkoholom/</link>
					<comments>https://www.svetmedicine.com/mamurluk-simptomi-uzroci-trovanje-alkoholom/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dr Marko Bogdanovic]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 10 May 2012 20:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Duševne bolesti i stanja, bolesti zavisnosti (Psihijatrija)]]></category>
		<category><![CDATA[alkohol]]></category>
		<category><![CDATA[lecenje]]></category>
		<category><![CDATA[mamurluk]]></category>
		<category><![CDATA[pospanost]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatar]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatrija]]></category>
		<category><![CDATA[Svet Medicine]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://hirurgija.svetmedicine.com/bolesti/dusevne-bolesti-i-stanja-bolesti-zavisnosti-psihijatrija/mamurluk/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Mamurluk (medicinski termin Veisalgia) predstavlja kompleksan skup znakova i simptoma koji nastaju kao posledica nedavnog, prekomernog unosa alkohola. Osoba koja pati od mamurluka obično se žali na tešku glavobolju, vrtoglavicu, pospanost, konfuziju, opštu slabost i izraženu žeđ. Ovo stanje se može javiti u bilo koje doba dana, ali najčešće nastupa ujutru, nakon noći u kojoj [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/mamurluk-simptomi-uzroci-trovanje-alkoholom/">Mamurluk (Veisalgia): Simptomi, uzroci i medicinski saveti za oporavak</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Mamurluk</strong> (medicinski termin <em>Veisalgia</em>) predstavlja kompleksan skup znakova i simptoma koji nastaju kao posledica nedavnog, prekomernog unosa alkohola. Osoba koja pati od mamurluka obično se žali na tešku glavobolju, vrtoglavicu, pospanost, konfuziju, opštu slabost i izraženu žeđ.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ovo stanje se može javiti u bilo koje doba dana, ali najčešće nastupa ujutru, nakon noći u kojoj je konzumirana velika količina alkoholnih pića. Uz fizičke simptome, često su prisutni i psihološki poremećaji poput povišenog stepena anksioznosti, osjećaja kajanja i srama, ali i prolazne depresije (disforije).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ozbiljnost mamurluka je usko povezana sa količinom unetog alkohola, ali i sa stepenom odmora. Što je manje sna, to je mamurluk teži. Nemoguće je tačno odrediti koja količina alkohola garantuje izbegavanje mamurluka – to zavisi od individualnog metabolizma, nivoa umora pre pijenja, stanja hidratacije i genetike.</p>



<h2 class="wp-block-heading">Koji su znakovi i simptomi mamurluka?</h2>



<p class="wp-block-paragraph">U medicini pravimo jasnu razliku između <em>simptoma</em> (ono što pacijent subjektivno oseća, poput glavobolje) i <em>znakova</em> (ono što lekar može objektivno primetiti, poput zakrvavljenih očiju).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Simptomi mamurluka obično počinju kada nivo alkohola u krvi značajno opadne – približavajući se nuli. Najčešći znakovi i simptomi uključuju:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li><strong>Neurološki i psihološki:</strong> Glavobolja, vrtoglavica, problemi sa fokusiranjem i koncentracijom, preosetljivost na buku i svetlost (fotofobija), letargija, anksioznost, razdražljivost, depresija i ćudljivost.</li>



<li><strong>Gastrointestinalni:</strong> Mučnina, povraćanje, bol u trbuhu, nadutost, proliv, zadah iz usta i pojačano lučenje pljuvačke (hipersalivacija).</li>



<li><strong>Kardiovaskularni i opšti:</strong> Ubrzan rad srca (tahikardija), bolovi u mišićima i telu, izražena žeđ, drhtavica i osećaj neispavanosti.</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">U najvećem broju slučajeva, mamurluk prolazi spontano u toku 24 časa.</p>



<h2 class="wp-block-heading">Upozorenje: Prepoznavanje trovanja alkoholom (Urgentno stanje)</h2>



