Site icon Svet Medicine

HIV AIDS SIDA

Sindrom stečene imunodeficijencije (HIV bolest, AIDS, SIDA) je klinička manifestacija infekcije koju izaziva virus humane imunodeficijencije.

 Virus direktno napada ćelije organizma, i to najviše CD4 pozitivne T ćelije. To su ćelije imunog sistema organizma, odgovorne za odbranu od različita stanja i/ili bolesti. Na spoljašnjem omotaču imaju CD4 receptor za koji se vezuje HIV i ulazi u ćeliju. Inficiranjem CD4+ ćelija, HIV dovodi do slabljenja funkcije imunog sistema (imunodeficijencija), kada se stvaraju uslovi za pojavu tzv. oportunističkih infekcija i tumora. HIV može da inficira i druge ćelije u oraganizmu:

 

Koja je razlika između HIV-a i AIDS-side? HIV je virus koji izaziva AIDS-sidu.

 

H – Human

I – Immuno-deficiency

V – Virus

A – Acquired

I – Immune

D – Deficiency

S – Syndrome

 

Koliko vremena je potrebno da HIV izazove AIDS-sidu?

Trenutno, prosečan period vremena između HIV infekcije i pojave znakova koji ukazuju na AIDS-sida dijagnozu su 8 do 11 godina. Ovaj period varira od osobe do osobe i zavisi od mnogih faktora uključujući zdravstveno stanje i ponašanje inficirane osobe. Danas postoje mnogi medicinski tretmani koji mogu produžiti vreme za koje HIV oslabljuje imuni sistem. Postoje tretmani koji mogu sprečiti ili izlečiti određene bolesti koje se javljaju vezano sa AIDS-sidom. Kao i kod drugih bolesti, rano otkrivanje infekcije nudi veće mogućnosti za lečenje kao i preventivnu zdravstvenu negu.

Kakva je veza između HIV-a i drugih polno prenosivih infekcija (PPI)?

Ukoliko osoba ima polno prenosivu infekciju to povećava rizik od infekcije HIV-om u zavisnosti od toga da li određena PPI uzrokuje oštećenje sluzokože ili kože. Ukoliko određena PPI uzrokuje iritaciju kože, rane i oštećenja čine da HIV lakđe prodire u telo tokom seksualnog kontakta. Čak i one PPI koje ne uzrokuju oštećenja ili rane mogu da oslabe imunološku odbranu u genitalnoj regiji tako da se HIV prenosi lakše. 

 

Kako je nastao HIV?

Na jednoj od prezentacija porekla HIV, kao na 6-oj konferenciji o retroviralnim i oportunističkim infekcijama (Chicago, January 1999),  prezentovana je pretpostavka o ‘prelasku’ HIV-a na ljudsku vrstu sa jedne vrste šimpanze, najverovatnije kroz kontakt preko krvi tokom lova ili dresiranja životinja. CDC smatra da su činjenice predstavljene na ovoj konferenciji do sada najjači dokaz da HIV-1 potiče od čovekolikih primata. Poznato je da je virus postojao u SAD-u, Haitiju i Africi od 1977-1978. Tokom 1979, redak oblik upale pluća, raka i drugih bolesti je zabeležen od strane doktora u Los Anđelesu i Njujorku. Ono što je spajalo ove slučajeve jeste da takvo stanje bolesti nije uobičajeno za ljude sa zdravim imunim sistemom. 1982. godine Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) dao je zvaničan naziv bolesti AIDS (Acquired Immune Deficiency Syndrome). 1984-te virus odgovoran za slabljenje imunog sistema je identifikovan kao HIV (Virus Humane Imunodeficijencije). 

Kako mogu da znam da sam se inficirao/la HIV-om?

Jedini način da se sazna je test na HIV infekciju. Ne možemo se osloniti na simptome da bi procenili da li smo ili nismo inficirani HIV-om. Mnogo ljudi koji su inficirani HIV-om nemaju nikakve simptome bolesti dugi niz godina. Takođe, ne možemo se osloniti na simptome da bismo odredili da li osoba ima AIDS-sidu. Simptomi koji su povezani sa AIDS-om su slični kod mnogih drugih bolesti. AIDS-sida dijagnozu postavlja doktor na osnovu posebnih kriterijuma koje je ustanovio CDC. 

Koji su simptomi HIV infekcije?

