Site icon Svet Medicine

Postpartalna (postporođajna) depresija

 Za rođenje deteta se uvek očekuje da bude blagosloven trenutak koji donosi nadu i radost majci i porodici. U stvarnosti, oko 20-40 % žena oseti ”postporođajnu tugu” nekoliko dana neposredno po porođaju, sa nekontrolisanim plačom i tugom. Takvo raspoloženje obično prođe samo od sebe uz podršku bližnjih i uz nekoliko noći dobrog sna.

 Ipak, između 15-20 % žena oseti duži i iscrpljujući period depresije ili ”postporođajne depresije” (PPD), koja im uskraćuje zadovljstvo, ispunjava ih sumnjom u samu sebe i sposobnost da se brinu o svom detetu, izaziva čest plač i provocira kod njih osećanja beznađa i krivice. San i apetit takođe bivaju poremećeni ali se to često meša sa očekivanom promenom života sa prinovom.

PPD se često javlja podmuklo i postepeno, posle inicijalnog perioda ushićenja i javlja se u prve četri nedelje posle porođaja. Žene često ne žele da priznaju da se loše osećaju zbog toga što je to van očekivanja od onog ”kako bi trebalo da bude”. Ovo može da prouzrokuje da se ignorišu ozbiljni simptomi, da se preko njih prelazi dok se depresije dublje ne učvrsti i postane teža za lečenje.

Posleporođajna manija uključuje pojačan i neadekvatan osećaj ushićenosti, uzbuđenja, nervoze ili veličine. Takve majke manje spavaju bez žalbe na umor. Tada majka može da zaboravi na svoje dete i da ima sumanute ideje o njegovoj važnosti ili identitetu (npr. smatra da je beba Božiji sin). Nedostatak svesti da nešto nije u redu može da sprečava da se na vreme potraži pomoć.

Ipak, lečenje je neophodno ne samo zbog zdravlja majke, već i zbog zdravlja samog deteta. Iako retko, kod nekih žena može da se razvije psihotična depresija (sa sumanutim idejama) sa halucinacijama koje mogu da dovedu do toga da majka pokuša da sebi oduzme život ili da odzume život svom detetu, da ima fikcije, sumanuta uverenja/ideje o tome da je dete mrtvo ili defektno, da pokazuje preteranu brigu za dečje zdravlje ili da ima impulse da povredi bebu.

Prethodna istorija depresije ili manične depresije može da poveća rizik od razvijanja posleporođajne depresije. Ako sami patite od, ili u porodici postoji istorija poremećaja raspoloženja, onda je dobra preporođajna priprema da bi se smanjio ovaj rizik i razvio dobar plan za tretman, od vitalnog značaja za zdravlje majke i deteta.

Klinička slika PPD je slična kliničkoj slici teške depresije ili manične depresije.

Šta prouzrokuje PPD?

Niko nije sasvim siguran šta je uzrok da neke majke razviju PPD. Istraživanja su usmerena na ulogu horomona koji oni igraju u poremećajima raspoloženja tokom i posle porođaja, kao i anksioznih poremećaja. Veruje se da nagle promene u nivou hormona koji prate trudnoću i porođaj, kao što su estrogen, progesteron i tiroksin snažno utiču na raspoloženje žene.

Uobičajeni simptomi PPD

 

Tretman za PPD se pokazao kao jako uspešan, ali može biti komplikovan zato što:

 

Uobičajeni načini terapije

Tretman za PPD može da varira kao što variraju i simptomi, standardan način uključuje:

 

Obezbedite dodatnu podršku

 

Šta očevi mogu da urade da pomognu?

Za mnoge majke period posle porođaja je izuzetno zahtevan. Takvo stanje je još i više pojačano kad je PPD deo iskustva. Oni treba da odigraju važnu ulogu u pomoći  supruzi i detetu.

 

Exit mobile version