<p class="wp-block-paragraph">Ponekad ono što izgleda kao težak mamurluk može zapravo biti akutna intoksikacija alkoholom. <strong>Trovanje alkoholom je po život opasno medicinsko stanje.</strong> Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti odmah ako primetite sledeće znakove:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>Usporeno disanje (manje od osam udaha u minuti) ili nepravilan ritam disanja.</li>



<li>Hipotermija (pad telesne temperature).</li>



<li>Bleda koža sa plavičastim nijansama (cijanoza).</li>



<li>Konfuzija, stupor ili potpuni gubitak svesti (pacijent se ne može probuditi).</li>



<li>Nekontrolisano i neprekidno povraćanje (opasnost od gušenja).</li>



<li>Konvulzije (epileptični napadi).</li>
</ul>



<h2 class="wp-block-heading">Patofiziologija: Koji su stvarni uzroci mamurluka?</h2>



<p class="wp-block-paragraph">Mamurluk nije samo jedna pojava, već zbir višestrukih negativnih efekata alkohola na ljudski organizam:</p>



<ol start="1" class="wp-block-list">
<li><strong>Dehidratacija (Mokrenje):</strong> Alkohol je snažan diuretik jer inhibira antidiuretski hormon (ADH). To pojačava izlučivanje urina, što dovodi do teške dehidratacije organizma, uzrokujući izraženu žeđ, suvoću usta i vrtoglavicu.</li>



<li><strong>Odgovor imunskog sistema:</strong> Alkohol izaziva upalni odgovor u telu, potičući oslobađanje citokina. Ovo direktno utiče na gubitak apetita, pad koncentracijom i oštećenje pamćenja.</li>



<li><strong>Iritacija digestivnog trakta:</strong> Etanol direktno iritira sluznicu želuca i povećava proizvodnju želudačne kiseline, istovremeno usporavajući pražnjenje želuca. Ova kombinacija je glavni uzrok mučnine i bolova u trbuhu.</li>



<li><strong>Pad nivoa šećera u krvi (Hipoglikemija):</strong> Prerada alkohola u jetri ometa proizvodnju glukoze, što može dovesti do naglog pada šećera u krvi, rezultirajući drhtavicom, zamorom i opštom slabnošću.</li>



<li><strong>Širenje krvnih sudova (Vazodilatacija):</strong> Alkohol opušta krvne sudove, što je jedan od glavnih mehanizama za nastanak jake, pulsirajuće glavobolje.</li>



<li><strong>&#8220;Kongeneri&#8221; (Toksični nusprodukti):</strong> Ove supstance (uključujući estre i aldehide) nastaju tokom procesa fermentacije i daju tamnim pićima (viski, konjak, crveno vino) njihovu aromu. Kongeneri značajno pogoršavaju simptome mamurluka.</li>
</ol>



<h2 class="wp-block-heading">Kako lečiti mamurluk? (Medicinski pristup)</h2>



<p class="wp-block-paragraph">Prema smernicama vodećih zdravstvenih organizacija (poput britanskog <em>NHS</em> i američkog <em>NIH</em>), <strong>ne postoji specifičan medicinski &#8220;lek&#8221; za mamurluk</strong>. Najbolji način lečenja je prevencija – apstinencija ili umerenost.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Opasan mit glasi: <em>&#8220;Klin se klinom izbija&#8221;</em>. Konzumiranje dodatnog alkohola ujutru samo odlaže i produžava simptome, te povećava rizik od razvoja zavisnosti od alkohola.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kada mamurluk već nastupi, sledeći saveti mogu ubrzati oporavak:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li><strong>Agresivna rehidratacija:</strong> Pijte puno obične vode tokom celog dana kako biste nadoknadili izgubljenu tečnost. Voda je najbolji i najsigurniji izbor.</li>



<li><strong>Pravilna ishrana:</strong> Konzumirajte blage obroke, poput krekera i tosta, koji su blagi za nadraženi želudac, a podižu nivo šećera u krvi. Namirnice bogate fruktozom (voće i med) mogu pomoći u bržem razlaganju i metabolizmu alkohola.</li>



