Site icon Svet Medicine

Holesterol i ishrana

Ishrana kod povišenih masnoća u krvi

Povišen holesterol u krvi predstavlja jedan od glavnih faktora rizika za razvoj infarkta miokarda i moždanog udara.

Holesterol je uglavnom proizvod zasićenih masti iz hrane, pa su bolesti koje nastaju usled povišenog holesterola najčešće posledica nepravilne ishrane, a svega 5% uslovljeno je nasleđem i to su primarni poremećaji. Drugu grupu čine sekundarni poremećaji i nastaju u sklopu drugih bolesti – dijabetesa, gojaznosti, smanjene funkcije štitne žlezde, ili kao posledica upotrebe nekih lekova, alkohola ili nepravilne ishrane.

Masnoće u krvi nalaze se u obliku triglicerida i holesterola. Holesterol se u krvi nalazi u više oblika. LDL holesterol – “loš holesterol” je najodgovorniji za napredovanje procesa ateroskleroze i sužavanje krvnih sudova, dok HDL holesterol – “dobar holesterol” smanjuje taloženje štetnog holesterola u arterijama i usporava proces ateroskleroze. Povećane vrednosti holesterola dovode do nakupljanja masnih naslaga na zidovima krvnih sudova, što dovodi do njihovog sužavanja, a kada se tako sužen krvni sud začepi krvnim ugruškom prekida se dotok krvi i nastaje infarkt miokarda, moždani udar ili bol u donjim ekstremitetima.

Kada je hrana u pitanju najvažniji izvor holesterola su meso, jaja, životinjske masti, mleko i mlečni proizvodi. Povećanje nivoa holesterola nastaje kao posledica visokokalorične ishrane koja sadrži visok unos holesterola i zasićenih masnih kiselina. Povećan unos koncentrovanih ugljenih hidrata, i alkohol takođe dovode do povećanja nivoa triglicerida u krvi.

Trebalo bi znati ciljne vrednosti masnoće u krvi. Poželjno je da:

Za uspešno lečenje poremećaja metobolizma holesterola i drugih masti neophodno je:

 

Saveti za dijetu kod povišenog holesterola i triglicerida

 Autorka je urednik portala NaDijeti.com

Članak je preuzet sa gornjeg linka uz odobrenje autorke

Exit mobile version