Site icon Svet Medicine

Medicinske novosti u 2013.godini – pregled

Šta je je ova protekla godina donela medicini i zdravlju, i da li je donela više pažnje i usmerila se na pojedine probleme iz proteklih godina? Da li je medicina napredovala krupnim koracima u 2013.godini?

Medicinska zajednica najavljuje velike promene i brojna opažanja u budućnosti – pa tako možda 2014.godina donosi nešto zaista veće i značajnije nego prethodna godina.

Modelovanje delova ljudskog tela

Tokom protekle godine korišcenjem 3D štampaca i injekcionih kalupa napravljeno je veštacko uvo koje izgleda i ponaša se kao normalno uvo. Još jedana od oblasti koje pružaju nadu u tkivni inženjering je i istraživanje u oblasti stem celija. Medutim, opterećene naučnim komešanjima i borbom, kao i etičkim kontroverzama, istraživanja u oblasti stem ćelija se, poslednjih deceniju, ne odvijaju tako glatko. Uprkos svemu, tokom 2013.godine i ova oblast je imala svoj ”boom” (bum) kada su makar stem ćelije uspešno pretvorene u embrionalne humane stem ćelije i to po prvi put! Ovo pruža dalju nadu u mogućnosti kloniranja humanog tkiva u cilju izlečenja – ali takođe podseća na strah da neko, negde, možda može klonirati čoveka.

 

Racunari i gedžeti

Medicina se može posmatrati i kao tehnološka grana, baš kao i poput drugih oblasti ljudskog stvaralaštva, i zaista je zadivljujuce koliko su ljudi u mogucnosti da daleko idu. Uzmimo kao primer ‘‘touch-screen”(ekrani osetljivi na dodir) tehnologiju. To je nešto što je postalo opšte prihvaceno i gotovo neizostavno na tabletima i mobilnim telefonima, te se zaista teško može sada zamisliti svet bez toga. Nekada je ”touch-screen” tehnologija bila poput naučne fantastike a danas je to svakodnevnica. Gedžeti se vrlo brzo razvijaju i šire, ne gubeći ni malo vremena u menjanju naših života, ali postavlja se pitanje mogu li zaista oni da promene naše telo?

Odgovor je potvrdan – i to menjanjem naših zdravstvenih navika i pomoći u savladavanju bolesti. Računarsko čarobnjaštvo se ogleda i u gedžetima koji se lako nose i koji su u mogucnosti da u trenutku preuzmu veliki broj podataka od nas samih. Kao na primer, jedno malo parče metala, koje se nosi na čelu, je u mogućnosti da čita naše vitalne znake (telesna temperatura, broj respiracija, oksimetrija, EKG, sistolni i dijastolni krvni pritisak, stres (”Scandau Scout” uređaj)). Sama količina podataka koja se može prikupiti ima ogroman uticaj na kontrolisanje toka bolesti, a ne samo na naše zdravstvene aktivnosti. U eri gojaznosti i njenih povezanih rizika, tehnologija koja omogućuje praćenje različitih zdravstvenih parametara može da transformiše naš odnos prema fizickoj aktivnosti (kao npr. ručni časovnik koji prati srčani ritam, kretanje, znojenje i temperaturu kože).

 

Šta konzumiramo?

Preuzeti kontrolu nad sopstvenih zdravljem i prevencija bolesti je od veoma velikog značaja za mnoge od nas, i teško da prode neka nedelja a da nas ne privuče neko novo saznanje o dobrim ili lošim stranama hrane i pića koje gotovo svakodnevno konzumiramo. Možda se nekako najčešće tokom ove godine diskutovalo o kafi. Jedna studija je pokazala da postoje određeni rizici za one koji piju više od 4 šoljice kafe dnevno.  Ova studija je pokazala da je rizik od smrti, bilo god uzroka, značajno veći kod onih koji piju dosta kafe, ali takođe studija otkriva da je veliki broj ovakvih ljubitelja kafe sklon pušenju i nižem stepenu fizičke aktivnosti. Međutim tokom protekle godine objavljivane su i studije sa nešto pozitivnijim efektima kod ljubitelja kafe, tako da je po nekim studijama kafa povezana sa smanjenom mogućnošću javljanja karcinoma jetre, prostate i nižim stepenom suicida (samoubistva). Ipak, vrlo često, je naučnicima jako teško da razaznaju pravo značenje rizika i koristi od mnogobrojnih namirnica koje sa zadovoljstvom konzumiramo. Tako recimo jedna od studija publlikovanih tokom 2013.godine objavljuje zanimljivo zapažanje istraživača da bi recimo miris putera od kikirikija možda mogao da pomogne u dijagnostifikovanju Alchajmerove bolesti – naime kod onih sa demencijom postoji manja mogućnost da namiišu puter od kikirikija preko svoje leve nozdrve (bolje preko desne).