<li><strong>Oprez sa analgeticima:</strong> Ako uzimate lekove protiv bolova, budite izuzetno oprezni. <strong>Paracetamol</strong> u kombinaciji sa zaostalim alkoholom može biti izuzetno toksičan za jetru. S druge strane, <strong>aspirin</strong> može dodatno oštetiti već iziritiranu sluznicu želuca. Nesteroidni protivupalni lekovi (poput ibuprofena) mogu se koristiti za glavobolju, ali sa oprezom ako imate osetljiv želudac. Uvek se konsultujte sa lekarom ili farmaceutom.</li>



<li><strong>Odmor i san:</strong> Vreme je najbolji lek. Ako možete ostati u krevetu i spavati, organizam će se brže regenerisati. Obavezno držama flašu vode pored kreveta.</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph"></p>
<div class="saboxplugin-wrap" itemtype="http://schema.org/Person" itemscope itemprop="author"><div class="saboxplugin-tab"><div class="saboxplugin-gravatar"><img loading="lazy" decoding="async" src="https://www.svetmedicine.com/wp-content/uploads/2012/04/Marko-Bogdanovic.jpg" width="100"  height="100" alt="Marko Bogdanovic" itemprop="image"></div><div class="saboxplugin-authorname"><a href="https://www.svetmedicine.com/author/markob/" class="vcard author" rel="author"><span class="fn">Dr Marko Bogdanovic</span></a></div><div class="saboxplugin-desc"><div itemprop="description"><p><b data-path-to-node="3,0" data-index-in-node="0">Dr Marko Bogdanović</b> je specijalista opšte hirurgije na Klinici za digestivnu hirurgiju UKCS, sa užim profesionalnim fokusom na HPB hirurgiju i onkologiju. Detaljne informacije o kliničkom radu, stručnim usavršavanjima i naučnim doprinosima možete pogledati na stranici: <b data-path-to-node="3,0" data-index-in-node="270"><a class="ng-star-inserted" href="https://www.svetmedicine.com/dr-marko-bogdanovic-hpb-hirurg/" target="_blank" rel="noopener" data-hveid="0" data-ved="0CAAQ_4QMahgKEwjp-azn6vuTAxUAAAAAHQAAAAAQpwg">Kompletna biografija autora</a></b>.</p>
</div></div><div class="saboxplugin-web "><a href="https://www.svetmedicine.com" target="_self" >www.svetmedicine.com</a></div><div class="clearfix"></div><div class="saboxplugin-socials "><a title="Linkedin" target="_blank" href="https://rs.linkedin.com/in/markobogdanovic" rel="nofollow noopener" class="saboxplugin-icon-grey"><svg aria-hidden="true" class="sab-linkedin" role="img" xmlns="http://www.w3.org/2000/svg" viewbox="0 0 448 512"><path fill="currentColor" d="M100.3 480H7.4V180.9h92.9V480zM53.8 140.1C24.1 140.1 0 115.5 0 85.8 0 56.1 24.1 32 53.8 32c29.7 0 53.8 24.1 53.8 53.8 0 29.7-24.1 54.3-53.8 54.3zM448 480h-92.7V334.4c0-34.7-.7-79.2-48.3-79.2-48.3 0-55.7 37.7-55.7 76.7V480h-92.8V180.9h89.1v40.8h1.3c12.4-23.5 42.7-48.3 87.9-48.3 94 0 111.3 61.9 111.3 142.3V480z"></path></svg></span></a></div></div></div><p>The post <a href="https://www.svetmedicine.com/mamurluk-simptomi-uzroci-trovanje-alkoholom/">Mamurluk (Veisalgia): Simptomi, uzroci i medicinski saveti za oporavak</a> appeared first on <a href="https://www.svetmedicine.com">Svet Medicine</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.svetmedicine.com/mamurluk-simptomi-uzroci-trovanje-alkoholom/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
