Dijetalna gazirana pića predstavljaju veoma popularnu vrstu pića širom sveta, a naročito su popularna kod osoba koje žele da smanje unos šećera ili kalorija u svoj organizam. Umesto šećera, koriste se veštački zaslađivači poput aspartama, ciklamata, saharina, sukraloze ili kalijum acesulfam.

Gotovo svako popularno piće na tržištu, koje koristi šećer kao zaslađivač, ima svoju lajt (light) ili dijet (diet) verziju (Diet Coke, Coke Zero, Pepsi Max, Sprite Zero….).

Dijetalna gazirana pića su se prvi put našla na tržištu sredinom prošlog veka, a u početku ciljna populaciju su bile osobe sa dijabetesom (šećernom bolešću), da bi se kasnije reklamirala I za osobe koje žele da kontrolišu svoju telesnu težinu ili da smanje unos šećera u organizam. Iako u svojoj specifikaciji stoji da imaju 0% šećera I 0 kalorija, zdravstveni efekti korišćenja dijetalnih gaziranih pića I veštačkih zaslađivača su kontroverza.

 

Dijetalno gazirano piće nije nutritivno

 

Dijetalna gazirana pića su u principu mešavine gazirane vode, veštačkih ili prirodnih zaslađivača, boje, ukusa I različitih aditiva hrane. Imaju svega nekoliko ili uopšte ne sadrže kalorije, I nemaju značajnu nutritivnu vrednost. Na primer jedna konzerva Diet Coke (330 ml) sadrži nula kalorija, sećera, masti I proteina I ima 40mg Natrijuma.

Međutim nisu sva gazirana pića koja koriste veštačke zaslađivače niska po pitanju kalorija ili šećera. Neka koriste I šećer I veštačke zaslađivače istovremeno. Na primer, jedna konzerva CocaCola life, sadrži prirodni zaslađivač Stevija, ima 90 kalorija I 24 grama šećera.

Iako se recepti razlikuju od proizvođača do proizvođača, neki zajednički sastojci dijetalnih gaziranih pića su:

  • gazirana voda (soda): iako se gazirana voda može naći I u prirodnom obliku, većina gaziranih voda (soda) se pravi tako što se ugljen-dioksid razlaže u vodi pod visokim pritiskom.
  • zaslađivači: ovo uključuje zajedničke veštačke zaslađivače, poput aspartama, saharina, sukraloze ili biljnih zaslađivača poput Stevije, koji su 200-13000 puta slađi od običnog šećera.
  • kiseline: Određene kiseline, poput limunske kiseline, malinske I fosfatne, se koriste za povećanje kiselosti gaziranih pića. Takođe su povezani I sa oštećenjem zuba.
  • boje: Najčešće korišćene boje su karotenoidi, antocijani I karamel.
  • ukusi: Različiti oblici prirodnih sokova I veštačkih ukusa se koriste u gaziranim pićima, uključujući voćne, biljne, kola.
  • konzervansi: pomažu da gazirana pića duže traju na trgovačkim policama, najčešće se koristi kalijum-benzoat.
  • vitamini I minerali: pojedina gazirana pića imaju dodatke vitamina I minerala, te se kao takvi reklamiraju kao zdravije bezkalorijske alternative.
  • kofein: kao I poput gaziranih pića, mnoga dijetalna gazirana pića sadrže kofein (tako rezimo konzerva Diet Coke sadrži 46mg kofeina, Diet Pepsi oko 34mg…)

Dijetalna gazirana pića su mešavina gazirane vode, veštačkih ili prirodnih zaslađivača, boje, ukusa I dodatnih sastojaka poput vitamina I kofeina. Mnogi ne sadrže ili sadrže u malim vrednostima kalorije I nemaju značajnu nutritivnu vrednost.

 

Efekti na gubitak telesne težine?