Primarna HIV infekcija je prvi stadijum u razvoju HIV bolesti, kada je virus unet u telo. Neki istraživači koriste izraz akutna HIV infekcija da bi opisali period vremena od trenutka kada je osoba zaražena HIV-om do trenutka kada antitela koja se bore protiv virusa počnu da se proizvode u telu (uobičajen je period od 6 do 12 nedelja). Neki ljudi inficirani HIV-om osećaju simptome gripa. Ovi simptomi, koji obično traju nekoliko dana uključuju temperaturu, groznicu, noćno znojenje i osip. Drugi ljudi nemaju iskustvo ”akutne infekcije”, ili osećaju toliko blage simptome da je moguće da ih ni ne primete. Ukoliko ste doveli sebe u rizik od HIV infekcije pre nekoliko dana i sada osećate simptome gripa, moguće je da HIV uzrokuje takvo stanje organizma, ali isto tako je moguće da imate neku drugu viralnu infekciju. 

 

Koji su simptomi AIDS-side?

Ne postoje zajednički simptomi za individualne slučajeve dijagnostikovane kao AIDS-sida. Kada je oštećenje imunog sistema teže, osobe počinju da pate od oportunih infekcija (te infekcije se zovu oportunističke jer ih uzrokuju organizmi koji ne mogu da štete zdravom imunom sistemu ljudi pa uzimaju mogućnost da napreduju kod ljudi koji žive sa HIV-om. Više ovih teških infekcija, bolesti i simptoma spadaju pod zajednički naziv koji je definisao CDC kao ”AIDS” – sida. Prosečno vreme za koje se ispolji AIDS kod onih osoba koje su inficirane je 7 do 10 godina. 

 

 

NAČINI PRENOŠENJA HIV INFEKCIJE

 

 

  1. Nezaštićeni seksualni kontakt sa HIV pozitivnom osobom (analni, vaginalni i oralni seksualni kontakt bez upotrebe kondoma). HIV se nalazi u presemenoj tečnosti, semenoj tečnosti, vaginalnom sekretu i u maloj koncentraciji u pljuvačci, mokraći, suzama) i pravilna upotreba kondoma je najefikasniji način smanjenja rizika prenosa HIV infekcije.

    Seksualni odnos (vaginalni i analni): U genitalijama i rektumu, HIV može inficirati mukozne membrane direktno ili prodreti kroz posekotine i oštećenja nastala tokom odnosa (mnoga od takvih oštećenja prolaze neprimećena). Nezaštićen vaginalni i analni odnos je praksa visokog rizika

    Oralni seks (usta-penis, usta-vagina): Usta su neprijateljska sredina za HIV (u semenoj tečnosti, vaginalnom sekretu ili krvi) što znači da je rizik od HIV transmisije kroz grlo, desni i oralne membrane manji nego kroz vaginalne i analne membrane. Ali, u svakom slučaju, zabeleženi su slučajevi kada je HIV prenešen oralnim putem, tako da ne možemo da kažemo da je HIV inficirana semena tečnost, vaginalni sekret ili krv u ustima bezbedan. Nezaštićen oralni seks je praksa nižeg rizika.

  2. Kontakt sa zaraženom krvlju – da bi se HIV preneo putem krvi potrebno je da se direktno unese ubrizgavanjem ili da osoba koja dolazi u kontakt sa zaraženom krvlju ima otvorenu ranu na telu (“krv na krv”). Prenosi se korišćenjem nesterilisanog pribora za ubrizgavanje psihoaktivnih i drugih supstanci, tetoviranje nesterilnim priborom, menstrualna krv… HIV pozitivne osobe ne mogu biti dobrovoljni davaoci krvi.
  3. Prenos HIV-a sa majke na plod, dete. Oko 30% dece HIV pozitivnih majki se zarazi pre, tokom i ubrzo nakon rođenja. Dojenjem se zarazi oko 50% dece. HIV pozitivna trudnica može roditi zdravu bebu ako se: 
    a) tokom trudnoće primenjuje propisana ARV terapija 
    b) porođaj obavi Carskim rezom 
    c) bebi daje ARV terapija prvih meseci po porođaju 
    d) beba ne doji.

