Difterija (dyphteria, croup, krup, gušobolja) je podmukla i opasna zarazna (infektivna) bolest koju uzrokuje Corynebacterium diphteriae. Bacil na mestu ulaska u organizam produkuje toksin nakon čije resorpcije i diseminacije nastaju znaci bolesti.
Etiologija
Corynebacterium diphtheriae (gravis, intermedius i mitis) je Gram (+) pozitivna nepokretna aerobna bakterija. Izuzetno je otporna. Luči toksin.
Epidemiologija
- Difterija je kosmopolitsko oboljenje, javlja se u svim geografskim područjima. Čovek je jedini rezervoar Corynebacterium diphteriae.
- Difterija ne spada u visoko kontagiozne bolesti.
- Ima sezonski karakter javljanja.
- Rezervoar infekcije je bolesnik (već pred kraj inkubacije) i kliconoša (više sedmica).
- Put širenja je kapljični. Može biti direktan (preko poljupca) ili indirektan, preko kontaminiranih predmeta.
- Ulazna vrata infekcije su:
– gornji respiratorni putevi
– opekotine, rane
– genitalije, oko (konjunktive)
Patogeneza
Bakterije se na mestu ulaska razmnožavaju i luče toksin koji se resorbuje i dovodi do nekroze tkiva. Lokalno se javljaju inflamacija i eksudacija i dolazi do stvaranja pseudomembrana.
Simptomi se javljaju na mestu infekcije (lokalni simptomi) i na nivou celokupnog organizma (sistemska intoksikacija).
Infekcija se najčešće prenosi putem iskašljanih kapljica tečnosti, lokalni simptomi se javljaju na mestim ulaska u organizam (ždrelo, nosna sluzokoža, grkljan, krajnici, konjuktiva,takođe ulazna vrata bolesti mogu biti i rane, jer se javlja defekt zaštitnog sloja kože).
Posle inkubacije, koja traje od 1-6 dana javljaju se znaci infekcije i specifične pseudomembrane (sivo-bele boje, građene su iz fibrina, belih krvnih zrnaca i epitelnih ćelija, čvrsto se drže za površinu sluzokože i pri pokušaju da se odstrane dolazi do krvarenja). Temperatura je takođe povećana, a zadah iz usta ima sladunjav miris. Limfni čvorovi u okolini su jako uvećani.
Nekoliko dana posle početka infekcije javljaju se i sistemski znaci, usled dejstva toksina. Može se javiti miokarditis praćen poremećajima srčanog ritma, poremećaji bubrega. Poremećaji se javljaju i u nervnom sistemu, najčešće u vidu pareza motornih nerava glave i vrata.
Zahvaljujući vakcinaciji (obično kao difterija-tetanus-pertusis (veliki kašalj) DTP), bolest je postala ređa. Međutim u novije vreme u Istočnoj Evropi (Rusiji), postojale su epidemije većih razmera.
TOKSIN →KRVOTOK → vezuje se za:
→ MIOKARD
→ NERVNO TKIVO
→ NADBUBREžNE ŽLEZDE
→ JETRU, BUBREG, RES
- Ireverzibilan spoj
Klinička slika
- RESPIRATORNA DIFTERIJA
a) TONZILARNA DIFTERIJA
b) LARINGEALNA DIFTERIJA
c) DIFTERIJA NOSA - EKSTRARESPIRATORNA DIFTERIJA
a) DIFTERIJA OKA
b) DIFTERIJA KOŽE I RANA
c) DIFTERIJA GENITALNIH ORGANA
TONZILARNA DIFTERIJA
- “OBIČNA″ DIFTERIČNA ANGINA
- SUBMALIGNA DIFTERIĈNA ANGINA
- MALIGNA DIFTERIJA
“OBIČNA″ DIFTERIČNA ANGINA
- Inkubacija 2 do 5 dana
- Bolest počinje postepeno
- Trećeg dana skrame postaju sedefasto-porcelanskog izgleda
SUBMALIGNA DIFTERIĈNA ANGINA
- Može nastati primarno ili sekundarno
- Opšti znaci su izraženiji
- Skrame se šire preko granice tonzila
- Zadah neprijatan, sladunjav
- Puls filiforman, hipotenzija
MALIGNA DIFTERIJA
- Takođe primarno ili sekundarno
- Inkubacija 2 do 3 dana
- Znaci intoksikacije veoma izraženi, malaksalost do prostracije, nezainteresovanost, pospanost
- Obilne epistakse, krvni podlivi
- Vrat voluminozniji – Collum Caesareum
KOMPLIKACIJE
Komplikacije od strane kardiovaskularnog sistema
- Rane – prva nedelja
- Kasne – od 3. do 6. nedelje
- Pad arterijske tenzije, Tahikardija, bradikardija, aritmije, galop, tmuli tonovi, na vrhu srca sistolni šum, udvojenost srčanih tonova
- EKG – nespecifične promene ST i T talasa ali i blok leve grane
- Promene su reverzibilne
Neurološke komplikacije
- Rane – teške, pre 20. dana bolesti
- Kasne – benigne
- Javljaju se određenim redom i prethodi im latentni period
- Između pojave pojedinih paraliza postoji vremenski interval
- Uvek su simetrične, motorne
- Javljaju se u afebrilnoj fazi (bezbolne su)
- Promene su reverzibilne
LARINGEALNA DIFTERIJA
CROUP (tip mitis)
- Disfonički stadijum
- Dispnoički stadijum
- Asfiktični stadijum
Dijagnoza difterije
- Klinička: Anamneza, epidemiološka anketa
- Klinička slika
- Bakteriološka potvrda – Za identifikaciju bakterije koristi se njeno uzgajanje na specijalnim hranljivim podlogama, a može se identifikovati i njen toksin.
- Rutinski laboratorijski nalazi nemaju primenu u postavljanju dijagnoze.
Lečenje
- Antidifterični serum, što pre, u dovoljnoj količini.
- ″OBIČNA″ DIFTERIČNA ANGINA → 40 – 60 000 JED.
- SUBMALIGNA → 60 – 100 000 JED.
- MALIGNA → 100 – 300 000 JED.
od ukupne doze 1/3 i.v.
- DIFTERIJA NOSA → 40 000 JED.
- KRUP → 60 – 80 000 JED.
- Antibiotici
- Kortikosteroidi
Zahvaljujući vakcinaciji (obično kao difterija-tetanus-pertusis (veliki kašalj) – DiTePer), bolest je postala ređa.
Izvor:
Infektvne bolesti – Skripta za studente medicine
MedSkripte, wikipedia.org, mayo.edu, medscape, pubmed, freedigitalphotos.net,