 

Kako dijetalna gazirana pića uglavnom jesu bez kalorija, bilo bi prirodno pretpostaviti da bi mogli biti od pomoći u gubljenju telesne težine. Ipak, istraživanja ukazuju da to baš I ne mora da bude tako. Nekoliko opservacionih studija su pronašla da korišćenje veštačkih zaslađivača I ispijanje većih količina dijetalnih gaziranih pića može biti povezano sa povišenim rizikom od gojaznosti I metaboličkog sindroma. Naučnici sugerišu da dijetalna gazirana pića mogu povećati apetit stimulacijom hormona gladi, izmenom receptora za slatko I aktiviranjem dopaminskog odgovora u mozgu. Kako dijetalna pića nemaju kalorije, ovakav odgovor može prouzrokovati povišen unos šećera ili kalorične hrane, što kasnije rezultira povećanjem telesne težine. Ipak, dokazi još nisu dovoljno konzistentni u humanim studijama.

Druga teorija sugeriše da postoji povezanost između dijetalnih gaziranih pića I dobijanjem na telesnoj težini ali da se može objasniti lošim dijetetskim navikama ljudi koji preteruju u piću. Povećanje telesne težine kod njih može bit posledica ovih loših dijetetskih navika, a ne dijetalnih gaziranih pića.

Eksperimentalne studije ne podržavaju pretpostavku da dijetalna gazirana pića prouzrokuju dobijanje na telesnoj težini. U stvari, ove studije su pronašle da zamena pića zaslađena šećerom sa dijetalnim gaziranim pićima može rezultirati gubitkom na telesnoj težini.

U jednoj studiji sa gojaznim pacijentima, jedna grupa ispitanika je pila dijetalna gazirana pića a druga vodu. Na kraju studijskog ispitavanja, kod grupe koja je konzumirala dijetalna gazirana pića registrovan je gubitak na telesnoj težini oko 6kg, u poređenju sa 2,5kg kod grupe koja je pila samo vodu.

Međutim, da dodamo još ovoj konfuznosti, postoje dokazi o bias u naučnoj literaturi. One studije koje su finansirane od strane industrije koja proizvodi veštačke zaslađivače imale su više željeniji ishod u poređenju sa nezavisnim studijama, koje stavljaju pod znak pitanja njihove rezultate.

Svakako, jedno visoko-kvalitetno istraživanje je neophodno sprovesti kako bi se ustanovili pravi efekti dijetalnih gaziranih pića na gubitak telesne težine.

Opservacione studije povezuju dijetalna gazirana pića sa gojaznošću. Ipak, nije baš najjasnije da li su gauirana dijetalna pića I razlog ovom problemu. Eksperimentalne studije pokazuju pozitivne efekte na gubitak telesne težine, ali su ove studije sponzorisane od strane industrije.

 

Povezanost dijetalnih gaziranih pića, šećerne bolesti I srčanih oboljenja

 

Iako dijetalna gazirana pića nemaju kalorija, šećera I masti, pokazana je veza između razvoja šećerne bolesti (dijabetes tip 2) I srčanih oboljenja kroz nekoliko studija.

Istraživanja su pokazala da je konzumiranje samo jednog pića koje sadrži veštačke zaslađivače dnevno povezano sa 8-13% većim rizikom od nastanka dijabetesa tipa 2 (šećerne bolesti). Opservaciona studija koja je uključila oko 65.000 žena pokazala je da pića su sa veštačkim zaslađivačima povezana sa 21% većim rizikom od nastanka dijabetesa tipa 2. Ipak, rizik je I dalje upola manji nego kod pića sa običnim šećerom. I druge studije prikazuju slične rezultate.

U suprotnom, jedan pregledni rad je pokazao da dijetalna gazirana pića nisu povezana sa povišenim rizikom od nastanka šećerne bolesti. Takođe, jedna druga studija zaključuje da se svaka moguća povezanost može objasniti postojećim zdravstvenim stanjem, promenama u telesnoj težini I BMI (body mass index) ispitanika.