 

 

KAKO SE HIV NE PRENOSI

HIV se ne može preneti uobičajenim kontaktima: ljubljenjem u obraz, grljenjem, rukovanjem, dodirom odeće, kijanjem, kašljanjem, kontaktom sa pljuvačkom, suzama, znojem. Ne može se preneti upotrebom predmeta: razmena peškira, pijenje iz iste čaše, korišćenje telefona, novca, kvaka… Ne može se preneti korišćenjem raznih usluga: transportnih, javnih kupatila, toaleta (ne prenosi se stolicom niti mokraćom), sauna, bazena, frizerskih i ksalona Ne može se preneti korišćenjem usluga lekara i stomatologa, ukoliko se ispoštuju uobičajene mere i procedure predostrožnosti (korišćenje sterilisanog pribora, rukavica itd) tokom medicinskih intervencija i procedura (primena različitih dijagnostičkih i terapijskih mera, pa ni davanje veštačkog disanja “usta na usta”, “usta na nos”). Ne može se preneti primanjem transfuzije krvi, dobrovoljnog davanja krvi i organa, ukoliko se poštuju uobičajene mere i procedure predostrožnosti (testiranje).

 

 

UPOTREBA DROGA I HIV

 

 

Upotreba droga sa sobom nosi visok rizik od prenošenja HIV infekcije. Korišćenje zajedničkog pribora za ubrizgavanje droge predstavlja direktan rizik za prenos HIV infekcije i Hepatitisa. Drugi rizik dolazi od lakšeg ulaska u nezaštićene seksualne odnose pod dejstvom droga, jer je moć procenjivanja i odlučivanja promenjena.

Korišćenja droga sa sobom nosi razne fizičke i mentalne rizike i jedini način da se oni u potpunosti eliminišu je ne koristiti droge uopšte. Naravno, ovo nije realno, jer je odluka o korišćenju ili ne korišćenju krajnje individualna, važno je biti svestan zdravstvenih rizika koje različite droge nose sa sobom i imati dovoljno znanja pre eksperimentisanja sa drogama.

Jedno je sigurno…sve droge utiču na sposobnost procenjivanja pojedinca, “uspavljuju” odbrambeno-sigurnosne mehanizme, i, vrlo verovatno će dovesti pojedinca u situacije koje bi pod normalnim okolnostima možda izbegao.  Seks je često prisutan uz upotrebu droga i u takvim situacijama teže je setiti se značaja sigurnog sexa, što dovodi u rizik od trudnoće i HIV i PP infekcija.

Rizik intravenskog korišćenja droga

Korišćenje istog pribora za ubrizgavanje droga je najlakši put za prenošenje HIV infekcije, Hepatitisa B i C, jer inficirana krv dolazi direktno u krvni sistem korisnika preko šprica. Čak i male količine krvi na ruci, «kukeru», povezu ili u vodi mogu biti dovoljne da se inficira drugi korisnik. Nedavne studije pokazale su da HIV virus može da opstane u korišćenom špricu najmanje 4 nedelje.

Kako bi se smanjio rizik od prenosa HIV i Hepatitis infekcija, NIKADA ne treba deliti pribor, treba prati ruke pre korišćenja i pažljivo čistiti sav svoj pribor. Najefikasniji način čišćenja šprica je, najpre vodom, zatim dezinfekcionim sredstvom, koje treba ostaviti u špricu oko tri minuta i onda ponovo isprati vodom. Pri čišćenju treba izbaciti svu zaostalu krv iz šprica, mućkajući u njemu hladnu vodu oko 30 sekundi. Zvuči naporno, ali je samo pitanje navike. Naravno, bilo bi idealno svaki put koristiti novi pribor, ili bar koristiti isključivo sopstveni pribor, koji takođe treba čistiti da bi se sprečilo stvaranje bakterija.

 

Rizik nezaštićenog sexa i dejstva droga

 

SAMO SIGURAN SEX JE DOBAR SEX

Droge i sex idu zajedno, pogotovo droge koje deluju stimulativno kao što su ekstazi, kokain, amfetamini itd. Mnogi ljudi povezuju svoju odluku za nezaštićen sex sa upotrebom droga upravo zbog pomerene moći prosuđivanja. Upotreba droga često je praćena lakšim stupanjem u seksualne odnose, samim tim i promiskuitetom, koji nosi opasnost samo ako se pri tome ne koristi efikasna zaštita (kondom) od HIV virusa i drugih polno prenosivih infekcija.

