Neutropenija je ukupni broj neutrofilnih granulocita u perifernoj krvi manji od 1,5×10*9/l. Može biti umerena (više od 1), srednje teška (0,5 do 1) i teška (manje od 0,5). Teška neutropenija naziva se agranulocitoza.
Dijagnostika:
- Kod bolesnika sa teškom neutropenijom i slikom infekcije sprovesti mikrobiološku obradu.
- Anamnestički podaci, fizikalni nalaz i sprovođenje dijagnostičkih testova radi otkrivanja uzroka neutropenije.
- Laboratorijska ispitivanja: kompletna krvna slika i biohemijske analize.
- Punkcija i biopsija kostne srži.
- Rtg grafija pluća je potrebna kod bolesnika sa znacima infekcije.
- UZ pregled abdomena.
- Imunološko ispitivanje (ANA, AMA, reumatoidni faktori i dr.).
- Virusološke analize.
- Ako se ne otkrije uzrok neutropenije uraditi test adrenalinom ili glikokortikoidom.
- U nekim slučajevima treba odrediti dužinu života granulocita radioaktivnim hromom kao i kulturu ćelija koštane srži.
Lečenje: zavisi od uzroka i stepena neutropenije
- Teške neutropenije sa znacima infekcije treba lečiti primenom antibiotika, najpre empirijski (do pristizanja mikrobioloških nalaza).
- Imuloški uzrokovane neutropenije mogu se lečiti imunosupresivnim lekovima.
- Obustaviti lekove za koje je poznato da mogu biti uzrok neutropenije.
- Kod hipersplenizma lečenje je splenektomija.
- Granulocitni faktor rasta.
Izvor: MedSkripte, wikipedia.org, mayo.edu, medscape, pubmed, freedigitalphotos.net, pixabay.com