Dijetalna gazirana pića su takođe povezivana I sa povišenim rizikom za visoki krvni pritisak I neka srčana oboljenja. Pregledni rad koji je inkorporirao četiri studije, a koja uključuje oko 230.000 osoba pokazala je da svako konzumiranje pića sa veštačkim zaslađivačima dnevno, dovodi do oko 10% povećanja rizika za visoki krvni pritisak. Dodatno, jedna studija je povezivala dijetalna gazirana pića sa malim povećanjem rizika za moždani udar (šlog), ali se ona bazirala na opservacionim podacima.

Kako su mnoge ove studije opservacione, moguće je opisane povezanosti objasniti I na drugi način. Moguće je da osobe koje su već pod rizikom za dijabetes I povišeni krvni pritisak jednostavno piju više dijetalnih gaziranih pića. Svakako su direktnije eksperimentalne studije potrebne u determinisanju tačnosti uzročno-posledičnih odnosa između dijetalnih gaziranih pića I povišenog nivoa šećera u krvi I krvnog pritiska

Opservacione studije su povezivale dijetalna gazirana pića sa dijabetesom tip 2, povišenim krvnim pritiskom I povišenim rizikom za moždani udar. Ipak, nedostaju istraživanja o mogućim razlozima ovakvih rezultata. To može biti posledica I već postojećih faktora rizika poput gojaznosti.

 

Dijetalna gazirana pića I bubrezi

 

Unos dijetalnihi gaziranih pića je povezivan sa povišenim rizikom od hroničnih bubrežnih oboljenja. U jednoj studiji analizirana je dijeta oko 15.000 ispitanika I pokazalo se da rizik nastanka završnih stadijuma bubrežnog oboljenja se povećava sa broj popijenih čaša dijetalnih gaziranih pića nedeljno.

Poredeći sa onima koji konzumiraju manje od jedne čaše, osobe koje piju više od sedam čaša dijetalnih gaziranih pića nedeljno imaju skoro duplo veći rizik nastanka bubrežnih oboljenja. Pretpostavljeni razlog za ovakvo oštećenje bubrega je visok nivo sadržaja fosfora u gaziranim pićima, koji može pak povećati kiselinsko opterećenje na bubrege.

Međutim, takođe je pokazano da osobe koje konzumiraju veće količine dijetalnih gaziranih pića čine to kako bi kompenzovali druge loše dijetetske ili životne faktore, koji mogu nezavisno I samostalno doprineti razvoju bubrežnog oboljenja.

Zanimljivo je podatak da studije koje su istraživale efekte dijetalnih gaziranih pića na razvoj bubrežnih kamenaca pokazuju različite rezultate. Jedna opservaciona studijaje pokazala da korisnici dijetalnih gaziranih pića imaju blago povišen rizik nastanka bubrežnih kamenaca, ali je rizik znatno manji nego kod običnih gaziranih pića. Dodatno, ova studija nije podržana drugim istraživanjima. Jedna druga pak studija pokazuje da visok nivo citrata I malata kod pojednih gaziranih pića može pomoći u tretiranju bubrežnih kamenaca, naročito kod osoba sa niskim urinarnim pH I uratnim bubrežnim kamencom. Svakako su dalja istraživanja I humane studije neophodne.

Opservacione studije pokazuju da postoji povezanost između konzumiranja većih količina dijetalnihi gaziranih pića I nastanka bubrežnih oboljenja. Ako su dijetalna gazirana pića uzrok, mogući razlog može biti povećanje kiselinskog opterećenja na bubrege zbog visokog sadržaja fosfora.

 

Povezanost sa preterminskim porođajem I dečijom gojaznošću

 

Konzumiranje dijetalnih gaziranih pića tokom trudnoće je povezano sa nekim negativnim ishodima uključujući preterminski porođaj I dečiju gojaznost. Norveška studija koja je uključivala preko 60000 trudnica pokazala je da je unos vetačkih zaslađivača I pića koja sadrže šećer povezan sa 11% višim rizikom za preterminski porođaj. Takođe I neke ranije danske studije podržavaju ove rezultate. Studija koja je obuhvatila skoro 60.000 žena pokazala je da one koje konzumiraju jedno dijetalno gazirano piće dnevno imaju 1,4 puta veću šansu od preterminskog porođaja u odnosu na one žene koje ne piju ovakva pića. Međutim skorašnje istraživanje u Engleskoj koje je obuhvatilo skoro 9000 žena nije pokazalo ovakvu povezanost između dijetalne kole I preterminskog porođaja. Ali, autori ističu da studija možda nije obuhvatila dovoljno veliku populaciju kao I da je bila ograničena na dijetalnu kolu.