Na primer, metamfetamini oslobađaju dopamin koji pojačava uzbuđenje, stimuliše i produžava često nezaštićen sexualni odnos. Kokain takođe pojačava seksualno uzbuđenje i produžava erektivno stanje. Popers se ponekad koristi u gay populaciji pri analnom sexu kako bi se opustio analni sfinkter. Studije su pokazale da korišćenje metamfetamina, popersa, spida itd. duplo povećava opasnost od HIV infekcije, jer ove droge deluju dehidrirajuće i time je sluzokoža anusa, vagine i usta sklonija pucanju.

Često podcenjivana legalna droga koja sa sobom nosi veliki rizik je alkohol. Iako u osnovi depresiv, alkohol u određenim dozama, takođe pojačava seksualnu želju i smanjuje moć procenjivanja i odlučivanja, pa je veoma često uzrok stupanja u nezaštićene seksualne odnose. Razlika u odnosu na ostale droge je što je alkohol legalan, pa se često zaobilazi procena rizika od HIV i drugih PPI koju alkohol nosi sa sobom. Visok rizik leži i u činjenici da korisnici droga ponekad prodaju sexualne usluge u razmenu za novac ili drogu, često uz odsustvo moći postavljanja uslova pod kojima će se sex odvijati, čime se rizik kod korisnika droge duplira.

 

Upotreba muškog kondoma

 

Da bi vas kondom uspešno zaštitio od polno prenosivih infekcija i neželjene trudnoće, treba da znate kako da ga pravilno koristite. Zato sledi kratko uputstvo i neki saveti koji će vam pomoći da uvek pravilno koristite kondom.

Kondom potisnite na jedan kraj vrećice i pažljivo otvorite pakovanje na drugom kraju. Izvucite kondom vodeći računa da kondom ne oštetite rubovima vrećice, noktima, nakitom ili zubima. Pakovanje treba otvarati isključivo prstima, a ne zubima.

Proverite da li su navoji sa spoljne strane. Ta strana je premazana lubrikantima.

Povucite kožu sa vrha penisa i prislonite kondom. Kondom obavezno stavite pre nego što penis dodje u dodir sa telom partnera. Odmotajte kondom do korena penisa. Drugom rukom i dalje držite vrh kondoma.

Prstima istisnuti vazduh sa vrha kondoma da bi ostao prostor za spermu. Tako ćete smanjiti rizik od pucanja kondoma.

Nakon ejakulacije izvucite penis dok je još uvek u erekciji, pridržavajući kondom palcem i kažiprstom da ne bi spao. Ako tokom odnosa dođe do spadanja kondoma, upotrebite novi.

Pažljivo skinite kondom, vežite čvor na slobodnom kraju i bacite ga u kantu.

SAVETI

Upotreba ženskog kondoma

 

Početkom devedesetih, tačnije 1992. godine, Ženska zdravstvena organizacija (The Female Health Company) predstavila je ženski kondom (The Reality Female Condom). Ženski kondom, koji se još naziva femidom, je tanki, mekani, vrećasti poliuretanski plastični uložak, dugačak oko 15 centimetara, koji se stavlja tako da oblaže vaginu. Ima dva savitljiva prstena: unutrašnji prsten sa zatvorenim krajem koji se stavlja u vaginu i spoljni prsten koji ostaje izvan vagine i prekriva spoljne polne organe. Ovo kontraceptivno sredstvo je izrađeno od poliuretana pa se može koristiti sa bilo kojim tipom lubrikanta bez da se ugrozi kontracepcijska sigurnost.

Lagano protrljati spoljašnji deo da bi se osigurala ravnomerna raspoređenost lubrikanta. Izvaditi kondom iz pakovanja.

Proveriti da li je unutrašnji prsten na donjem zatvorenom delu kondoma i držati kondom tako da otvoreni kraj visi nadole.

Palcem i srednjim prstom stegnuti unutrašnji prsten.

 Pronaći najzgodniji položaj za stavljanje kondoma.

 

Srednjim prstom gurnite kondom u vaginu. Voditi računa da kondom bude postavljen pravo u vagini i da ne bude uvrnut.

 Spoljašnji prsten i oko centimetar i po kondoma treba da ostane izvan vagine.

 Treba paziti da penis uđe u kondom, a ne da sklizne u vaginu.

Da biste izvadili kondom, malo ga zavrnite i povucite.

Zamotajte kondom u papir ili pakovanje i bacite ga u kantu.

SAVETI

Izvor

  

Exit mobile version