 

Zdravstveni prioriteti

Demencija uopšte, uz ostale neurodegenerativne bolesti, je postala jedno od velikih i značajnih zdravstvenih prioriteta, dosta više nego tokom proteklih par godina, pre svega zbog povećane učestalosti javljanja kod starije populacije. Tokom decembra 2013.godine Velika Britanija je ugostila na G8 samitu sve vodeće svetske nacije da razgovaraju o demenciji. Jedna od značajnih istraživanja lekova je istraživanje koje je bilo uspešno u blokadi ćelijske smrti neurona miševa, preveniranje neurodegeneracije kod životinja. 

 

Alchajmerova bolesti i demencija

Neka otkrića istraživanja čija je tema bila demencija iznose zanimljive zaključke, kao na primer:

 

 Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje /poremećaj koncentracije s hiperaktivnošću (ADHD)/

Američki centar za kontrolu bolesti i preveniju (US CDC, US Centers for Disease Control and Prevention) objavio je povećan broj ADHD dijagnoza, a takođe imunološka istraživanja su pronašla i povećanu stopu ADHD kod dece sa prethodnom istorijom astme ili alergija. Možda će u budućnosti više informacija oko dijagnoze ADHD omogućiti specifični EEG testovi.

 

Karcinom dojke

Mamografi možda nisu usmereni na pravu starosnu grupaciju, navelli su istraživači iz medicinskog centra u Bostonu, objavljujući podatak da sve mlađe osobe ženskog pola umiru od karcinoma dojke. Takođe, prethodno pominjani puter od kikirikija je i u ovoj oblasti bio predmet istraživanja, pa tako na uzorku od 9000 učenica i studentkinja se donosi zaključak da možda ovaj puter može da smanji riziik od kracinoma dojke kod žena. U ovom istraživanju obuhvaćena je analiza ishrane, dijeta i fizičke aktivnosti u odnosu na rizik od karcinoma u trenutku kada uđu u drugu ili treću deceniju života. Zanimljivo zapažanje je objavljeno u jednom od istraživanja gde se navodi da je tkivo dojke  2-3 godine starije nego ostatak tkiva žene, te da ono brže stari kada je zahvaćeno karcinomom. Možda će istraživanja u oblasti stem ćelija dati neke odgovore oko našeg biološkog časovnika.

 

Genetika

Jedno od najvećih dostignuća, koje je gore navedeno, je svakako i kreiranje humanih embrionalnih stem ćelija od normalnih ćelija organizma. Takođe dosta pažnje javnosti je zaokupila i priča oko toga da geni mogu imati izvesnu ulogu u preteranom konzumiranju alkohola. Takođe zanimljiva je bila i vest da su razlike u ispitnim ocenama više posledica genetičke nego edukacione prirode.

 

Bolest srca

Bolesti srca su jedna od najbitnijih oblasti istraživanja svake godine, pa tako je i tokom 2013.godine bilo zanimljivih naslova: ,,Nove imidžing metode kao prediktori rizika infarkta”, ,,Podizanje zdravlja desni može smanjti rizik od srčanih oboljenja”…..

 

HIV/AIDS

 Nekoliko radova koji su objavljeni iz ove oblasti donose istraživanja oko Env proteina koja su nadamo se dala krila razvoju istraživanju vakcine. Dok su ova istraživanja otkrila pukotinu u HIV virusu, neka druga su obelodanila kako on može postati još agresivniji kroz genetičku rekombinaciju. Opšte stope HIV infekcije  otkrivaju dva nova podatka oko inficiranih. HIV rizik nije značajnij povišen kod biseksualaca u donosu na heteroseksualne muškarce. Takođe jedna velika fondacija je došla do podatka da je 850000 beba manje zaraženih sa HIV-om od 2005.godine

 

 

Ishrana i dijeta

Kao što se vidi gore u tekstu konzumiranje kafe  je bilo predmet različitih studija, međutim i čaj je našao svoje mesto u istraživanjima tokom2013.godine. Čak je ,,American Journal of Clinical Nutrition” objavio čitavu ediciju od 12 naučnih radova različitih eksperata koji su ispitivali različite moguće benefite konzumiranja čaja – kako crnog tako i zelenog čaja.

Ishrana? Istaknuto je više puta tokom protekle godine o benefitima mediteranske ishrane, kao da svakodnevni unos oraha može produžiti život. Hm, zanimljivo…

 

Nagrade

Trebalo bi pomenuti nekoliko osobe koje su dale ogoman doprinos medicini, ali ne samo u protekloj godini.

Nobelovu nagradu za medicinu za 2013.godinu dobili su James RothmanRandy Schekman i Thomas Südhof  za svoja istraživanja i otkrića u oblasti nervnih signala i transporta hormona.

Treba pomenuti i laureata iz 2010.godine, Robert Edwards, koji je preminuo aprila 2013.god, i njegova istraživanja iz oblasti in vitro fertilizacije koja predstavljaju njegovo zaveštanje za medicinu 21.veka.

 

 

izvor: MacGill, M. (2013, December 20). “A year in medicine: review of 2013.” Medical News Today. Retrieved from http://www.medicalnewstoday.com/articles/270265.

 

 

 

Exit mobile version