Naročito je važno istaći da su ove studije bile opservacione I da ne nude objašnjenja kako to zaista dijetalna gazirana pića mogu doprineti preterminskom porođaju.

Još jedan uznemirujući nalaz je da konzumiranje pića sa veštačkim zaslađivačima tokom trudnoće je značajno povezano sa povišenim rizikom od dečije gojaznosti. Jedna studija je pokazala da dnevno konzumoranje dijetalnih pića tokom trudnoće rezultuje duplim ruzikom da beba bude gojazna na kraju prve godine života.

Dalja istraživanja su neophodna kako bi se analizirali potencijalni biološki uzročnici I dugoročni zdravstvei rizici po decu izloženu veštačkim zaslađivačima tokom trudnoće.

Velike studije su pokazale povezanost između dijetalnih gaziranih pića I preterminskog porođaja. Ipak, uzročno-posledična veza nije pronađena. Dodatno, novorođenčad majki koje su tokom trudnoće konzumirale dijetalna gazirana pića pokazuju povišen rizik od gojaznosti.

 

Drugi efekti

 

Postoji nekoliko drugih dokumentovanih zdravstvenih efekata dijetalnih gaziranih pića, kao na primer:

 

  • Smanjenje masnoće jetre: neke studije su pokazale da zamena običnih gaziranih pića sa dijetalnim gaziranim pićima može smanjiti procenat masnoće oko jetre. Ipak brojne druge studije nisu pokazale ovaj efekat.
  • Uticaj na refluks: I pored nekih izveštaja, gazirana pića ne pogoršavaju refluks niti gorušicu. Ipak istrađivanja I rezulatati su oprečni pa su neophodne dodatne eksperimentalne studije.
  • Veza sa karcinomom: većina istraživanja sa veštačkim zaslađivačima I dijetalnim gaziranim pićima ne pronalazi dokaze o povezanosti sa karcinomom. Nešto veća učestalost limfoma I multiplog mijeloma kod muškaraca je pokazana, ali su rezultati ovih istraživanja slabi.
  • Promene u digestivnoj mikroflori: Veštački zaslađivači menjaju crevnu floru, dovodeći do smanjenje kontrole šećera u krvi. Ovo je možda jedan od puteva kojim dijetalna gazirana pića povećavaju rizik nastanka dijabetesa tip 2, ali dalja istraživanja su neophodna.
  • povišen rizik za osteoporozu: Dijetalna I obična kola je povezana sa smanjenjem koštane gustine kod žena, ali ne I kod muškaraca. Kofein I fosfor u koli mogu ometati normalnu apsorpciju kalcijuma
  • oštećenje zuba: Poput običnih gaziranih pića, dijatalna gazirana pića su povezana sa oštećenjima zuba (dentalne erozije) zbog svog kiselinskog pH nivoa. Ovo potiče od kiselinskih dodataka, poput meteata, citrata I fosfata.
  • povezanost sa depresijom: Opservacione studije su pokazale veću stopu udepresije kod onih koji piju četiri I više dijetalnih ili običnih gaziranih pića dnevno. Ipak, neophodne su dodatne eksperimentalne studije koje bi pokazale tačan uzrok tome.

 

Dok su neki od ovih rezultata veom interesantni, dodatna eksperimentalna istraživanja su neophodna da odrede da li dijetalna gazirana pića uzrokuju ove probleme, ili da su nalazi slučajni ili postoje drugi uzročnici. Dijetalna gazirana pića mogu smanjiti masnoću jetre I izgleda e povećavaju gorušicu niti rizik od karcinoma. Ipak, mogu uticati na kontrolu šećera u krvi I povećati rizik od depresije, osteoporoze I oštećenja zuba. Svakako, dalja istraživanja su neophodna.

 

Da li piti dijetalna gazirana pića?

 

Istraživanja oko dijetalnihi gaziranih pića pokazuju dosta oprečnih dokaza. Jedno objašnjenje ovih oprečnih informacija je taj da su najvećim delom istraživanja opservaciona. Ovo znači da se posmatraju trendovi, a da postoji nedostatak informacija o tome da li je konzumiranje dijetalnih gaziranih pića uzrok ili je samo povezana sa stvarnim uzrokom.

Stoga, dok su rezultati nekih istraživanja alarmantni, dalje eksperimentalne studije su neophodne pre donošenja konkretnih zaključaka o zdravstvenim efektima dijetalnih gaziranih pića.

Uprkos tome, jedna stvar je sigurna: dijetalna gazirana pića nemaju dodatnu nutritivnu vrednostu u Vašoj dijeti. Ukolliko želite da zamenite obična gazirana pića u Vašoj dijeti, druge opcije su bolje nego dijetalna gazirana pića, poput mleka, crnog ili biljnog čaja, ili voda infundirana voćem.

Reference:

1. https://www.coca-colaproductfacts.com/en/products/diet-coke/original/12-oz/

2. https://www.coca-colaproductfacts.com/en/products/diet-coke/original/12-oz/

3. Cuomo R, Sarnelli G, Savarese MF, Buyckx M. Carbonated beverages and gastrointestinal system: between myth and reality. Nutr Metab Cardiovasc Dis. 2009 Dec;19(10):683-9

4. Philip R. Ashurst, Carbonated Beverages, Reference Module in Food Science, Elsevier, 2016

5. Yantis MA, Hunter K. Is diet soda a healthy choice? Nursing. 2010 Nov;40(11):67

6. https://www.caffeineinformer.com/caffeine-content/diet-pepsi-cola

7. Fowler SP, Williams K, Hazuda HP. Diet soda intake is associated with long-term increases in waist circumference in a biethnic cohort of older adults: the San Antonio Longitudinal Study of Aging. J Am Geriatr Soc. 2015 Apr;63(4):708-15

8. Ferreira-Pêgo C, Babio N, Bes-Rastrollo M, Corella D, Estruch R, Ros E, Fitó M, Serra-Majem L, Arós F, Fiol M, Santos-Lozano JM, Muñoz-Bravo C, Pintó X, Ruiz-Canela M, Salas-Salvadó J; PREDIMED Investigators. Frequent Consumption of Sugar- and Artificially Sweetened Beverages and Natural and Bottled Fruit Juices Is Associated with an Increased Risk of Metabolic Syndrome in a Mediterranean Population at High Cardiovascular Disease Risk. J Nutr. 2016 Aug;146(8):1528-36

9. Lutsey PL, Steffen LM, Stevens J. Dietary intake and the development of the metabolic syndrome: the Atherosclerosis Risk in Communities study. Circulation. 2008 Feb 12;117(6):754-61

10. Narain A, Kwok CS, Mamas MA. Soft drink intake and the risk of metabolic syndrome: A systematic review and meta-analysis. Int J Clin Pract. 2017 Feb;71(2)

11. Renwick AG, Molinary SV. Sweet-taste receptors, low-energy sweeteners, glucose absorption and insulin release. Br J Nutr. 2010 Nov;104(10):1415-20

12. de Ruyter JC, Katan MB, Kuijper LD, Liem DG, Olthof MR. The effect of sugar-free versus sugar-sweetened beverages on satiety, liking and wanting: an 18 month randomized double-blind trial in children. PLoS One. 2013 Oct 22;8(10):e78039

13. Dureen Samandar Eweis, Fida Abed, Johnny Stiban. Carbon dioxide in carbonated beverages induces ghrelin release and increased food consumption in male rats: Implications on the onset of obesity, Obesity Research & Clinical Practice, Volume 11, Issue 5, 2017,Pages 534-543.

14. Erin Green, Claire Murphy. Altered processing of sweet taste in the brain of diet soda drinkers, Physiology & Behavior, Volume 107, Issue 4, 2012, Pages 560-567

15. Hill SE, Prokosch ML, Morin A, Rodeheffer CD. The effect of non-caloric sweeteners on cognition, choice, and post-consumption satisfaction. Appetite. 2014 Dec;83:82-8

16. Pereira MA. Sugar-sweetened and artificially-sweetened beverages in relation to obesity risk. Adv Nutr. 2014 Nov 14;5(6):797-808

17. Fowler SP, Williams K, Resendez RG, Hunt KJ, Hazuda HP, Stern MP. Fueling the obesity epidemic? Artificially sweetened beverage use and long-term weight gain. Obesity (Silver Spring). 2008 Aug;16(8):1894-900

18. Tordoff MG, Alleva AM. Effect of drinking soda sweetened with aspartame or high-fructose corn syrup on food intake and body weight. Am J Clin Nutr. 1990 Jun;51(6):963-9

19. Deborah F Tate, Gabrielle Turner-McGrievy, Elizabeth Lyons, June Stevens, Karen Erickson, Kristen Polzien, Molly Diamond, Xiaoshan Wang, Barry Popkin, Replacing caloric beverages with water or diet beverages for weight loss in adults: main results of the Choose Healthy Options Consciously Everyday (CHOICE) randomized clinical trial, The American Journal of Clinical Nutrition, Volume 95, Issue 3, March 2012, Pages 555–563

20. Peters JC, Beck J, Cardel M, Wyatt HR, Foster GD, Pan Z, Wojtanowski AC, Vander Veur SS, Herring SJ, Brill C, Hill JO. The effects of water and non-nutritive sweetened beverages on weight loss and weight maintenance: A randomized clinical trial. Obesity (Silver Spring). 2016 Feb;24(2):297-304

21. Mandrioli D, Kearns CE, Bero LA. Relationship between Research Outcomes and Risk of Bias, Study Sponsorship, and Author Financial Conflicts of Interest in Reviews of the Effects of Artificially Sweetened Beverages on Weight Outcomes: A Systematic Review of Reviews. PLoS One. 2016 Sep 8;11(9):e0162198

22. Imamura F, O’Connor L, Ye Z, Mursu J, Hayashino Y, Bhupathiraju SN, Forouhi NG. Consumption of sugar sweetened beverages, artificially sweetened beverages, and fruit juice and incidence of type 2 diabetes: systematic review, meta-analysis, and estimation of population attributable fraction. BMJ. 2015 Jul 21;351:h3576

23. Greenwood DC, Threapleton DE, Evans CE, Cleghorn CL, Nykjaer C, Woodhead C, Burley VJ. Association between sugar-sweetened and artificially sweetened soft drinks and type 2 diabetes: systematic review and dose-response meta-analysis of prospective studies. Br J Nutr. 2014 Sep 14;112(5):725-34

24. Huang M, Quddus A, Stinson L, Shikany JM, Howard BV, Kutob RM, Lu B, Manson JE, Eaton CB. Artificially sweetened beverages, sugar-sweetened beverages, plain water, and incident diabetes mellitus in postmenopausal women: the prospective Women’s Health Initiative observational study. Am J Clin Nutr. 2017 Aug;106(2):614-622

25. Sakurai M, Nakamura K, Miura K, Takamura T, Yoshita K, Nagasawa SY, Morikawa Y, Ishizaki M, Kido T, Naruse Y, Suwazono Y, Sasaki S, Nakagawa H. Sugar-sweetened beverage and diet soda consumption and the 7-year risk for type 2 diabetes mellitus in middle-aged Japanese men. Eur J Nutr. 2014 Feb;53(1):251-8

26. Guy Fagherazzi, Alice Vilier, Daniela Saes Sartorelli, Martin Lajous, Beverley Balkau, Françoise Clavel-Chapelon, Consumption of artificially and sugar-sweetened beverages and incident type 2 diabetes in the Etude Epidémiologique auprès des femmes de la Mutuelle Générale de l’Education Nationale–European Prospective Investigation into Cancer and Nutrition cohort, The American Journal of Clinical Nutrition, Volume 97, Issue 3, March 2013, Pages 517–523

27. Nettleton JA, Lutsey PL, Wang Y, Lima JA, Michos ED, Jacobs DR Jr. Diet soda intake and risk of incident metabolic syndrome and type 2 diabetes in the Multi-Ethnic Study of Atherosclerosis (MESA). Diabetes Care. 2009 Apr;32(4):688-94

28. Ma J, Jacques PF, Meigs JB, Fox CS, Rogers GT, Smith CE, Hruby A, Saltzman E, McKeown NM. Sugar-Sweetened Beverage but Not Diet Soda Consumption Is Positively Associated with Progression of Insulin Resistance and Prediabetes. J Nutr. 2016 Dec;146(12):2544-2550

29. de Koning L, Malik VS, Rimm EB, Willett WC, Hu FB. Sugar-sweetened and artificially sweetened beverage consumption and risk of type 2 diabetes in men. Am J Clin Nutr. 2011 Jun;93(6):1321-7

30. Kim Y, Je Y. Prospective association of sugar-sweetened and artificially sweetened beverage intake with risk of hypertension. Arch Cardiovasc Dis. 2016 Apr;109(4):242-53

31. Cheungpasitporn W, Thongprayoon C, Edmonds PJ, Srivali N, Ungprasert P, Kittanamongkolchai W, Erickson SB. Sugar and artificially sweetened soda consumption linked to hypertension: a systematic review and meta-analysis. Clin Exp Hypertens. 2015;37(7):587-93

32. Cohen L, Curhan G, Forman J. Association of sweetened beverage intake with incident hypertension. J Gen Intern Med. 2012 Sep;27(9):1127-34.

33. Narain A, Kwok CS, Mamas MA. Soft drinks and sweetened beverages and the risk of cardiovascular disease and mortality: a systematic review and meta-analysis. Int J Clin Pract. 2016 Oct;70(10):791-805

34. Cohen L, Curhan G, Forman J. Association of sweetened beverage intake with incident hypertension. J Gen Intern Med. 2012 Sep;27(9):1127-34

35. Sylvetsky Meni AC, Swithers SE, Rother KI. Positive association between artificially sweetened beverage consumption and incidence of diabetes. Diabetologia. 2015;58(10):2455–2456.

36. Rebholz CM, Grams ME, Steffen LM, Crews DC, Anderson CA, Bazzano LA, Coresh J, Appel LJ. Diet Soda Consumption and Risk of Incident End Stage Renal Disease. Clin J Am Soc Nephrol. 2017 Jan 6;12(1):79-86

37. Banerjee T, Crews DC, Wesson DE, Tilea A, Saran R, Rios Burrows N, Williams DE, Powe NR; Centers for Disease Control and Prevention Chronic Kidney Disease Surveillance Team. Dietary acid load and chronic kidney disease among adults in the United States. BMC Nephrol. 2014 Aug 24;15:137

38. Karalius VP, Shoham DA. Dietary sugar and artificial sweetener intake and chronic kidney disease: a review. Adv Chronic Kidney Dis. 2013 Mar;20(2):157-64

39. Ferraro PM, Taylor EN, Gambaro G, Curhan GC. Soda and other beverages and the risk of kidney stones. Clin J Am Soc Nephrol. 2013 Aug;8(8):1389-95

40. Eisner BH, Asplin JR, Goldfarb DS, Ahmad A, Stoller ML. Citrate, malate and alkali content in commonly consumed diet sodas: implications for nephrolithiasis treatment. J Urol. 2010 Jun;183(6):2419-23

41. Englund-Ögge L, Brantsæter AL, Haugen M, Sengpiel V, Khatibi A, Myhre R, Myking S, Meltzer HM, Kacerovsky M, Nilsen RM, Jacobsson B. Association between intake of artificially sweetened and sugar-sweetened beverages and preterm delivery: a large prospective cohort study. Am J Clin Nutr. 2012 Sep;96(3):552-9

42. Halldorsson TI, Strøm M, Petersen SB, Olsen SF. Intake of artificially sweetened soft drinks and risk of preterm delivery: a prospective cohort study in 59,334 Danish pregnant women. Am J Clin Nutr. 2010 Sep;92(3):626-33

43. Petherick ES, Goran MI, Wright J. Relationship between artificially sweetened and sugar-sweetened cola beverage consumption during pregnancy and preterm delivery in a multi-ethnic cohort: analysis of the Born in Bradford cohort study. Eur J Clin Nutr. 2014 Mar;68(3):404-7

44. Zhu Y, Olsen SF, Mendola P, Halldorsson TI, Rawal S, Hinkle SN, Yeung EH, Chavarro JE, Grunnet LG, Granström C, Bjerregaard AA, Hu FB, Zhang C. Maternal consumption of artificially sweetened beverages during pregnancy, and offspring growth through 7 years of age: a prospective cohort study. Int J Epidemiol. 2017 Oct 1;46(5):1499-1508

45. Azad MB, Sharma AK, de Souza RJ, Dolinsky VW, Becker AB, Mandhane PJ, Turvey SE, Subbarao P, Lefebvre DL, Sears MR; Canadian Healthy Infant Longitudinal Development Study Investigators. Association Between Artificially Sweetened Beverage Consumption During Pregnancy and Infant Body Mass Index. JAMA Pediatr. 2016 Jul 1;170(7):662-70

46. Campos V, Despland C, Brandejsky V, Kreis R, Schneiter P, Chiolero A, Boesch C, Tappy L. Sugar- and artificially sweetened beverages and intrahepatic fat: A randomized controlled trial. Obesity (Silver Spring). 2015 Dec;23(12):2335-9

47. Jiantao Ma, Caroline S. Fox, Paul F. Jacques, Elizabeth K. Speliotes, Udo Hoffmann, Caren E. Smith, Edward Saltzman, Nicola M. McKeown. Sugar-sweetened beverage, diet soda, and fatty liver disease in the Framingham Heart Study cohorts, Journal of Hepatology, Volume 63, Issue 2, 2015

48. Johnson T, Gerson L, Hershcovici T, Stave C, Fass R. Systematic review: the effects of carbonated beverages on gastro-oesophageal reflux disease. Aliment Pharmacol Ther. 2010 Mar;31(6):607-14

49. Cuomo R, Andreozzi P, Zito FP. Alcoholic beverages and carbonated soft drinks: consumption and gastrointestinal cancer risks. Cancer Treat Res. 2014;159:97-120

50. Schernhammer ES, Bertrand KA, Birmann BM, Sampson L, Willett WC, Feskanich D. Consumption of artificial sweetener- and sugar-containing soda and risk of lymphoma and leukemia in men and women. Am J Clin Nutr. 2012 Dec;96(6):1419-28

51. Nettleton JE, Reimer RA, Shearer J. Reshaping the gut microbiota: Impact of low calorie sweeteners and the link to insulin resistance? Physiol Behav. 2016 Oct 1;164(Pt B):488-493

52. Suez J, Korem T, Zilberman-Schapira G, Segal E, Elinav E. Non-caloric artificial sweeteners and the microbiome: findings and challenges. Gut Microbes. 2015;6(2):149-55

53. Bassiouny MA, Yang J. Influence of drinking patterns of carbonated beverages on dental erosion. Gen Dent. 2005 May-Jun;53(3):205-10

54. Guo X, Park Y, Freedman ND, Sinha R, Hollenbeck AR, Blair A, Chen H. Sweetened beverages, coffee, and tea and depression risk among older US adults. PLoS One. 2014 Apr 17;9(4):e94715

preuzeto sa healthline.com Diet soda: Good or Bad, by Elise Mandl, BSc APD , May 2018